SRBIJO, OPREZ! OVO NIJE NIMALO NAIVNO, NON PEJPER DIGAO NA NOGE EVROPU, SVI SE KAO "ZGRAŽAVAJU", ali ne odbacuju završetak projekta "raspad Jugoslavije"!
Ideje o "finalnom raspadu Jugoslavije" i novom pomeranju granica na Zapadnom Balkanu neće promeniti postojeću politiku Evropske unije. Ali to ne znači da evropskom angažmanu u regionu nije potrebno hitno buđenje, piše Dojče vele
Koliko je Zapadni Balkan još rovita regija, i dalje sklona brzoj destabilizaciji zbog još otvorenih rana iz prošlosti, a koje se politički korektno danas nazivaju „otvorena bilateralna pitanja", pokazala je informacija o jednom tekstu, koji se, zbog svog nezvaničnog karaktera ne može nazvati ni dokumentom, pa čak ni papirom.
Velika frka, da li i...
Takozvani „non pejper", bez zaglavlja i potpisa, pripisan je od strane medija slovenačkom premijeru Janezu Janši. On je svojim ambivalentnim stavom niti priznavanja, niti demantija, dalje podstakao iskru koja je, kako smo već ranije bili svedoci, brzo „zapalila" čitav region, a prenela se, sasvim očekivano, i preko granica EU.
Tekstom se predlaže „završetak raspada Jugoslavije" odnosno „finalno" pomeranje granica na Zapadnom Balkanu u cilju stvaranja raskomadane, ali „održive i funkcionalne" Bosne i Hercegovine, Albanije sa priključenim Kosovom i delovima Severne Makedonije, Srbije sa priključenom Republikom Srpskom.
Iz institucija EU do ovoga trenutka nisu potvrdili prispeće takvog teksta u Brisel i verovatno nikada neće. Zvanični Brisel samo je ponovio svoju poziciju da „ništa ne bi trebalo da se menja kada su u pitanju granice na Zapadnom Balkanu".
- Treba da se radi na regionalnom pomirenju i saradnji, što je i logika evrointegracionog procesa. Sva otvorena pitanja među državama trebalo bi rešavati u procesu koji ne zalazi u opasne teritorije, a koji se oslanja na EU zakone i principe - poručio je portparol EU Peter Stano.
Da je „crtanje novih granica opasan put", a „regionalno pomirenje i saradnja ključ za mir, demokratiju i prosperitet" na Zapadnom Balkanu, ponovio je i nemački državni sekretar za Evropu Mihael Rot.
Iste poruke stigle su i iz Evropskog parlamenta, odakle izvestilac za Srbiju Vladimir Bilčik poručuje da je „menjanje granica i teritorija je opasan put u eksplozivnu prošlost" regiona.
Opasni kompromisi
Međutim, da pojava tog teksta nije slučajna, da to ima svoju predistoriju i da postoje ljudi koji vide rešenje svih problema na Zapadnom Balkanu u promeni granica, za DW ukazuju Aleksandra Štiglmajer iz Evropske inicijative za stabilnost i Bodo Veber iz berlinskog Saveta za demokratizaciju politike.
Foto: Fotoilustracija
U razgovoru za DW oni podsećaju da je razmena teritorija ne tako davno već bila tema u regionu i u EU kada se 2018. godine govorilo o razmeni teritorija između Srbije i Kosova.
- Ovakve stvari stalno iskaču. One su bile prisutne i tokom rata u bivšoj Jugoslaviji. Ali treba imati na umu i razlog koji je doveo do tih ratova. Zato je veoma opasno verovati da promene granica, koje bi vodile i u etničke razmene, mogu dovesti do rešenja na Zapadnom Balkanu - kaže Štiglmajer.
Ona smatra da je pojava takve ideje u ovom trenutku neka vrsta probnog balona koji je tu da bi se videla reakcija zemlja-članica EU i da se vidi da li je to put kojim se može ići.
- Moje je mišljenje da to definitivno nije put, jer bi tako samo došlo do konflikta, a zatim i oružanog sukoba u svim pogođenim zemljama Zapadnog Balkana", naglašava analitičarka iz Brisela.
Bodo Veber ukazuje da je prethodne četiri godine čitavom regionu pretila destabilizacija zbog ideje o razmeni teritorija između Srbije i Kosova, a da se sada napravio „novi otvor" koji pretnju prebacuje na teritoriju BiH.
- U prethodne četiri godine primetna je dinamika 'opasne stranputice' nekih predstavnika EU i SAD koji pregovaraju u regionu Zapadnog Balkana, a koji su prvo, fokusirajući se na pregovore Srbije i Kosova, pretili stabilnosti čitavog regiona s ludom idejom razmene teritorije.
Zatim su u BiH, van pažnje, uspeli da dogovore 'prljav sporazum' o etničkoj podeli na lokalnom nivou, tzv. Mostarski sporazum. Sve to pokazuje da su naši zapadni pregovarači u kriznim situacijama skloni sklapanju bilo kakvog dogovora, što znači i loš kompromis sa opasnim regionalnim agendama koji bi išao na ruku nacionalnim liderima na Zapadnom Balkanu", zaključuje Veber.
Radikalan dokument
Iz Evropske inicijative za stabilnost Aleksandre Štiglmajer podsećaju na činjenicu da su, u procesu rešavanja „kosovskog pitanja" neki od lidera EU podržali opciju „bilo kog rešenja oko kojeg se dve strane dogovore".
Dodaju i da navodni slovenački „non pejper" ide „mnogo radikalnije", bez prethodne konsultacije sa zemljama koje su njime pogođene.
- Ne mislim da bi ni BiH, ni Severna Makedonija, ni Kosovo na to pristali. Možda Albanija, ali to bi značilo njeno napuštanje EU-puta - kaže Štiglmajer.
Istovremeno albanski premijer Edi Rama jedini je potvrdio da je i video dokument i da je o „ideji" razgovarao sa slovenačkim premijerom.
Analitičari iz Brisela i Berlina saglasni su u stavu da za takvu „ideju" ni izbliza ne postoji većinska podrška.
- Ako takav dokument, u tom obliku kakav je objavljen u medijima, postoji, to bi pokazalo da gospodin Janša u svojoj radikalnosti zapravo više deluje kontraproduktivno za promovisanje svoje ideje. Verujem da je ovo vrlo surov način lobiranja za tako opasne ideje, ako je zaista istinit i autentičan dokument - kaže Bodo Veber.
On dodaje da se nada da će novonastala situacija pobuditi države EU da daju „više kontre" opasnom načinu pregovaranja predstavnika EU, konkretno u BiH, u ovom trenutku.
Foto: AP/Reuters fotomontaža
- Ti pregovori prete daljom etničkom podelom BiH i to pod patronatom EU i SAD, ali čak i raspadom zemlje i destabilizacijom čitavog regiona, što bismo isto doživeli da je sklopljen sporazum o razmeni teritorija između Kosova i Srbije. Pretnja je realna od prljavih i netransparentnih pregovora evropskih predstavnika, a manje od tako otvorenog zastupanje etno-nacionalističkih ideja tipa famoznog non pejpera iz Ljubljane - zaključuje Veber.
Test bez uticaja i politika bez „buđenja"
Tekst oko kojeg se digla prašina na Zapadnom Balkanu i širom EU, navodno je dostavljen predsedniku Evropskog saveta Šarlu Mišelu kao deo najave prioriteta koje će Slovenija zastupati kada od sredine godine preuzme mesto predsedavajuće Savetu EU.
Da posle dobijenih reakcija slovenački premijer neće nastaviti sa insistiranjem na sličnim idejama, i da ne bi trebalo očekivati bilo kakav radikalni zaokret u politici EU prema Zapadnom Balkanu, smatra Alkesandra Štiglmajer.
- Ne verujem da bi ovo moglo da bude baza za bilo kakvu novu politiku EU prema Zapadnom Balkanu. Većina zemalja-članica podržavaju multietničke države zasnovane na ljudskim i građanskim pravima. O tome se neće dalje zvanično raspravljati u Briselu. Novi zamah u politici EU prema Zapadnom Balkanu je neophodan, ali ne vidim da postoji stvarni poziv na buđenje. Dokle god se situacija na Zapadnom Balkanu bude 'provlačila', možda ne baš na zadovoljavajući način, ali svakako bez konflikata, zemlje-članice EU to neće gledati kao prioritet - kaže Štiglajer.
Štiglajer u razgovori za DW poziva EU da konačno ponudi Zapadnom Balkanu „nešto stvarno kredibilno", uključujući i funkcionalniji proces pristupanja, „na čemu i ka čemu" bi Zapadni Balkan trebalo da radi.
- U suprotnom, plašim se da će doći do konflikata. Dve posebno problematične situacije su ona između Srbije i Kosova i ona u Bosni i Hercegovini - zaključuje Štiglmajer.
Nisam dobio nikakvu platformu ni od Ðilasove grupacije, ni od Jeremića, rekao je predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, uz opasku da se, prema njegovom mišljenju, oni ne obraćaju Skupštini kao nekome ko treba da bude pokrovitelj dijaloga i da su platforme verovatno poslali Evropskom parlamentu (EP)
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nisam dobio nikakvu platformu ni od Ðilasove grupacije, ni od Jeremića, rekao je predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, uz opasku da se, prema njegovom mišljenju, oni ne obraćaju Skupštini kao nekome ko treba da bude pokrovitelj dijaloga i da su platforme verovatno poslali Evropskom parlamentu (EP)
Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Ukrajinska komanda ume da napravi sliku uspešnog kontranapada, ali iza te slike, prema oceni bivšeg oficira američke vojske Stanislava Krapivnika, stoje ogromni gubici, nasilno mobilisani ljudi i operacije koje kratko traju, a zatim se završavaju potiskivanjem ukrajinskih snaga.
Pripadnici tenkovskog bataljona iz sastava Treće brigade Kopnene vojske intenzivno se obučavaju na poligonu u okolini Niša, radi daljeg unapređenja osposobljenosti za ealizaciju namenskih zadataka.
Lampica za temperaturu motora na instrument tabli vašeg vozila, znak je koji ne smete ignorisati, bez obzira na gužvu ili druge izazove na putu. To je signal za kvar težak i više od 1.000 evra!
Delove Republike Srpske pogodilo je snažno nevreme, praćeno pljuskovima sa grmljavinom i jakim udarima vetra. U nekim delovima Sarajeva, vetar je nosio stvari po ulici.
Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam danas sa vama i nadam se da ćemo kroz razgovor uspeti da rešimo i nešto od problema koje možda niste mogli da rešite, ali ono što mi je najvažnije jeste da zajednički napravimo nove planove i da vi budete oni koji upravljaju novcem koji ste tokom decenija svog rada kroz doprinose uplaćivali u naš Fond, kazao je Relja Ognjenović, direktor Republičkog fonda PIO, danas pred više od 300 penzionera Čačka okupljenih na tribini koju su organizovali Fond PIO i Savez penzionera Srbije.
U Specijalnom sudu u Beogradu juče je za 7. septembra zakazano izlaganje završnih reči na suđenju Veljku Belivuku, Marku Miljkoviću, njihovim suprugama i drugim optuženima za pranje novca stečenog od kriminala.
Kriminalna grupa, predvođena novosadskim biznismenom, uhapšena je u akciji Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije zbog sumnje da su preko fiktivnih firmi i lažnih faktura oprali više od 42 miliona dinara.
Na području Gadžinog Hana kod Niša u jednoj firmi poginuo je radnik pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, rekli su iz policije u Nišu, prenose Južne vesti.
Policija u Beču razbila je navodno visoko organizovanu kriminalnu mrežu koja je, prema sumnjama istražitelja, funkcionisala gotovo kao legalno preduzeće. U akciji kodnog naziva "Operacija Psiho", otkrivena je ilegalna proizvodnja kanabisa.
Globalna potražnja za transportom robe duž Severnog morskog puta uskoro će eksplodirati, jer se ovaj pomorski koridor širi neverovatnom brzinom, izjavio je za Sputnjik Aleksej Čekunkov, ruski ministar za razvoj Dalekog istoka i Arktika.
Na Krimu su uvedene vanredne mere u prodaji goriva nakon problema u snabdevanju poluostrva, a kriza se sve jasnije povezuje sa udarima ukrajinskih snaga na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu na jugu Rusije.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je građane Rusije da u zemljama Evropske unije i drugim „neprijateljskim državama“ mogu biti zadržani zbog podrške specijalnoj vojnoj operaciji ili zbog ranijih poseta Krimu.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je srdačnu rođendansku čestitku kineskom predsedniku Si Đinpingu, u kojoj je pohvalio izuzetna dostignuća i impresivan napredak Kine pod njegovim vođstvom.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Od 20. juna otvara se povoljniji period za finansije, nove poslovne prilike i rešavanje problema koji su dugo opterećivali budžet. Posebno se izdvajaju Lavovi, Device i Jarčevi.
Ova domaća gibanica pravi se od jednostavnih sastojaka koje većina domaćinstava već ima pri ruci, a rezultat je mekano i sočno jelo sa neodoljivom zapečenom koricom.
Naslage leda u zamrzivaču predstavljaju čest problem u domaćinstvima jer zauzimaju prostor, otežavaju rad uređaja i mogu povećati potrošnju električne energije. Ipak, uz pomoć biljnih ulja taj proces možete usporiti.
Dok je godinama privlačila pažnju provokativnim fotografijama i sadržajem za odrasle, influenserka i model Nejlin Ešli danas tvrdi da je odlučila da potpuno promeni svoj život.
Voditeljka Jovana Jeremić ponovo je uspela da zaintrigira javnost nakon što je na društvenim mrežama objavila fotografiju sa za sada nepoznate lokacije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.