Srbija danas slavi Dan državnosti - Sretenje u spomen na početak Prvog srpskog ustanka 15. februara 1804. godine i čin proglašenja Sretenjskog Ustava Kneževine Srbije 15. februara 1835. godine. Centralna državna ceremonija održana je u Orašcu, gde je na zboru 1804. godine podignut Prvi srpski ustanak
Svečanosti, kao izaslanik predsednika Srbije, prisustvovala je predsednica Vlade Ana Brnabić.
11.30 - Obraćanje premijerke Ane Brnabić
Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je na centralnoj državnoj ceremoniji povodom obeležavanja Dana državnosti da Srbija slavi godišnjicu obnove i utemeljenja države kao slobodne i ustavne.
Brnabić je rekla da Srbija i u 2022. godini dokazuje da sledi put inspirisan duhom Dimitrija Davidovića, put napretka, državotvornosti, moderne evropske zemlje koja je poštovana širom sveta i koja će biti izvor blagostanja i sreće svakog njenog građanina.
- Srbija koja će biti izvor blagostanja, sreće i prestiža za svakog njenog građanina. Dokazali smo da sledimo taj put. Srbija je danas šampion u privrednom rastu - rekla je Brnabić.
Premijerka je navela da je Srbija ustavnim promenama koje su građani izglasali 16. januara ove godine postala pionir odvajanja sudske vlasti od ostalih, navodeći da nova resenja, ne samo da daju primat pravnoj struci u sprovođenju prava već i jačaju percepciju kod građana da pravo i pravda neće zavisiti od ličnih odnosa sudija i vršilaca funkcija.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Ona je ukazala na rezultate koje Srbija danas ostvaruje predvođena Aleksandrom Vučićem, ističući privredni rast, nove puteve, brzu prugu kojom će se uskoro putovati između Beograda i Novog Sada, nove kliničke centre, bolnice, domove zdravlja.
- Ne zaboravimo da istaknemo ono što smo postigli svi zajedno, a predvođeni predsednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem - Srbija je danas šampion u privrednom rastu, novi putevi približavaju građane Srbije jedne drugima i povećavaju bezbednost saobraćaja, brza pruga kojom ćemo uskoro putovati smanjiće razdaljinu od Beograda do Novog Sada na svega 28 minuta faktički brišući granice između naša dva najveća grada, novi Klinički centri, bolnice i domovi zdravlja tvrđave su naših građana u borbi za zdravlje nacije. Dok svuda niču škole kao hramovi znanja i zalog buduće pameti, novi simbol Beograda, veličanstvena Kula Beograd, već sija kao svetionik prosperitetne budućnosti.
Ona je poručila onima koji savetuju Srbiju kao pre dva veka da bude ponizna i pokorna u isticanju rezultata da će Srbija dati isti odgovor, da se neće pravdati nikome već da može da pobeđuje i bude najbolja.
- Onima koji nam danas kao i pre dva veka savetuju da budemo ponizni i pokorni u isticanju naših rezultata, Srbija daje i daće isti odgovor - Srbija ne želi da se pravda nikome, ona želi i može da pobeđuje i da bude najbolja!
Foto: printscreen
Ana Brnabić
Brnabić je u Orašcu podsetila da su na tom mestu 1804. godine predstavnici srpskog naroda doneli odliuku o početku bune protiv turskih dahija i izabrali Ðorđa Petrovića za srpskog vožda.
Jedna mala država veikog naroda vratila se na mapu Evrope sopstvenom voljom, snagom i požrtvovanošću, rekla je predsednica Vlade Srbije.
- Državotvni duh više se nikada nije mogao ugasiti - rekla je premijerka.
Podsetila je da je na današnji dan 1835. godine u Kragujevcu usvojen prvi srpski ustav u istoriji moderne Srbije.
- Uzdigla se iz apsolutističkih u red državnih sistema u kojoj prava i obaveze građana nisu podložni hirovima pojedinaca već pisanim pravilima. U to tamno doba dok je u ruskom turskom i austrijskom casrstvu bilo zabranjeno pominjatii reč Ustav, među odredbama tog pravog akta moglo se pročitati da svaki Srbin ima pravo da bira način življenja po svojoj volji - rekla je Brnabić.
11.17 - Obraćanje Milorada Dodika
- Srećan praznik svim građanima i državnom rukovodstvu. Srećemo se ovde i obeležavamo naš zajednički praznik, praznik koje posvećen Prvom srpskom ustanku, danu kada su Srbi krenuli u izgradnju srpske državnosti. Veoma je važno da i mi u Republici Srpskoj ga obeležavama kao svoj. Srbija je tu da nas uteši i da nas pomogne, da nas ohrabri. Ovo je važan istorijski događaj, kada je Karađorđe krenuo u oslobađanje našeg naroda. Ovaj datum označava borbu za našu slobodu - kazao je Dodik.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
- Danas Srbi imaju dve države, RS i Srbiju, Srbiju koja je garant za svakog Srbina, za nas u Republici Srpskoj. Danas Srbija predvođena predsednikom Vučićem beleži najbolje rezultate. Srbija se gradi, ona je drukčija, lepša, na dobrom putu, Srbija koja će garantovati Srbima opstanak, Srbija koja mora razumeti patnje, stradanja, očekivanja... Srbija je država srpskog naroda. Usmereni smo jednako ka slobodi - dodao je Dodik.
11.00 - Počela ceremonija
Centralna državna ceremonijna obeležavanja Dana državnosti u Orašcu počela je pomenom koji je služio episkop šumadijski Jovan.
Ceremoniji prisustvuju premijerka Ana Brnabić, srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, ministri u vladi Srbije - Siniša Mali, Jadranka Joksimović, Marija Obradović, Nikola Selaković, Branko Ružić, Zorana Mihajlović, Darija Kisić Tepavčević, Gordana Čomić, Nenad Popović..
Brnabić i Dodik su polozili vence na spomenik Karađorđu u Orašcu, a orkestar Garde Vojske Srbije izveo je himnu Bože pravde.
Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Pre početka zvanične ceremonije vladika šumadijski Jovan služio je liturgiju u crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Orascu, kojoj je prisustvovao ministar Nenad Popović.
Kao uvod u obeležavanje Dana državnosti u ponedeljak posle podne je sa Savske terase Kalemegdanske tvrđave izvršena počasna artiljerijska paljbauz najviše državne i vojne počasti Garde Vojske Srbije, podizanje zastave i intoniranje himne.
Dan državnosti se na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima obeležava neradno dva dana 15. i 16. februara.
Na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, na Sretenje 1804. godine, doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Karađorđe.
Seča knezova prethodila je odluci o podizanju ustanka. Prvi srpski ustanak zahvatio je najpre krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje.
Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je 1807. godine, ali je sudbinu ustanka odredio ishod Rusko-turskog rata, pošto su Rusija i Turska potpisale mir u Bukureštu 1812. godine.
Prepuštanje Srbije bilo je plod činjenice da je počinjao Napoleonov pohod na Rusiju.
Prema rečima nemačkog istoričara Leopolda Rankea, Karađorđevom bunom započela je Srpska revolucija, okončana uspešnim diplomatskim dostignućima Miloša Obrenovića, decenijama potom.
Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804-1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, dalekog začetka današnjeg Univerziteta u Beogradu.
Sretenjski ustav donet 1835. godine
U Kragujevcu je 15. februara 1835. godine donet prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski. Ustavne odredbe koje je sadržao oblikovane su po uzoru na ustave Francuske i Belgije.
Dimitrije Davidović, znameniti novinar i srpski nacionalni radnik izradio je tekst ustava, a Gligorije Vozarović bio je prvi koji je ukoričio i povezao Sretenjski ustav.
Ovakvo ustavno rešenje odmah je izazavalo negodovanje Austrije, Turske i Rusije, zbog čega je ubrzo suspendovan.
Velike sile smatrale su ga previše liberalnim - u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena on je to i bio, osim retkih izuzetaka poput Francuske i Belgije.
Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rešenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.
Posle Drugog svetskog rata, od 1945. godine, u potpuno promenjenim okolnostima, Srbija je u sastavu federalne Jugoslavije četiri puta usvajala najviši zakonodavni akt, a aktuelni je usvojen 30. oktobra 2006. godine.
U međuvremenu, srpski parlament proglasio je 9. februara promene Ustava iz oblasti pravosuđa koje su građani izglasali na referendumu održanom 16. januara 2022. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Kriminolog Ratomir Antonović otkriva za Informer.rs da serijski lopovi svoje mete ne biraju slučajno i da iza svake provale često stoje dani, pa čak i nedelje praćenja, prikupljanja informacija i procene kada je pravi trenutak za upad.
Aleksandar Šaković je uhapšen u mestu Stoliv, opština Kotor, kroz koordinisanu akciju policijskih službenika. Za njim su bile raspisane tri poternice zbog falsifikovanja službene isprave i nasilja u porodici.
Sarajevska policija privremeno je oduzela automobil marke "seat ibiza" od Sarajke A.M. (38), nakon što su je zaustavili i kontrolisali u poznatom izletištu Babin Do na Bjelašnici.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je da bi raskid odnosa Jermenije sa Moskvom imao teške posledice po obične građane Jermenije, dok Evropsku uniju, kako tvrdi, za to uopšte nije briga.
Komandant jedne od najvećih ukrajinskih jurišnih jedinica suspendovan je posle medijske istrage u kojoj se navodi da su regruti u toj jedinici bili prebijani, zatvarani, vezivani lepljivom trakom i lisicama.
Bivši savetnik predsednika Rusije Vladimirа Putina Andrej Ilarionov tvrdi da je Moskva dobila retku priliku da pojača globalno sučeljavanje sa Zapadom i da period od jula do novembra vidi kao prozor za delovanje na tri ključna fronta: u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
Kada temperature pređu 35 stepeni, organizam radi punom parom kako bi održao normalnu telesnu temperaturu. Upravo zato ono što jedete može da napravi ogromnu razliku.
Čokoladni kolač sa kajsijama spaja sočan biskvit, bogat voćni fil i glatku čokoladnu glazuru, pa je savršen izbor za sve koji vole klasične, ali raskošne domaće poslastice.
Muškarci često greše kada su u pitanju erogene zone kod žena, pa zaboravljaju da su ušne školjke i vrat mnogo veći okidač za strast od bilo čega drugog.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.