Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković prisustvovaće danas u Gračanici obeležavanju sedamnaeste godišnjice martovskog pogroma na KiM.
Ima ljudi koji zaboravljaju rođendane i godišnjice, onih koji ne pamte šta je bilo pre sedam ili 10 dana, ali malo je građana Srbije koji ne pamte gde su bili i šta su radili 17. marta 2004. godine, dana kada su u neverici, sa tugom ili besom, a svakako sa ogorčenjem, gledali prizore srpskih domova i crkava na KiM pretvorenih u buktinje i zgarišta, istakao je direktor Kancelarije za KiM Petar Petković.
Petković, u autorskom tekstu za Politiku, povodom 17. godišnjice od pogroma Srba sa KiM, podseća da se sve to događalo u prisustvu desetina hiljada vojnika Kfora i desetak hiljada međunarodnih policajaca koji su na KiM došli da bi štitili i gradili mir.
"A, dozvoli su da se pred njihovim očima desi navodno spontano događanje naroda, a zapravo orkestrirano divljanje oko 60.000 ekstremista koji su se probudili, takoreći, na dugme i ustremili na unapred određene i očigledno brižljivo odabrane mete", naveo je on.
Petković je istakao da nisu Srbi tada na KiM živeli u spokojstvu, nesvesni da im preti opasnost, jer te 2004. godine gotovo da nije bilo dana da se ne dogodi neki nasrtaj na Srbe i njihovu imovinu, ali da niko nije verovao da je jedna tako masovna manifestacija mržnje i uništenja moguća.
On je naveo da su u nepuna tri dana, širom KiM uništena 935 objekta, stradali domovi zdravlja, škole, pošte, bolnice, vrtići, oštećeno je i spaljeno više od 35 crkava i manastira SPC, uništavani čak i grobovi i nadgrobni spomenici.
Oko 4.000 Srba i drugih nealbanaca bilo je prinuđeno na beg kako bi sacuvali gole živote, podsetio je Petković.
"Srbi su marta 2004. godine bili žrtve mračne ideologije mržnje, čiji je programski cilj etnički čisto Kosovo, ne samo bez Srba, već i bez bilo kakvog traga o postojanju našeg naroda na tim prostorima", ukazao je Petković.
On je dodao da ta ideologija i dalje živi, i na neki način je čak legalizovana i postala sistemska, jer i danas u Prištini politički dominiraju snage koje, ne samo da mart 2004. godine ne doživljavaju kao nacionalnu sramotu, već na taj dan gledaju kao na propuštenu priliku.
Mnogi su, kaže, pomislili da je samo srpski narod valjda jedini koji nema pravo da pamti ni nepravdu koja mu je naneta, ni varvarsku brutalnost kojoj je bio izložen širom balkanskih prostora.
"Pritom, mi za svojim žrtvama, za razliku od nekih drugih, tugujemo nenametljivo i dostojanstveno, ne razmećući se svojim bolom i suzama, jer odavno smo postali svesni da srpska suza nema roditelja. Međutim, odbijamo da budemo anestezirani i da se prepustimo kolektivnoj amneziji, jer narodi koji pristanu na to da odustanu od sećanja na trenutke sopstvene patnje, izlažu se opasnosti da im se patnje, egzodusi i stradanja ponavljaju", ukazao je Petković.
Zato je, dodaje, ponosan na na Srbiju danas, koja za razliku od prethodnih vremena dostojno obeležava, pamti i seća se Jasenovca, Oluje, Košara, NATO agresije...
"Odbijajući da zaboravimo mi ne sprečavamo zaceljivanje rana, već se štitimo od opasnosti da nam budu nanete nove rane", poručio je Petković.
On je upozorio da je na KiM opasnost je tamo i dalje sveprisutna i neprikrivena, dodajući da se samo prošle godine u južnoj pokrajini dogodilo više od 80 napada i incidenata čije su mete bili Srbi, njihova imovina i verski objekti.
"Ne govorimo, dakle o kafanskim tučama, već o situacijama u kojima su naši sunarodnici bivali napadnuti samo zato što su Srbi", istakao je Petkocvić i dodao da dok god je na KiM makar jedno srpsko dete izloženo opasnosti da bude žrtva ideologije mržnje koja je dovela do martovskog pogroma, ne želimo da zaboravimo ili da ćutimo o stradanju našeg naroda.
Petković je poručio da Srbija mjora da nastavi da ide putem ekonomskog i političkog jačanja, jer je njena sopstvena snaga jedina garancija da se našem narodu neće ponovo dogadati martovski pogromi.
"Samo naivni mogu poverovati u to da nema više onih koji sanjaju o nekim novim srpskim izbegličkim kolonama, a jedino što ekstremiste svih boja sprečava u nameri da realizuju svoje snove o teritorijama bez Srba jeste snažna Srbija", naveo je Petković.
On je dodao da predsednik Aleksandar Vučić godinama pokazuje divljenja vredan trud na izgradnji stabilnog i prosperitetnog Zapadnog Balkana, ali da cena toga neće biti slaba i pokorna Srbija.
"Samo snažna i samouverena Srbija, predvođena jakim predsednikom Vučićem koji otvoreno može da poruči da nećemo dozvoliti da se dogode neke nove ''Oluje'' i pogromi, može biti garant bezbednosti Srba gde god da oni žive, ali i stub stabilnosti i epicentar regiona, što je uloga koja Srbiji i geografski i politički i istorijski pripada", naveo je Petković.
Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Petar Petković posetio je danas zaposlene u Domu zdravlja Zvečan i poručio da se ta zdravstvena ustanova po opremljenosti, uslovima i kvalitetu rada ni po čemu ne razlikuje od bilo kog doma zdravlja u Beogradu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Petar Petković posetio je danas zaposlene u Domu zdravlja Zvečan i poručio da se ta zdravstvena ustanova po opremljenosti, uslovima i kvalitetu rada ni po čemu ne razlikuje od bilo kog doma zdravlja u Beogradu
Više javno tužilaštvo, Posebno odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala (VTK VJT) u Beogradu traži hitnu identifilaciju osobe koja nudi novac na Instagramu za ubistvo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, nezvanično saznaje Informer.
Megaekskluziva - Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević u današnjem Kolegijumu Informer TV je otkrio gde se trenutno nalazi vođa obojene revolucije, takozvani rektor Vladan Đokić.
Novi učesnik Exatlona je Strahinja Jovanić iz Apatina, a svojim veštinama i snalaženju na poligonima definitivno će ostalim takmičarima biti opasna konkurencija.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
U Srbiji je sredinom avgusta dinarska štednja premašila nivo od 244 milijarde dinara, što predstavlja rast od čak 37,9 milijardi dinara, odnosno 18,4 odsto od početka 2026. godine, saopštila je Narodna banka Srbije.
U skladu sa najavama nove demokratske vlasti u Mađarskoj, koju predvodi premijer Peter Mađar, iz vlasničke strukture MOL-a biće uklonjena fondacija Nova Evropa, koja je trenutno najveći akcionar sa 10,49 odsto kapitala.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević istakla je da tržišna inspekcija pokreće kontrolu firmi koje nepošteno prodaju terapeutske proizvode penzionerima.
Više javno tužilaštvo u Sremskoj Mitrovici predložilo je sudu da odredi pritvor do 30 dana osumnjičenom za nasilje nad svojim ocem, koji je od zadobijenih povreda preminuo.
Nišlijka M.G. stara oko 80 godina i njen sin I.G. (52) čija su tela pronađena sinoć u njihovom stanu u soliteru u Ulici Branka Miljkovića, nisu žrtve zločina.
Grupa tinejdžera u Sankt Peterburgu bacila je električni bicikl sa 14. sprata stambene zgrade, navodno u pokušaju da privuče pažnju na društvenim mrežama.
Ruski ministar finansija Anton Siluanov sastao se danas sa američkim ministrom finansija Skotom Besentom na marginama sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka G20 u Ešvilu, u američkoj saveznoj državi Severnoj Karolini.
Pre nego što je postala svetska zvezda, Nikol Kidman snimala je erotske scene sa kolegom Bilijem Zejnom koji će popularnost steći tek kasnije ulogom u filmu "Titanik".
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Predfestivalski program Nacionalnog festivala filma i televizije - NAFFIT 2026 u nedelju je obeležio koncert ansambla "Virtuozi" pod upravom maestra Bojana Suđića na Kraljevom trgu na Zlatiboru.
Slatko od šljiva je stari recept poznat po celim komadima šljiva, gustom sirupu i mirisu limuna. Tajna recepta je u krečnoj vodi, u kojoj šljive kratko odstoje kako bi zadržale oblik i ne bi se raspale tokom kuvanja.
Raisa Belini, nekadašnja radnica na luksuznim jahtama, odlučila je da otkrije i onu manje poznatu, mračniju stranu života na plovilima bogataša. Nakon pet godina provedenih na jahtama otkrila je da stvarnost često nema mnogo veze sa slikama glamura koje viđamo na društvenim mrežama.
Ne postoji insekticid koji može potpuno da uništi smrdibube, pa je često borba sa njima unapred izgubljena, a stručnjaci ističu da je najbolje usisati ih.
Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.