Predlog estonske opozicije o raspisivanju referenduma o ulasku te zemlje u sastav Rusije treba posmatrati kao deo unutrašnje političke igre. Ruski analitičari smatraju da Moskva ne treba da naseda i reaguje na tu farsu, jer bi to moglo da joj našteti
Kako objašnjavaju, ako Rusija to podrži - optužiće je da želi da okupira tu zemlju, a ako se na to nasmeje - drugi će reći da ne podržava „svoje" na postsovjetskom prostoru.
Čitava ujdurma je nastala nakon što su poslanici opozicione Estonske reformske partije predložili da se održi referendum o pristupanju Estonije Rusiji. Na ovaj način su oni zapravo pokušali da spreče održavanje referenduma, koji bi mogao da dovede do uključivanja nove odredbe u Ustav zemlje koja zabranjuje istopolne brakove i ograničava prava LGBT populacije. Jedan od pokretača inicijative, poslanik Urmas Kruze je kasnije objavio da povlači tu inicijativu i objasnio da je ovaj predlog dao samo kako bi skrenuo pažnju na apsurdnost referenduma o braku. Estonske vlasti su kritikovale opoziciju zbog takvog predloga, a čak su diskusije o prisajedinjenju te zemlje Rusiji nazvali „državnom izdajom".
U decembru je estonski parlament u prvom čitanju usvojio nacrt zakona o održavanju referenduma, u kojem će građani te zemlje morati da odgovore na pitanje da li je brak isključivo savez muškarca i žene. Članovi vladajuće koalicije smatraju da je to neophodno radi zaštite tradicionalnih vrednosti.
Da bi sprečili usvajanje nacrta zakona o braku u drugom čitanju, planiranom za 13. januar, opozicionari su predložili oko 9.400 amandmana, od kojih značajan deo nije povezan sa temom referenduma. Na taj način predstavnici opozicije žele da blokiraju rad zakonodavnog tela i stopiraju odluku o referendumu.
Estonija je 2016. postala prva bivša sovjetska država koja je priznala istopolne zajednice. U decembru te godine sud je priznao istopolni brak sklopljen u Švedskoj, koji je sledećeg meseca upisan u matične knjige Estonije.
Aleksandar Nosovič, ruski politikolog i stručnjak za Baltičke zemlje i Poljsku, ističe da Rusija ne bi trebalo da reaguje na ovu predstavu, jer oni ime Rusije samo koriste u svojim igrama i unutrašnjim prepirkama.
- Ne, ne treba. Radi se o tome da je osobenost baltičkih zemalja, i ne samo baltičkih već skoro svih bivših sovjetskih republika, ta što oni uključuju Rusiju u svoja unutrašnja politička pitanja i previranja. Oni su tokom 30 godina svoje državnosti razvili uslovni refleks da se u bilo kakvim unutrašnjim političkim sukobima koristi ruska karta, pa se protivnici ili proglašavaju agentima Kremlja, ili se sve što je po njih neugodno naziva delom plana Moskve. To jest, u svakoj situaciji, pre ili kasnije, baltički i postsovjetski političari počinju da pominju Rusiju i da sve probleme povezuju sa njom. Ovo je još tipičnije za Baltik nego za druge regije bivšeg Sovjetskog Saveza, što je paradoksalno, jer su baltičke zemlje ponosne na činjenicu da su jedine republike bivšeg SSSR-a koje su postale punopravni deo Evrope, odnosno pridružile su se Evropskoj uniji - kaže Nosovič.
Procvat rusofobije
Rusi čine oko 28 odsto stanovništva Estonije i, hipotetički posmatrano, ako bi referendum o prisajedinjenju Estonije Rusiji bio održan, na to glasanje bi izašla cela ruska manjina u toj zemlji ako bi na to imala prava, kaže Nosevič.
- Ako bi svi mogli da učestvuju na ovom referendumu, onda bi svih 28 odsto glasova bilo za pridruživanje Rusiji, jer se Rusi na Baltiku prema Rusiji odnose čak i bolje od Rusa u samoj Rusiji... To su veći i vatreniji simpatizeri ruske Vlade i Putina nego u samoj Rusiji. Oni su mnogo radikalniji. Međutim, ne bi svi Rusi u Estoniji mogli da učestvuju na referendumu, jer u baltičkim zemljama postoji tako sramna pojava kao što je 'institucija ne-građana'. Posle obnavljanja nezavisnosti 1991. godine, gotovo svi Rusi, i ne samo Rusi, već i ruskojezični, ruskogovoreći ljudi u Letoniji i Estoniji lišeni su državljanstva i osnovnih prava. Konkretno, zabranjeno im je učešće na izborima i referendumima. Tokom proteklih 30 godina procenat onih koji nisu državljani se znatno smanjio, ali u Estoniji i dalje oko šest-sedam odsto stanovništva nema pravo učešća na izborima i referendumima, a gotovo svi su Rusi. Uzimajući to u obzir, procenat onih koji bi u Estoniji glasali za pridruživanje Rusiji bio bi znatno manji - kaže Nosovič.
Foto: Tanjug/AP
Nosovič napominje da već decenijama u Estoniji i drugim baltičkim državama vlada rusofobija.
- Prvo, oni ne vole Rusiju ne poslednjih 30 godina, nego sto godina, ako ne i više. Baltičke države smatraju da bi Rusija, kao pravni naslednik Sovjetskog Saveza, trebalo da im plati za sovjetski period, koji oni vide kao sovjetsku okupaciju. Prema njihovom mišljenju, Sovjetski Savez je Litvaniji, Letoniji i Estoniji ukrao 20. vek, oteo ih od Evrope kojoj istorijski pripadaju i lišio ih tog divnog života kakav bi imali da 1940. godine nisu ušli u sastav SSSR-a i da su ostali kao nezavisne evropske države. Ovo je temeljna potporna konstrukcija istorijskog mita o tome da bi životni standard u ovim zemljama danas bio kao u Danskoj, Švedskoj i Finskoj da nije bilo sovjetskog režima, ni sovjetskog perioda. Odnosno, oni veruju da bi postali bogata, prosperitetna zemlja u Evropi. Međutim, sve nauke opovrgavaju ovaj mit - i istorija, i ekonomija, i sociologija. Bez obzira kako pristupamo ovom pitanju, ispostavlja se da taj mit ničim nije opravdan - ističe Nosovič.
Sa NATO-om šuruju, Rusiju za sve optužuju
Ekspert napominje da baltičke zemlje već tri decenije žive bez sovjetske vlasti i da se tokom tog perioda njihovo zaostajanje za razvijenom Evropom, zapadne i severne, ne samo da se nije smanjivalo, nego se čak i povećavalo u poređenju sa Sovjetskim Savezom, u svakom slučaju - u socijalnoj sferi.
- Naravno, baltički političari, koji su karijeru izgradili na rusofobiji, nisu u stanju da to prepoznaju, pa samim tim i stepen rusofobije na Baltiku stiče takve iracionalne note - note histerije, koje su stvorene da u korenu saseku mogućnost bilo kakve konstruktivne, racionalne diskusije po pitanju prošlog i sadašnjeg života ovih država... U baltičkim zemljama, pre svega, u Letoniji i Litvaniji, postoji zakon koji zabranjuje negiranje sovjetske okupacije i negativne uloge Sovjetskog Saveza na razvoj tih zemalja. Za izjavu da su Letonci i Litvanci u Sovjetskom Savezu živeli dobro i bolje nego sada može se otići u zatvor. Tj. cela državna mašinerija Litvanije, Letonije i Estonije izgrađena je na mitu da su Sovjetski Savez i Rusija, kao pravna naslednica, krivi za sve nevolje ovih država - objašnjava Nosovič.
Politikolog napominje da uprkos svemu postoji šansa da se odnosi za nekoliko decenija poprave i da bi Rusija i Estonija, kao i druge baltičke zemlje, mogle da uspostave saradnju po uzoru na onu kakva već postoji između Rusije i Finske.
Foto: AP/Reuters
- Finci takođe preterano ne vole Rusiju, tamo rusofobija cveta na svakodnevnom nivou, ali, ipak, oni su vrlo pragmatični ljudi i shvataju da je Rusija veoma važan, neophodan i ekonomski isplativ sused. Stoga Rusija i Finska imaju vrlo dobre dobrosusedske odnose koji su korisni za obe strane... - objašnjava ekspert.
Začuđujuće je to, dodaje Nosovič, što Baltičke zemlje nisu kopirale finski model susedstva sa Rusijom.
- Činjenica je da sada baltičke zemlje zarađuju na svojoj antiruskoj politici, to je njihova niša u međunarodnoj areni i u tome vide svoju korist... Ponosni su na činjenicu da su deo sanitarnog kordona, tampon-zona između Rusije i Evrope, da stoje na straži ruskih granica, i ne samo da štiti, već i drže Evropu na oprezu, upozoravaju na navodnu rusku pretnju. Zbog obavljanja ovih funkcija, baltički političari računaju na nekakvu posebnu pažnju, poseban odnos, na karijerni rast u zapadnim institucijama, na finansiranje svojih zemalja i slično. I delimično u tome uspevaju. Sada je to manje nego ranije, ali do sada je NATO, predvođen SAD, bio zainteresovan da Baltičke zemlje ispunjavaju tu političku funkciju odvraćanja Rusije. Ako se geopolitička situacija promeni i ako baltička rusofobija prestane da trguje sa Zapadom, proces promene paradigme odnosa sa Rusijom postaće mnogo verovatniji nego sada. Ali sada to još nije primećeno - zaključio je Nosovič.
Ruski teški jurišni dron S-70 "Ohotnik" bombardovao je kopneni cilj na poligonu Ašuluk u okviru letačkih ispitivanja, rekao je za RIA Novosti izvor u vojno-industrijskom kompleksu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski teški jurišni dron S-70 "Ohotnik" bombardovao je kopneni cilj na poligonu Ašuluk u okviru letačkih ispitivanja, rekao je za RIA Novosti izvor u vojno-industrijskom kompleksu
Ideolog blokadera profesor Rade Veljanovski otkrio je šta je suština zgubidanske borbe za REM - gašenje televizija koje nisu po volji blokaderskoj hunti.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se večeras na uglu Sazonove ulice i Ulice vojvode Dragomira na Vračaru kada je automobil naleteo na ženu koja je sa detetom bila na trotoaru.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
NATO saveznici pripremaju ogroman paket vojne pomoći za Ukrajinu vredan približno 140 milijardi evra, koji bi trebalo da se realizuje do kraja 2027. godine.
Sledeća faza rata između Rusije i Ukrajine mogla bi da donese masovne udare na velike urbane centre, nalik na ozloglašeni "rat gradova" iz iransko-iračkog sukoba tokom osamdesetih godina prošlog veka.
Specijalna vojna operacija Rusije u Ukrajini zahteva moderna rešenja u tehnologiji i taktici, a jedan od najnovijih primera jeste promena uloge borbenih vozila pešadije.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Glumica Emili Robi prošla je kroz težak životni put - od borbe sa zavisnošću i kratkotrajnih ljubavnih veza do ličnog oporavka i srećnog braka. Odluka da neko vreme živi u celibatu donela joj je unutrašnji mir, a na kraju i ljubav o kojoj je oduvek sanjala.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Dešava se da džem, uprkos tome što je voće dovoljno kuvano, ostane ređi nego što ste planirali. Ipak, postoji nekoliko jednostavnih načina da se postigne željena gustina.
Folker Darko Lazić našao se danas u centru skandala kada je isplivala njegova fotografija sa jednom ALbankom na kojoj su pokazivali dvoglavog orla, o čemu je ponovo progovorio i izneo novu stranu priče.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.