Linta traži da Narodna skupština Republike Srbije usvoji Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941-1945)
Imajući u vidu da se 2021. navršava 80 godina od napada nacističke Nemačke na Kraljevinu Jugoslaviju, kao i 80 godina od osnivanja Nezavisne Države Hrvatske (u daljem tekstu: NDH) i početka genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima;
Naglašavajući da je ustaško„konačno rešenje” srpskog pitanja već 17. aprila 1941. godine dobilo podlogu „u zakonskim odredbama za zaštitu naroda i države” i zakonskoj odredbi o zabrani ćirilice donetoj 25. aprila 1941, a progon i uništenje Jevreja je ozakonjeno 13. aprila 1941. godine zakonskom odredbom o rasnoj pripadnosti;
Posebno podvlačeći da je ustaški genocid u NDH vršen na najbrutalnije i najsvirepije načine, uglavnom „ručno”, koristeći 57 metoda ubijanja (noževi, maljevi, sekire, specijalna sečiva od kojih je najpoznatiji „srbosek” i dr.);
Konstatujući da se u Republici Hrvatskoj namerno i sistematski zatire sećanje na genocid koji je NDH počinila nad Srbima, Jevrejima i Romima;
Uzimajući u obzir da se hrvatski narod nije suočio sa mračnom prošlošću i nije prihvatio odgovornost za počinjeni genocid na način da Hrvatski sabor donose Deklaraciju o osudi genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH;
Konstatujući da Katolička crkva u Hrvatskoj i BiH nikad nije suštinski priznala aktivno učešće u genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima, nije osudila zločin genocida, izvinila se i zatražila oproštaj za počinjene grehe i zločine;
Budući da Anti Paveliću i njegovim najbližim saradnicima po okončanju rata nije suđeno, što bi doprinelo suočavanju hrvatskog naroda sa zločinom genocida;
Ukazujući da se u značajnom delu hrvatske javnosti, javnih glasila i istoriografije ne samo prećutkuju nego i radikalno umanjuju žrtve genocida u NDH, naročito u Jasenovcu;
Uzimajući u obzir činjenicu da se ustaše kao počinioci genocida danas u Hrvatskoj, od strane uticajnih političkih, verskih i intelektualnih faktora, predstavljaju kao borci za slobodu i nacionalno oslobođenje, a NDH kao prava i istinska država hrvatskog naroda;
S obzirom na to da vlasti Socijalističke Republike Hrvatske, kao i današnje Republike Hrvatske, nisu ponudile obeštećenje žrtvama genocida i njihovim potomcima;
Imajući u vidu da mnoga stratišta na kojima su žrtve ustaškog genocida mučene, masakrirane i pobijene nisu na dostojan način obeležena i zaštićena;
Polazeći od činjenice da žrtve ustaškog genocida sa mnogih stratišta nisu ekshumirane i sahranjene u skladu sa običajima;
Ukazujući da istorija Holokausta i genocida u Drugom svjetskom ratu nije potpuna bez sistematskog izučavanja ustaške ideologije i ustaškog „konačnog rešenja” u školama, edukacije putem naučnih i javnih skupova i medija;
Obavezujući se da ustaški genocid postane dio kolektivnog sećanja i civilizacijske opomene na opasnosti koje donosi ustaška ideologija i mržnja po etničkom i verskom osnovu;
Polazeći od Evropske konvencije o nezastarevanju krivičnih dela protiv čovečnosti i ratnih zločina sačinjena 1974. godine u Strazburu u kojoj je genocid izuzet od principa zastarevanja:
Narodna skupština Republike Srbije zaključuje:
da su zločini ustaša nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svetskog rata u NDH smišljen, planiran i počinjen genocid kako je definisano Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju genocida, usvojenom od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 9. decembra 1948. godine;
da je zločin genocida u NDH po svojoj suštini i karakteru ravan Holokaustu;
da je zločin genocida izvršen kroz sistem koncentracionih logora smrti, kao i masovnim pokoljima izvan njih i pojedinačnim ubistvima;
da je NDH bila jedina zemlja tokom Drugog svetskog rata u kojoj su postojali koncentracioni logori za decu;
da je sastavni deo genocida bilo prinudno prevođenje Srba u rimokatoličku veru, kao i masovno proterivanje.
Narodna skupština Republike Srbije traži:
da Republika Hrvatska, kao država hrvatskog naroda, odlukom svog parlamenta, prizna genocid koji je NDH počinila nad Srbima, Jevrejima i Romima i prihvati istorijsku, moralnu i svaku drugu odgovornost za to;
da Republika Hrvatska, kao i Bosna i Hercegovina, na dostojan način obeleže i održavaju sva mesta zločina, omogućavajući da se na njima odaje počast i čuva sećanje na žrtve;
da Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina sprovedu ili omoguće ekshumaciju posmrtnih ostataka žrtava i njihovu dostojnu sahranu;
da Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina u razumnom roku daju materijalnu odštetu preživelim logorašima i porodicama ubijenih;
da Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina u razumnom roku vrate imovinu porodica žrtava genocida i srpskim, jevrejskim i romskim organizacijama;
da Republika Hrvatska zabrani upotrebu ustaških simbola, slogana i pjesama, održavanje misa Anti Paveliću i njegovim saradnicima, podizanje spomenika ubijenim ustašama i štampanje i promociju knjiga u kojima se negira postojanje koncentracionih logora i genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima;
da Republika Hrvatska novom muzejskom postavkom u Jasenovcu pokaže celovitu istinu o genocidu koji su ustaše počinile nad Srbima, Jevrejima i Romima u tom logorskom sistemu i dokumentuje sredstva i načine ubijanja i mučenja logoraša;
da Republika Hrvatska donese odluku da se sadašnji Hrvatski dom u mestu Glina na Baniji vrati prvobitnoj nameni Spomen muzeja sa izloženom muzejskom i arhivskom građom o zločinima genocida u glinskom kraju,te ponovo postavi spomen-obeležje i spomen ploču u znak sećanja na srpske civile, pobijene tokom maja i krajem jula i početkom avgusta 1941. godine.
Narodna skupština Republike Srbije utvrđuje obavezu:
da Vlada u roku od tri meseca posle usvajanja ove Rezolucije odredi 10. april za Dan sećanja na genocid nad Srbima u NDH.
da Vlada sa nadležnim organima izradi plan i program obeležavanja Dana sećanja na genocid nad Srbima u NDH.
da Vlada započne pravnu, političku i diplomatsku borbu za međunarodno priznanje genocida nad Srbima u NDH.
Za Dan sećanja na genocid nad Srbima određuje se Dan osnivanja Nezavisne Države Hrvatske – 10. april. Glavni razlog jeste činjenica da je osnivanjem NDH započela realizacija dugo pripremanog Plana istrebljenja i uništenja srpskog naroda ognjem i mačem na čitavom području današnje Hrvatske, BiH i Srema sve do Zemuna s ciljem stvaranja Velike Hrvatske bez Srba.
Svakog 10. aprila građani Srbije dvominutnim stajanjem u tišini odaju počast srpskim žrtvama u NDH. U svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji na taj dan organizuje se poseban školski čas u cilju upoznavanja učenika s izvršenim genocidom nad Srbima u NDH. Radio i televizijske stanice emituju programe o sećanju na genocid nad Srbima u NDH.
Narodna skupština Republike Srbije apeluje na države potpisnice Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida i međunarodne organizacije da u svojim parlamentima donesu rezolucije kojima se masovno istrebljenje Srba od strane ustaškog režima u NDH priznaje kao genocid.
Ova Rezolucija stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”.
Predsedavajući Predsedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić, predstavnik hrvatskog naroda, izjavio je danas, da čisto sumnja da će, kako je rekao, doći do dogovora o Izbornom zakonu BiH u postojećim okolnostima, kao i da se HDZ BiH svrstao na stranu onih koji su, kako tvrdi, počinili "genocid u Srebrenici"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsedavajući Predsedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić, predstavnik hrvatskog naroda, izjavio je danas, da čisto sumnja da će, kako je rekao, doći do dogovora o Izbornom zakonu BiH u postojećim okolnostima, kao i da se HDZ BiH svrstao na stranu onih koji su, kako tvrdi, počinili "genocid u Srebrenici"
Blokaderski pevač Milan Topalović Topalko, koji je "pumpao" sa siledžijama od početka nasilja na ulicama Srbije, snimljen je danas tokom zgubidanskog skupa u Beogradu i izazvao nevericu.
Veliki broj građana okupio se danas širom Srbije, u znak podrške prema predsedniku Aleksandru Vučiću i politici mira i stabilnosti koju naš predsednik vodi, uprkos brojnim izazovima i pokušajima destabilizacije.
Snežana Rakić iz Beograda pobedila je metastazirani rak dojke kada su lekari od nje digli ruke, a za Informer otkriva kako joj je spasao život čudotvorni Pojas Presvete Bogrdice
Patrijarh Porfirije služi ponoćnu Liturgiju u Hramu Svetog Save pred Pojasom Bogorodice, dok reke vernika danonoćno čekaju da celivaju svetinju povodom praznika.
Bugarska regija Burgas zvanično je najjeftinija destinacija za leto 2026. godine, prestigavši čak i Tunis, dok all-inclusive aranžmani kreću već od 290 evra.
Potresna scena na Zrenjaninskom putu završena srećno zahvaljujući herojima iz obezbeđenja i šlep službe koji su spasili majku sa bebom iz zapaljenog vozila.
Muškarac Z.A, koji je teško povređen u incidentu na Pešteri, nalazi se u komi i životno je ugrožen, saznaje se iz izvora bliskih istrazi. Prema dosadašnjim informacijama, do sukoba je došlo zbog dugotrajnog spora oko zemlje, odnosno međe, u selu Boroštica kod Tutina.
Podgorička policija je u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, a u cilju suzbijana prodaje narkotika, uhapsila tri osobe zbog sumnje da su se bavili uličnom distribucijom droga, a među njima je i Srbin.
Više javno tužilaštvo u Beogradu objavilo je da je tokom pretrage mesta zločina na Senjaku, gde je ubijen Aleksandar Nešović, pronađen još jedan metak.
Predsednik Francuske Emanuel Makron razgovarao je danas sa više lidera zemalja Persijskog zaliva i sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom o situaciji na Bliskom istoku i u Ormuskom moreuzu.
U direktnom sudaru dva tramvaja u centru Dizeldorfa u Nemačkoj povređeno je 27 osoba od kojih pet teško, saopštile su gradske službe za hitne intervencije.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da Iran u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama traži samo svoja legitimna prava, ali i da prethodna iskustva iz pregovora sa Amerikancima nameću zvaničnom Teheranu da postupa sa krajnjim oprezom.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu večeras će pozvati koalicione partnere i šefove izraelskih bezbednosnih službi na hitan sastanak zbog, kako se navodi, "veoma lošeg" privremenog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana koji razmatra predsednik Donald Tramp, prenosi izraelski Kanal 12, ocenjujući da su uslovi nepovoljni za IzraeL.
Dečja internet zvezda i kreator popularnog edukativnog programa Danijel Kolman, poznat kao Danny Go saopštio je da je njegov sin Azjak preminuo u 14. godini.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Kamenac, masnoća i neprijatni mirisi mogu da zadaju ozbiljne muke u svakom domu, ali rešenje se možda već nalazi u vašoj kuhinji. Umesto skupih hemikalija, sve više ljudi koristi limuntus kao jednostavan i efikasan trik za blistavo čist dom.
Nekada gotovo nezaobilazno u domaćinstvima širom Srbije, slatko od trešanja bilo je simbol gostoprimstva i deo tradicije koji se prenosio generacijama.
Novo istraživanje pokazalo je da i nedovoljno i predugo spavanje mogu negativno uticati na organizam i ubrzati biološko starenje pojedinih organa, uključujući mozak, srce, pluća i imuni sistem.
Na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Kanu glamur ne jenjava, ali je tokom premijere filma "Priče noći" Eva Longorija uspela da ukrade svu pažnju prisutnih.
Pevač Zdravko Čolić i Leposava Stefanović, poznatija kao Lokica, nekada su bili veoma bliski, ali su pre više od četiri decenije prestali da razgovaraju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar