NA INICIJATIVU PUPINA Prva namenski zidana zgrada u Beogradu otvorena uz pomoć Karnegijeve zadužbine! Ko je bio Filantrop kom dugujemo mnogo?
Podeli vest
Davne 1926. godine, otvorena je Univerzitetska biblioteka u Beogradu. Prva zgrada u današnjoj Srbiji napravljena namenski za biblioteku, izgrađena uz pomoć Karnegijeve zadužbine.
Naziv Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" je dobila 1946. Krajem 1920. godine, uprava Karnegijeve zadužbine je srpskoj vladi poklonila 100.000 dolara za podizanje jedne biblioteke u Srbiji.
Prošlo je 124 godine od rođenja poznatog srpskog arhitekte Branislava Kojića, koji je tokom svoje karijere projektovao i izgradio više od 100 zgrada od kojih su neke i danas obeležja naše prestonice.
23.05.2023
21:34
Treba reći da je ovu odluku Karnegijeva zadužbina donela zahvaljujući inicijativi dva istaknuta Srbina koja su u to vreme živela u SAD, diplomate Slavka Grujića, poslanika Kraljevine SHS u Vašingtonu (1871–1937) i Mihajla Idvorskog Pupina (1854–1935), slavnog profesora fizike na Kolumbija univerzitetu.
Foto: printscreen youtube
Izgled biblioteke iz 1926. godine, sačuvano na slikama iz tog perioda
Čuveni profesori Filozofskog fakulteta i velikani srpske nauke Pavle Popović - kao inicijator, Veselin Čajkanović i Aleksandar Belić bili su članovi Komisije za osnivanje Univerzitetske biblioteke.
Kamen-temeljac postavljen je 23. juna 1921. godine, kada je prestolonaslednik regent Aleksandar u temelj zgrade postavio povelju na pergamentu. Biblioteka je svečano otvorena na dan Sv. Ćirila i Metodija, 24. maja 1926. godine.
Ko je bio Endru Karnegi?
Endru Karnegi bio je škotsko-američki industrijalac koji je predvodio ogromnu ekspanziju američke industrije čelika krajem 19. veka, i postao jedan od najbogatijih Amerikanaca u istoriji. Bio je jedan od najistaknutijih filantropa svog doba.
Tokom poslednjih 18 godina svog života, poklonio je ~350 miliona dolara - otprilike 5,1 milijardu dolara u 2018. godini, mnogim dobrotvornim organizacijama, fondacijama i univerzitetima - skoro 90 odsto svog bogatstva.
Njegov članak iz 1889. godine pod nazivom "Jevanđelje bogatstva" (The Gospel of Wealth) pozivao je bogate da pomognu poboljšanje društva i izazvao je veliki talas filantropije, a ostaje bitan i do danas.
Foto: printscreen youtube
Veliki filantrop, Endru Karnegi
Časopis Forbs je 2007. procenio bogatstvo Endrua Karnegija u trenutku njegove smrti na 298,3 milijardi današnjih američkih dolara, što ga čini jednim od najbogatijih Amerikanaca, kao i najbogatijih osoba u čitavoj istoriji. Sredstvima njegove fondacije podignuta je zgrada Univerzitetske biblioteke "Svetozar Marković" u Beogradu.
Fond biblioteke
Fond Univerzitetske biblioteke sastoji se od zbirke monografskih i serijskih publikacija, referensne zbirke, rukopisa, arhivske građe, doktorskih disertacija i elektronskih izvora. Pored naučno-istraživačkih publikacija koje čine srž fonda, u kolekciji se uvek mogu pronaći kvalitetni naslovi iz beletristike.
Foto: printscreen youtube
Najstarije knjige u biblioteci potiču iz doba Otomanskog carstva
Digitalna biblioteka
Iako se često govori o manipulativnim mogućnostima digitalnog doba, ono raspolaže i ogromnim resursima za promociju vrhunskih civilizacijskih vrednosti. Ideja da se jedno humanističko zaveštanje predstavi i ostvari na fundamentalno nov način, najbolje dolazi do izražaja putem transparentnosti digitalnih kolekcija.
Znanje za sve
U cilju promocije kvalitetnog besplatnog obrazovanja putem interneta, Univerzitetska biblioteka se pobrinula da ublaži jezičke barijere prevođenjem besplatnih nastavnih materijala na srpski jezik.
Doktorske disertacije odbranjene na univerzitetima u Beogradu, Nišu i Kragujevcu dostupne su na portalu E-teze. Pored disertacija nastalih od maja 2012, dostupan je i jedan broj starijih, od kojih su posebno značajne one koje su neki od slavnih srpskih naučnika branili na stranim univerzitetima.
Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" opredeljena je da, prateći trendove razvoja bibliotečke profesije i savremenog visokog školstva, podstiče razvoj digitalnih humanističkih nauka na Univerzitetu u Beogradu i u akademskoj zajednici Srbije.
Virtuelne izložbe
Virtuelne izložbe, smeštene u dvoranu "sajber-prostora", predstavljaju nacionalno kulturno nasleđe i humanističko zaveštanje, poteklo iz fonda Univerzitetske biblioteke. One su otvorene prema svim korisnicima interneta i čine svojevrsne digitalne kulturne oaze, "elektronske agore" savremenog doba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prošlo je 124 godine od rođenja poznatog srpskog arhitekte Branislava Kojića, koji je tokom svoje karijere projektovao i izgradio više od 100 zgrada od kojih su neke i danas obeležja naše prestonice.
Teror lažnog premijera Aljbina Kurtija nad Srbima, koji je kulminirao u nedelju kada su ubijena četvorica Srba sa severa Kosova, sa velikom pažnjom praćen je u Ruskoj Federaciji.
Administrativni prelaz Jarinje je već peti dan zatvoren za ulazak na Kosovo, a pojedine porodice zabrinute su jer su ostale razdvojene zbog zatvaranja prelaza.
U DKC „Majdan“ danas je održan šesti po redu „Sajam sporta“ koji organizuju Opština Savski venac i Sportski saveza Beograda u saradnji sa Savezom sportova Savski venac i Sekretarijatom za sport i omladinu Grada Beograda.
Potpredsednik Vlade i ministar odbrane Miloš Vučević prisustvovao je danas potpisivanju ugovora između Ministarstva odbrane i JP „Jugoimport-SDPR“ za nabavku i modernizaciju 92 složene borbene platforme, za potrebe Vojske Srbije, u ukupnoj vrednosti od oko 13,5 milijardi dinara.
Pridike o evropskim vrednostima - nešto čega se Srbija već toliko naslušala... Ali kao da se udarima na predsednika Aleksandra Vučića i ne nazire kraj, i to baš "pozivom" na evropske vrednosti. Predsednik je rešio da Srbiju i srpstvo brani istinom i pokaže ko se ustvari drži evropskog puta.
Prijepoljska policija je po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva uhapsila Beorgađanina V. D. (55) koji je brutalno pretukao muškarca iz Prijepolja nakon svađe u saobraćaju.
Osumnjičeni Dragan L. iz Osečine koji je uhapšen zbog sumnje da je pre devet godine zverski ubio svog oca Slavoljuba L. zajedno sa svojim rođakom M. N. u selu Klenak kod Rume, navodno je to uradio kako bi ocu uzeo pare od prodantih malina.
Nemačka ambasadorka u Kanadi Sabina Šparvaser prisustvovala je incidentu u kanadskom parlamentu, kada je ukrajinski ratni veteran Vafen SS-a Jaroslav Hunka (98) dočekan ovacijama.
Bivši pšredsednik SAD Donald Tramp je na društvenim mrežama izneo salve agresivnih komentara o odlazećem načelniku Generalštaba SAD Marku Miliju, sugerišući da je ponašanje ovog visokog vojnog lidera vredno smrtne kazne jer je "Mili izdajnik".
Predsednik Rusije Vladimir Putin se u Kremlju sastao sa Ramzanom Kadirovim, predsednikom Čečenije. razgovarali su o situaciji u republici, socijalnim pitanjima i učešću čečenskih boraca u specijalnoj vojnoj operaciji.
Ljubav pevačice Goce Božinovske i njenog nekadašnjeg pokojnog supruga Zorana Šijana bila je velika, ali se ipak završila njegovom prevarom, a nakon toga i tragičnom smrću. Šijan je Gocu ostavio zbog njene drugarice s kojom je dobio kasnije i sina Vukašina, a pevačica je u jednom intervjuu opisala kako je brinula o njemu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.