DA SE ZNA! SRBIJA NEĆE U EU, AKO JE UCENE IZBOROM RUSIJA ILI BRISEL! Beograd je primio udar Zapada i dao Moskvi vreme da se sredi, sada joj Rusija vraća brutalnom podrškom!
Rusija i Srbija su za vreme predsednika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića dostigle najviši istorijski domet saradnje, i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu. Međusobno poverenje, obim i kvalitet saradnje daleko nadmašuju formalne obaveze sadržane u bilateralnim ugovorima
Srbija i Rusija su nosioci pravoslavne civilizacije. Srbija je bila sastavni deo i kratkotrajni naslednik Romejskog carstva, a Rusija je njegov trajni naslednik. To što su one nosioci pravoslavne civilizacije, objašnjava njihovu izuzetnu bliskost, piše Vladimir Kršljanin, potpredsednik Međunarodne slovenske akademije, viši savetnik u MSP Srbije. Njegovu analizu prenosimo u celini!
One su se, kroz čitavu istoriju, uprkos najstrašnijim iskušenjima, pokazale kao najdosledniji zaštitnici zajedničkih duhovno-moralnih vrednosti, a u skladu sa tim vrednostima, svi ljudi, a pre svega svi pravoslavni su braća. To je ono što Srbi i Rusi osećaju jedni prema drugima i što stvara njihovo međusobno poverenje, obim i kvalitet saradnje.
Zahvaljujući svojoj privrženosti duhovno-moralnim vrednostima, Srbija je odolela agresivnom naletu ujedinjenog Zapada 1990-ih i navela Rusiju da bitno koriguje svoju spoljnu i unutrašnju politiku. Zahvaljujući svojoj privrženosti duhovno-moralnim vrednostima, Rusija je danas vojno-politički lider čovečanstva, i zajedno sa Kinom kao ekonomskim liderom, čije su duhovno-moralne vrednosti iste ili veoma slične, stvara novi svet, svet saradnje, a ne konfrontacije.
Saradnja Srbije i Rusije nije samo lep istorijski primer saradnje dva bliska naroda, koja ima viševekovnu tradiciju. To je istovremeno saradnja koja je za obe zemlje od ključnog značaja za njihov opstanak i budućnost.
Kao zemlja na „liniji fronta" u nametnutoj konfrontaciji sa Zapadom, Srbija je već mnogo izgubila - i teritorijalno i ekonomski, a preti joj se i novim gubicima. Podrška Rusije je jedini način da ona opstane i vrati značajan deo izgubljenog.
Kao glavni nosilac duhovno-moralnih vrednosti, međunarodnog prava i novog multilateralizma, Rusija može dokazati svoju svetsku kredibilnost samo ako bude uspešna u prvom redu u saradnji sa zemljama iz svog civilizacijskog kruga - dakle sa pravoslavnim zemljama.
Osim Rusije, pravoslavni svet danas čine još samo dve krupne celine - Ukrajina i Balkan, čije zbližavanje sa Rusijom konfrontaciono nastrojeni Zapad na svaki način nastoji da spreči. A to zbližavanje se može postići samo preko Srbije, koja je u savezništvu sa Rusijom glavni nosilac balkanskih intergacija od HIH veka do danas, odnosno daljim usponom saradnje sa njom.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Ipak, u ovom času, na spoljnu politiku i Srbije i Rusije, pa i na srpsko-rusku saradnju, najveći uticaj imaju odnosi sa Evropskom Unijom. Ni Srbija ni Rusija ne žele pogoršanje odnosa sa EU, a još manje da budu konfrontirane sa ujedinjenim Zapadom. Šta više, kao zastupnici civilizacijskog modela, odnosno duhovno-moralnih vrednosti koje afirmišu saradnju, a negiraju konfrontaciju, one iskreno zagovaraju saradnju sa EU.
Rezultat toga su ovako formulisani glavni akcenti srpske spoljne politike: 1) ulazak u EU; 2) vojna neutralnost (odnosno neulazak u NATO); 3) nikada nećemo uvesti sankcije Rusiji. To nije kraj liste prioriteta, u koju spadaju i razvoj strateškog partnerstva sa prijateljskim silama - Rusijom i Kinom, kao i što bolji odnosi sa SAD, ali ovi glavni akcenti danas potpuno zadovoljavaju i Srbiju i Rusiju, koje znaju da bi eventualno pristupanje Srbije npr. Saveznoj državi Rusije i Belorusije (formalni pokušaj je postojao za vreme Miloševića, u aprilu 1999), danas imalo preveliku cenu, jer bi ga Zapad proglasio za „rusku agresiju na jednu evropsku zemlju".
Sa vremenom, evroentuzijazam dela stanovništva Srbije postepeno opada, a poslednju reč o evrointegracijama Srbije će dati sama EU, zavisno od toga da li će zadržati sadašnji negativan stav po pitanjima Rusije i Kosova i Metohije. Dakle, ili će saradnja zemalja EU sa Rusijom biti moguća, ili Srbija neće biti u EU.
Sa pravom želimo saradnju, ali bi za Srbiju moglo biti sasvim adekvatno i pridruženo članstvo u EU. Vredi primetiti da se u nedavno usvojenom dokumentu SNS (i SPAS): Deklaracija o prioritetima nacionalne i državne politike, EU uopšte ne spominje, već su glavni akcenti mir, razvoj i nezavisnost.
Saradnja kao glavna paradigma novog sveta, koji predvode Rusija i Kina, sa svojim duhovno-moralnim vrednostima, nesumnjivo će trijumfovati jer se već pokazala kao uspešnija i jer daje šansu svima, za razliku od konfrontacije, kao destruktivne i moralno i demokratski defektne paradigme sveta kojim je, uz mnogo nepravde i ljudskih žrtava, upravljao Zapad.
Pripremajući se za novi svet, u kojem će imati značajnu ulogu, Rusija i Srbija se moraju potruditi da što pre nadoknade izgubljeno vreme i prekinutu saradnju u humanitarnoj sferi, odnosno u oblasti obrazovanja i kulture u drugoj polovini 20. veka, kada su, pod zapadnim uticajem, u Srbiji mnogi rusofili bili represirani i progonjeni, a u Rusiji su mnogi zaboravili na postojanje Srba.
Obnova vekovima poželjnih i inspirativnih humanitarnih veza, neophodan je preduslov da sadašnji ogromni rezultati u političkoj, ekonomskoj, vojnoj, tehnološkoj i drugim sferama, trajno opstanu i dalje se razvijaju.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
U tom kontekstu, u ove dane, kada obeležavamo 80 godina od početka Velikog otadžbinskog rata i ustanka kod nas odmah potom, kao početka gigantske zajedničke borbe, koja je svet oslobodila od fašizma, ocenjujemo kao izuzetno značajnu, odluku dve zemlje da formiraju u Beogradu Međunarodni institut istorijskog sećanja. To će biti prva u istoriji zajednička akademska institucija, sa potencijalom da afirmiše istinu o zajedničkoj Velikoj pobedi, ali i o srpskoj odbrani od zapadne agresije na početku i na kraju HH veka.
Prilikom poslednje posete predsednika Putina Beogradu, i on i njegov domaćin, predsednik Vučić, srpsko-ruske odnose nazvali su savezničkim. Obojica su, tokom čitavog dana ispunjenog javnim istupanjima, taj izraz upotrebili samo po jednom - da nikome ne zasmetaju.
Velikim dostignućima u saradnji nije potrebna velika reklama. Za njih je dovoljno veliko poverenje. Srbija i Rusija su danas ispunjene težnjom ka saradnji, stvaralaštvu, pravdi, sabornosti i jedinstvu.
Verujemo da će one taj duh u perspektivi jačati ne samo u svojim odnosima, nego i u celom svetu.
Srbija je za Rusiju veliki prijatelj i bratska zemlja, najpouzdaniji saveznik u Evropi, a dve zemlje se međusobno pomažu i grade aposolutno puno poverenje i prijateljstvo zasnovano na saradnji dvojice predsedika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, poručio je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srbija je za Rusiju veliki prijatelj i bratska zemlja, najpouzdaniji saveznik u Evropi, a dve zemlje se međusobno pomažu i grade aposolutno puno poverenje i prijateljstvo zasnovano na saradnji dvojice predsedika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, poručio je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je novu podelu turističkih vaučera za odmor u Srbiji, ističući da će biti podeljeno 30.000 vaučera u vrednosti od po 10.000 dinara.
Na predstavljanju novih mera, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će država uložiti novac u nabavku novih lekova i omogućiti da pacijenti u Srbiji dobiju savremenije terapije za lečenje raka i drugih teških bolesti.
Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je u centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu u toku period intenzivnog osposobljavanja vojnika koji su služenje vojnog roka započeli početkom ovog meseca.
Energetsko povezivanje ključno je za energetsku sigurnost Balkana i jugoistočne Evrope, jer samo dobro povezane zemlje mogu biti energetski bezbedne i otporne na energetske šokove i turbulencije, poručila je danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, koja je putem video linka učestvovala na ministarskom panelu regionalne konferencije „Energetski zaokret 2“ u Tuzli.
Šest osoba poginulo je u pucnjavi u domu za brigu o mladima u centru grada Štadea u nemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji, preneli su danas nemački mediji.
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država odbio je zahtev predsednika te zemlje Donalda Trampa da preispita presudu kojom je obavezan da plati pet miliona dolara u građanskoj parnici zbog optužbi za seksualno zlostavljanje i klevetu, u slučaju koji je pokrenula spisateljica Elizabet Džin Kerol, prenosi Njujork tajms.
Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko trećina svetskog izvoza nafte, ponovo se našao na ivici ozbiljne krize, a formalni povod je tumačenje člana 5 američko-iranskog memoranduma, ali je suština spora u potpuno različitom razumevanju prava na kontrolu plovidbe.
Portparolka Bele kuće Karolina Levit potvrdila je danas da će se u utorak, 30. juna u Dohi održati sastanak na visokom nivou o Iranu, ali i da će na njemu delegaciju SAD da predvode specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, dok će se paralelno voditi i tehnički razgovori.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Ako zadobijete opekotine od sunca, važno je da što pre pružite koži odgovarajuću negu. Osim što treba da rashladite kožu i unosite dovoljno tečnosti, oporavak mogu da olakšaju i pojedini prirodni sastojci.
Javnost bruji o snimku poljubca pevača Jakova Jozinovića i misteriozne devojke za koju se priča da je Džejla Ramović, a ona je nedavno sama izjavila kako je spremna da se posvađa zbog mladog pevača.
Saša Lazarević Kudra obeležio je obe večeri spektakularnog koncerta Južnog vetra, a njegov nastup sa bezvremenskim hitovima legendarnog Luisa izazvao je snažne emocije i oduševljenje publike.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.