DA LI MILA ČEKA ISTA SUDBINA KAO POROŠENKA?! Ukrajinskog lidera crkva je koštala funkcije, a Đukanović uveliko korača njegovim stopama...
Podeli vest
Ovih dana smo svedoci žestoke antisrpske histerije, koja je kao nekakva groznica obuzela crnogorske vlasti. U napadu ovog bunila, one su usvojile tzv. Zakon o slobodi veroispovesti, koji predviđa mogućnost oduzimanja svetinja Srpske pravoslavne crkve (SPC), zbog čega hiljade vernika svakodnevno i u sve većem broju mirnim šetnjama do svojih svetinja izražavaju nezadovoljstvo u Podgorici, Bijelom Polju, Nikšiću, Pljevljima, Beranama, Budvi, Herceg Novom, Žabljaku, Šavniku, Kotoru i drugim crnogorskim gradovima
Iz navedenog proizilazi pitanje da li je predsednik Crne Gore Milo Đukanović upoznat sa političkom sudbinom donedavnog ukrajinskog predsednika Petra Porošenka, čijim je stopama krenuo.
Pravoslavna crkva Sveti Sava u Londonu pridružila se podršci Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC u Crnoj Gori u odbrani svetinja, a nakon usvajanja spornog Zakona o slobodi veroispovesti
06.01.2020
17:40
Naime, kako su to naveli veliki nemački filozofi Karl Marks i Georg Vilhelm Fridrih Hegel, istorija se jednom ponavlja kao tragedija, a drugi put kao farsa. Sa tog aspekta može se uočiti sličnost između usvajanja „Zakona o slobodi veroispovesti“ i Đukanovićevog zalaganja za „obnovu“ nevladine organizacije poznate pod nazivom „Crnogorska pravoslavna crkva“ (CPC) sa slučajem tzv. Pravoslavne crkve Ukrajine (PCU).
Naime, PCU je početkom 2019. godine od Vaseljenske patrijaršije dobila tzv. tomos o autokefalnosti, čime je stvoren rascep u pravoslavlju, s obzirom da je zbog toga odnose sa Vaseljenskom patrijaršijom faktički prekinula Ruska pravoslavna crkva (RPC), inače najuticajnija i najbrojnija među pomesnim pravoslavnim crkvama. Pritom, PCU nije mnogo više od prazne ljušture, imajući u vidu da su njeno postojanje u celom pravoslavnom svetu priznale još samo Aleksandrijska patrijaršija i Grčka pravoslavna crkva, da njenim proglašenjem nije značajnije umanjen uticaj RPC u Ukrajini, ali i da ova verska zajednica neće moći da imenuje svoje velikodostojnike u inostranstvu, nego će to činiti vaseljenski patrijarh. Bez obzira na to, tadašnje ukrajinske vlasti predvođene Porošenkom su dodeljivanje autokefalnosti PCU proslavile kao svoj veliki uspeh, da bi Porošenko samo nekoliko meseci kasnije, u aprilu, na predsedničkim izborima bio razbijen od komičara Vladimira Zelenskog.
Đukanović je, sa druge strane, bio glavni sponzor nedavnog usvajanja „Zakona o slobodi veroispovesti“, čija je najvažnija odredba da crnogorska država može na sebe da prepiše sve one verske objekte sagrađene pre 1918. godine, a za koje verske zajednice nemaju dokaze da su u njihovom vlasništvu, pa da onda crnogorske vlasti odluče kojoj verskoj zajednici će ih dati na korišćenje. Očigledno je da bi Đukanović najviše voleo da to bude CPC na čelu sa raščinjenim Mirašem Dedeićem, pošto je „obnovu“ ove nevladine organizacije postavio kao jedan od glavnih ciljeva na nedavno održanom Kongresu vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS).
Možda i najveća sličnost između Đukanovića i propalog političara Po(t)rošenka jeste u tome što se iza njihovih poteza čita jasna namera Zapada, a pre svega SAD, da zabiju klin između bratskih naroda koje je odvajkada spajalo isto poreklo, nacionalna svest i crkva. To je, kao što se da videti, već učinjeno na primeru Rusa i Ukrajinaca, a sada se pokušava i između Srba i Crnogoraca. Cilj je isti – proizvođenjem veštačkih podela posejati mržnju i zakrviti rođenu braću, da bi se onda Amerikanci i njihovi saveznici pojavili kao zaštitnici „ugroženih“ naroda koje navodno ugrožavaju njihovi veći „susedi“, u ovim slučajevima Rusija i Srbija. I naravno, predstaviti Ruse i Srbe, rusku i srpsku crkvu, kao osovinu zla i glavni izvor pretnji za svoje okruženje. Eto, to je taj model… Inače, kažu da je „hrabri“ Milo, odmah pošto su otpočela mirna okupljanja i šetnje vernika širom Crne Gore, zvao NATO da traži zaštitu. Od sopstvenog naroda, koji u miru šeta do svojih svetinja!
Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Postoje i druge sličnosti između Mila i Porošenka. Porošenko je jedan od najvećih ukrajinskih oligarha, poznat i kao „kralj čokolade“ zbog bogatstva koje je stekao na konditorskim proizvodima. Đukanović nije bio toliko zainteresovan za čokoladu, ali jeste za duvan, a kažu da je tako stečeni kapital uložio u širok spektar privrednih delatnosti, zbog čega nije čudno što ga smatraju gospodarom svega što leti, pliva i gmiže u Crnoj Gori. Osim toga, ne sme se izostaviti ni manjak gadljivosti prema ideologiji i ikonografiji fašističkih i nacističkih saradnika. Ona se u Porošenkovom slučaju odnosi na glorifikovanje vođe pronacističke tzv. Ukrajinske ustaničke armije iz Drugog svetskog rata Stepana Bandere, dok se Milo posvetio oživljavanju lika i dela fašističkih ideologa i bliskih saradnika Ante Pavelića, Sekule Drljevića i Savića Markovića Štedimlije.
Inače, Drljević, poznat i kao tekstopisac crnogorske himne „Oj svijetla majska zoro“, stvorio je pojam „crnogoroslavlje“, pod kojim je podrazumevao navodni poseban oblik pravoslavlja u Crnoj Gori, sve u nastojanju da umanji značaj i uticaj Srpske crkve i Svetosavlja. Štedimlija je bio glavni ideolog i propagandista stvaranja Pavelićeve satelitske tzv. Hrvatske pravoslavne crkve, a u svojim radovima je pisao o tome da bi Crnogorci, Hrvati i Albanci trebalo da se ujedine u borbi protiv Srba.
U svim navedenim sličnostima između Porošenka i Đukanovića postoji i jedna velika, iako (za sada) neostvarena opasnost. Naime, Porošenko je imao otvorenu podršku američkog faktora u borbi protiv „proruskih separatista“ – sopstvenih građana na istoku Ukrajine, u Donjeckoj i Luganskoj oblasti, koji su se usprotivili kidanju veza sa Rusijom.
Foto: Beta/Informer DN
Da li će se Đukanović opredeliti da, u naletu bezumlja koje evidentno sve više obuzima vlasti u Podgorici, primeni silu protiv svojih građana, koji se protive otimanju svojih mnogovekovnih svetinja i pokušajima pravljenja nepremostive provalije u odnosima sa Srbijom? Nadajmo se da neće.
Jer, ako ništa drugo, ima primer Porošenka. A on se gadno „olupao“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
master
pre 6 godina
Jedina stvar koju zasluzuje da mu narod sudi i da dodje Causesku u posetu vrlo brzo.
Hvala bogu da je neko, najzad, pomenuo Sekulu Drljevića i Savića Markovića Štedimlije... ovo je već pokušano i kao što je HDZ, ma ko god tvrdio drugačije, ideološki veoma bliska NDH tako je i današnja Crna Gora ideološki veoma bliska Zelenašina Sekule Drljevića i crnogorskoj ideologiji 1941.... samo što je Sekula Drljević bio na vlasti poprlično kratko jer sa proglašenjem nezavisnosti Crne Gore pod patronatom tada fašističke Italije i NDH je ubrzo morao da se pokupi i prebegne u Hrvatsku odakle je rukovodio crnogorskom vladom u izbeglištvu.... ovaj Milo je malo lukaviji.
Pravoslavna crkva Sveti Sava u Londonu pridružila se podršci Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC u Crnoj Gori u odbrani svetinja, a nakon usvajanja spornog Zakona o slobodi veroispovesti
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković istakao je da problem našeg kulturnog nasleđa nisu svetinje, već već službe koje su trebale da ih štite.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Republikanci u Senatu SAD odbacili su rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi ograničila predsedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu.
Venecuelanska opoziciona liderka i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sastala se danas sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući, gde mu je, kako mediji navode, uručila pomenuto priznanje.
Najmanje 18 osoba hospitalizovano je nakon eksplozije granate u centru za stručnu obuku Ministarstva unutrašnjih poslova u Siktivkaru, u ruskoj Republici Komi, saopštio je pomoćnik ministra zdravlja Aleksej Kuznjecov.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar