PETI OKTOBAR 20 GODINA KASNIJE! Pad Miloševića, demoliranje Skupštine, prebijanje Milanovića i izneverena očekivanja...
Podeli vest
Režim nekadašnjeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića pao je pre tačno 20 godina posle velikih demonstracija održanih 5. oktobra u centru Beograda. Na ovaj datum javnosti u Srbiji uglavnom gleda kao na dan demokratskih promena. Međutim, brojni su oni koji ga smatraju kao veliku propuštenu šansu za istinskom transformacijom Srbije.
Čitam, gledam, slušam i ne verujem. I punih dvadeset godina kasnije, još ne prestaje kuknjava za Petim oktobrom. Na sve četiri medijske strane naricanje za nekakvom propuštenom šansom, žal za "šestim oktobrom" koji mi, sinji kukavci, nikako da dočekamo, a kad bismo ga, jelte, dočekali, Srbijom bi, nema u to sumnje, potekli i med i mleko...
04.10.2020
20:00
Demonstracije su počele nakon što je Milošević odbio da prizna rezultate predsedničkih izbora održanih 24. septembra te godine.
On je na tim izborima izgubio od Vojislava Koštunice, zajedničkog kandidata DOS-a. Koštunica je osvojio 50,24 odsto glasova, dok je Milošević imao 37,15 odsto.
Sve je počelo u petak 29. septembra štrajkom rudara u rudnicima Kolubare, gde se proizvodi električna energija za veliki deo Srbije.
Pridružili su se ljudi iz čitave zemlje.
Domaće i strane novinske agencije procenile su da je tih dana građansku neposlušnost režimu Slobodana Miloševića iskazalo više od milion ljudi. Ono što je iznenadilo mnoge su bili štrajkovi i građanska neposlušnost radnika po velikim državnim fabrikama.
Jedan od najžešćih udaraca tadašnjoj vladajućoj garnituri zadali su radnici Rudarskog basena "Kolubara" koji su istrajali u štrajku uprkos svakodnevnim pretnjama od strane režima. Štrajkove su organizovali i Gradsko saobraćajno preduzeće u Beogradu, kao i zaposleni u Hidrometeorološkom zavodu Srbije
Kulminacija je usledila 5. oktobra ispred Savezne skupštine pred koju su došli građani iz gotovo cele Srbije. Kolone automobila, autobusa i kamiona koje su se kretale ka srpskoj prestonici bile su dugačke desetine kilometara. I pored blokade mnogih saobraćajnica, veliki broj ljudi je uspeo da se probije do centra Beograda.
Oko 15 časova demonstranti su upali u zgradu parlamenta posle čega je skupština demolirana i zapaljena.
Stradala je i obližnja zgrada RTS-a u Takovskoj ulici, dok je direktor televizije Dragoljub Milanović prebijen je u obližnjem Tašmajdanskom parku.
Jedan od najistaknutijih ljudi na protestu bio je i nedavno preminuli Ljubisav Đokić, poznatiji kao Džo Bagerista, koji je svojim bagerom predvodio juriš demonstranata na zgradu RTS-a.
Policija je u jednom trenutku prestala da pruža otpor i pridružila se demonstrantima. U večernjim satima 5. oktobra 2000. građanima se sa terase Skupštine Beograda obratio Koštunica.
Stotine hiljada ljudi je tokom cele noći dežuralo u centru srpske prestonice, slaveći pobedu, ali i strepeći od moguće intervencije vojske i drugih bezbednosnih službi bivšeg režima.
Narednog dana, 6. oktobra, Milošević je priznao izborni poraz i čestitao Koštunici.
- Hvala onima koji su mi ukazali poverenje i glasali za mene, ali da se zahvalim i svima koji za mene nisu glasali jer su mi sa duše skinuli jedan veliki teret odgovornosti koji nosim već punih deset godina. Imam nameru da se malo odmorim, da provedem više vremena sa svojom porodicom, posebno sa svojim unukom Markom, a onda posle toga da nastavim da pre svega jačam svoju partiju - rekao je tada Milošević pred kamerama u obraćanju naciji.
U demonstracijama je poginula Jasmina Jovanović iz Miloševca kod Velike Plane, koja je pala pod točkove kamiona. Momčilo Stakić iz Krupnja preminuo je od posledica srčanog udara. Povređeno je 65 ljudi.
Spomen-obeležje sa likom Jasmine Jovanović otkriveno je 5. oktobra 2002. godine u parku između ulica Kneza Miloša, Sarajevske i Mostarske petlje, nedaleko od mesta gde je poginula.
Vojislav Koštunica je 7. oktobra 2000. položio zakletvu pred poslanicima Savezne skupštine i postao prvi demokratski predsednik SRJ.
Milošević je u aprilu 2001. uhapšen, a dva meseca kasnije izručen je Haškom tribunalu gde mu je suđeno za genocid u Bosni i Hercegovini, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti u Hrvatskoj i na Kosovu.
Umro je 11. marta 2006. od infarkta, u svojoj ćeliji u Ševeningenu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Рекао је Слободан Милошевић још штошта сем да ће се играти са унуком Марком (наравно то не смете да објавите да не наљутите "западне пријатеље"). Рекао је и шта нас очекује и све смо то видели у протеклих 20 година. Србија је постала земља снова, фукара се обогатила , друштвени талог се издигао до елите, шљам нам намеће нову "културу", неписмени се представљају ка списатељи и списатељице, немузикални нам диктирају музику, они са "две леве ноге" нам воде спорт, модне трендове нам прописује гологузија... Све је то Слоба рекао, све смо то видели, и храбро настављамо даље према провалији, без жеље да се отргнемо и кренемо својим путем.
Ne znam koga, posle 20 godina, uopšte interesuje taj datum, da li se iko seća imena tih "revolucionarnih" vođa koji su završili kako su završili i da li to današnjoj mladoj generaciji bilo šta znači? Možda znači Jovi Bakiću, Đilasu, Jeremiću, Obradovoću i ostalima, ali običnim ljudima to ne znači ništa.
Čitam, gledam, slušam i ne verujem. I punih dvadeset godina kasnije, još ne prestaje kuknjava za Petim oktobrom. Na sve četiri medijske strane naricanje za nekakvom propuštenom šansom, žal za "šestim oktobrom" koji mi, sinji kukavci, nikako da dočekamo, a kad bismo ga, jelte, dočekali, Srbijom bi, nema u to sumnje, potekli i med i mleko...
Vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga Aleksandar Sirski potpisao je naredbu kojom se zahteva da trupe na frontu ostanu bez rotacije najviše dva meseca.
Manastir Lelić u nedelju, 3. maja obeležava svoju krsnu slavu, praznik Svetog Nikolaja Žičkog, u znak sećanja na dan kada su mošti vladike Nikolaja Velimirovića prenete iz Amerike u njegov rodni Lelić.
U renomiranom Beginovom centru (Menachem Begin Heritage Center) u Jerusalimu održana je promocija engleskog izdanja knjige Ustaška zverstva: zbornik dokumenata (1941–1945) u izdanju Arhiva Vojvodine, izdavačke ustanove Eparhije bačke Beseda, Arhiva Republike Srpske i Obodskog slova.
Na seoskom putu Mrčajevci – Vujetinci kod Čačka juče je došlo do teške saobraćajne nezgode u kojoj su tri osobe povređene, među kojima i M.V.(26) kojoj se lekari Opšte bolnice u Čačku i dalje bore za život.
Proslava Prvog maja 2013. godine za dvadesetak mladih iz Kraljeva završila se tragedijom. Prijateljica Aleksandra Pantović (18) stradala u eksploziji u kolibi na imanju gde su se okupili.
Miroljub R. (61) iz Sečanice kod Niša, koji je brutalno pretučen 12. marta u tom selu, preminuo je 26. aprila u bolnici, uprkos svim naporima lekara da se izbore za njegov život.
P. Ć. (32) sa Cetinja, državljanin Crne Gore, kojeg potražuje NCB Interpol Podgorica, uhapšen je juče u Švajcarskoj, saopšteno je danas iz Uprave policije.
Tenzije između predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i rukovodstva Evropske unije eskaliraju zbog insistiranja ukrajinskog predsednika na ubrzanju pristupanja Ukrajine EU, piše Fajnenšel tajms.
"Heroji radničke kalse", "Varljivo leto `68" i "Tesna koža" samo su neka od domaćih ostvarenja koje je idealno pogledati za prvomajske praznike, a otkrivamo i zbog čega.
Svi članovi međunarodnog žirija Venecijanskog bijenala podneli su danas ostavke posle najnovije eskalacije višemesečnog političkog sukoba oko povratka Rusije na ovu prestižnu međunarodnu kulturnu manifestaciju.
Kolač sa jagodama je idealan za sve koji vole voćne deserte. Po ukusu podseća na klasični žuti kolač sa višnjama, samo što su u ovoj verziji višnje zamenjene sočnim jagodama, što mu daje svežiju i nežniju aromu.
Pevačica Aleksandra Mladenović prvi novac zaradila je pomažući roditeljima na njivi, a u intervjuu za Informer otkrila je i za kakvog muškarca želi da se uda.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar