NA INICIJATIVU PUPINA Prva namenski zidana zgrada u Beogradu otvorena uz pomoć Karnegijeve zadužbine! Ko je bio Filantrop kom dugujemo mnogo?
Podeli vest
Davne 1926. godine, otvorena je Univerzitetska biblioteka u Beogradu. Prva zgrada u današnjoj Srbiji napravljena namenski za biblioteku, izgrađena uz pomoć Karnegijeve zadužbine.
Naziv Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" je dobila 1946. Krajem 1920. godine, uprava Karnegijeve zadužbine je srpskoj vladi poklonila 100.000 dolara za podizanje jedne biblioteke u Srbiji.
Prošlo je 124 godine od rođenja poznatog srpskog arhitekte Branislava Kojića, koji je tokom svoje karijere projektovao i izgradio više od 100 zgrada od kojih su neke i danas obeležja naše prestonice.
23.05.2023
21:34
Treba reći da je ovu odluku Karnegijeva zadužbina donela zahvaljujući inicijativi dva istaknuta Srbina koja su u to vreme živela u SAD, diplomate Slavka Grujića, poslanika Kraljevine SHS u Vašingtonu (1871–1937) i Mihajla Idvorskog Pupina (1854–1935), slavnog profesora fizike na Kolumbija univerzitetu.
Foto: printscreen youtube
Izgled biblioteke iz 1926. godine, sačuvano na slikama iz tog perioda
Čuveni profesori Filozofskog fakulteta i velikani srpske nauke Pavle Popović - kao inicijator, Veselin Čajkanović i Aleksandar Belić bili su članovi Komisije za osnivanje Univerzitetske biblioteke.
Kamen-temeljac postavljen je 23. juna 1921. godine, kada je prestolonaslednik regent Aleksandar u temelj zgrade postavio povelju na pergamentu. Biblioteka je svečano otvorena na dan Sv. Ćirila i Metodija, 24. maja 1926. godine.
Ko je bio Endru Karnegi?
Endru Karnegi bio je škotsko-američki industrijalac koji je predvodio ogromnu ekspanziju američke industrije čelika krajem 19. veka, i postao jedan od najbogatijih Amerikanaca u istoriji. Bio je jedan od najistaknutijih filantropa svog doba.
Tokom poslednjih 18 godina svog života, poklonio je ~350 miliona dolara - otprilike 5,1 milijardu dolara u 2018. godini, mnogim dobrotvornim organizacijama, fondacijama i univerzitetima - skoro 90 odsto svog bogatstva.
Njegov članak iz 1889. godine pod nazivom "Jevanđelje bogatstva" (The Gospel of Wealth) pozivao je bogate da pomognu poboljšanje društva i izazvao je veliki talas filantropije, a ostaje bitan i do danas.
Foto: printscreen youtube
Veliki filantrop, Endru Karnegi
Časopis Forbs je 2007. procenio bogatstvo Endrua Karnegija u trenutku njegove smrti na 298,3 milijardi današnjih američkih dolara, što ga čini jednim od najbogatijih Amerikanaca, kao i najbogatijih osoba u čitavoj istoriji. Sredstvima njegove fondacije podignuta je zgrada Univerzitetske biblioteke "Svetozar Marković" u Beogradu.
Fond biblioteke
Fond Univerzitetske biblioteke sastoji se od zbirke monografskih i serijskih publikacija, referensne zbirke, rukopisa, arhivske građe, doktorskih disertacija i elektronskih izvora. Pored naučno-istraživačkih publikacija koje čine srž fonda, u kolekciji se uvek mogu pronaći kvalitetni naslovi iz beletristike.
Foto: printscreen youtube
Najstarije knjige u biblioteci potiču iz doba Otomanskog carstva
Digitalna biblioteka
Iako se često govori o manipulativnim mogućnostima digitalnog doba, ono raspolaže i ogromnim resursima za promociju vrhunskih civilizacijskih vrednosti. Ideja da se jedno humanističko zaveštanje predstavi i ostvari na fundamentalno nov način, najbolje dolazi do izražaja putem transparentnosti digitalnih kolekcija.
Znanje za sve
U cilju promocije kvalitetnog besplatnog obrazovanja putem interneta, Univerzitetska biblioteka se pobrinula da ublaži jezičke barijere prevođenjem besplatnih nastavnih materijala na srpski jezik.
Doktorske disertacije odbranjene na univerzitetima u Beogradu, Nišu i Kragujevcu dostupne su na portalu E-teze. Pored disertacija nastalih od maja 2012, dostupan je i jedan broj starijih, od kojih su posebno značajne one koje su neki od slavnih srpskih naučnika branili na stranim univerzitetima.
Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" opredeljena je da, prateći trendove razvoja bibliotečke profesije i savremenog visokog školstva, podstiče razvoj digitalnih humanističkih nauka na Univerzitetu u Beogradu i u akademskoj zajednici Srbije.
Virtuelne izložbe
Virtuelne izložbe, smeštene u dvoranu "sajber-prostora", predstavljaju nacionalno kulturno nasleđe i humanističko zaveštanje, poteklo iz fonda Univerzitetske biblioteke. One su otvorene prema svim korisnicima interneta i čine svojevrsne digitalne kulturne oaze, "elektronske agore" savremenog doba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prošlo je 124 godine od rođenja poznatog srpskog arhitekte Branislava Kojića, koji je tokom svoje karijere projektovao i izgradio više od 100 zgrada od kojih su neke i danas obeležja naše prestonice.
Rusija planira da u bliskoj budućnosti potpiše sveobuhvatan sporazum o saradnji sa Iranom, tekst dokumenta će uskoro biti završen, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
Izjava ukrajinske strane o planovima da blokira Krim kopnom i morem su ništa više do puste želje, rekao je za RIA Novosti predsednik Krimske međunacionalne misije, Zaur Smirnov.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Ivan Crnogorčević, sveštenik i suprug etno umetnice Danice Crnogorčević proslavio je danas na Gazimestanu jedan od najvećih srpskih praznika - Vidovdan.
Ivan Siler, pomoćnik gradonačelnika Novog Sada boravio je danas na KiM gde ja sa ostalim građanima proslavio jedan od najvažnijih srpskih praznika - Vidovdan.
Nebojša Petković aktivista "Ne damo Jadar" došao je večeras sa suprugom na protest protiv Rio Tinta u Loznici, iako je od ove firme za zemljište svoje porodice naplatio ogromnu sumu novca.
U Loznici se večeras održava protest protiv kompanije Rio Tinto i Projekta "Jadar". Protest u organizaciji opozicije i lažnih ekologa počeo je nešto posle 19 časova ispred Vukovog doma kulture u tom gradu, a na njemu se okoupilo jedva 2.000 ljudi, ako ih ima i toliko.
Završena je prva debata između Bajdena i Trampa koji je pokazao sve Bajdenove negativne strane. Tramp je evidentno bio dominantan i odneo pobedu! Da li će Bajdenovi glasači promeniti mišljenje nakon prvog duela dva predsednička kandidata i koliko su realne šanse za Trampovu pobedu u specijalnoj emisiji govorili su Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globaliacije i Ilija Kajtez, pukovnik u penziji. Tokom emisije uključivao se veliki broj drugih gostiju, kao i gledaoci Informer TV koji su rekli svoje mišljenje o ovoj temi.
Debata Trampa i Bajdena jedna je od najsmešnijih komedija koju smo imali prilike da gledamo sinoć. Na ovu temu u "Info danu" govorila je novinarka Ljiljana Smajlović, istoričar Bojan Dimitrijević i istoričar Goran Šarić, a uživo u program uključio se i profesor geopolitike Rastislav Stojisavljević.
Gosti "Info jutra" Informer televizije bili su urednik političke rubrike "Politike" Bojan Bilbija i direktorka PEP akademije Danka Nešović. Oni su komentarisali predsedničku debatu u Americi u kojoj su učestvovali Donald Tramp i Džozef Bajden.
Gosti "Info jutra" televizije Informer bili su Miloš Garić, urednik portala Kosovo onlajn, profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili na temu važnosti Vidovdana za srpski narod.
U Višem sudu u Podgorici održano je ročište za kontrolu optužnice protiv pripadnika kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera i ostalih optuženih za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. D. (28) i Z. L. (27) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije doneo je rešenje kojim je prema okrivljenima S.K., D.K., S.P. i Z.K. odredio pritvor, koji im po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Proces pridruživanja Ukrajine Evropskoj uniji protezaće se na nekoliko godina i trenutno je nemoguće reći kada će biti završen. Predstave predsednika Volodimira Zelenskog o nekoliko meseci su utopija, izjavio je za RIA Novosti mađarski politički analitičar Đerđ Nogradi.
Izjava ukrajinske strane o planovima da blokira Krim kopnom i morem su ništa više do puste želje, rekao je za RIA Novosti predsednik Krimske međunacionalne misije, Zaur Smirnov.
Ukoliko ukrajinske oružane snage počnu da koriste balističke rakete ATACMS iz pravca Harkova za udare u dubinu Rusije, Ukrajina bi mogla da izgubi Harkov, izjavio je britanski analitičar Aleksandar Merkuris u svom blogu na YouTube-u.
Nemačka vojna kontraobaveštajna služba uskoro bi mogla da dobije dodatna ovlašćenja da se zaštiti od infiltracije navodnih neprijatelja, posebno Rusije, izvestio je u petak novinski list Velt.
Naše uši su jedan od najvažnijih i najfinijih organa našeg tela. Uši su odgovorne za naše čulo sluha, ali i uši imaju skrivene tragove o osobinama naše ličnosti.
Letnja sezona je u punom jeku, a sa njom dolazi i uživanje u sunčanju na plaži. Međutim, sunčevi zraci znaju da budu nemilosrdni, ostavljajući kožu osetljivom i podložnom opekotinama. Kozmetičarka Tamara Nikolć Agbaba otkrila je koja sve prirodna sredstva mogu da budu spas u takvim trenucima.
Kao i mnoge druge AI kompanije, muzički startupovi kao što su Udio i Suno bez dopuštenja su koristili dela zaštićena autorskim pravima za obuku svojih modela. To su priznali i njihovi investitori, a nove tužbe pristižu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.