Verovatno vam nikada ne bi palo na pamet da postoji neka zajednička nit između stakla, metala, drveta, plastike, tekstila ili nafte. Zaista, izgleda nespojivo. Ipak, postoji spona – sve to nekada završi kao otpad.
Svedoci smo svakodnevnog gomilanja otpada na raznim deponijama, kako na komunalnim, tako i na divljim. Zagađenje nam preti sa svih strana, a čini se da vrlo malo radimo na tome da stvari dovedemo u red. Podsetimo, Srbi godišnje naprave čak 12,4 milion tona otpada.
Pod time se podrazumeva svaka materija ili predmet koji vlasnik odbaci. Razlikujemo komunalni (otpad iz domaćinstva, kućni otpad), komercijalni (nastaje u privrednim subjektima i institucijama) i industrijski otpad (iz bilo koje industrijske grane, osim jalovine i svega ostalog iz rudnika i kamenoloma).
U zavisnosti od toga koliko su opasni po naše zdravlje i životnu sredinu, otpad delimo na:
BEZOPASAN - otpad koji, zbog količine, koncentracije ili fizičke, hemijske i biološke prirode ne ugrožava zdravlje ljudi ili životnu sredinu i nema karakteristike opasnog otpada;
INERTAN - otpad koji nije podložan bilo kojim fizičkim, hemijskim ili biološkim promenama. Ne rastvara se, ne sagoreva ili na drugi način fizički ili hemijski reaguje, nije biološki razgradiv ili ne utiče nepovoljno na druge materije sa kojima dolazi u kontakt;
OPASAN - otpad koji po svom poreklu, sastavu ili koncentraciji opasnih materija može prouzrokovati opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu, kao i zdravlje životinja, i može biti eksplozivan, zapaljiv, ima sklonost oksidaciji, organski je peroksid, poseduje akutnu otrovnost, infektivnost, sklonost koroziji, u kontaktu sa vazduhom oslobađa zapaljive gasove.
Foto: Zoran Sinko
I tu nije kraj. Otpad se dalje razvrstava u 20 grupa, u zavisnosti od mesta nastanka i porekla. Prema Katalogu otpada, postoji otpad iz poljoprivrede, otpad nastao iz iskopavanja rudnika i fizičkog i hemijskog tretmana minerala, otpad nastao preradom drveta, papira, kartona, otpad kožne, tekstilne industrije, otpad od rafinisanja nafte, otpad od neorganskog ili organskog hemijskog procesa, otpad od proizvodnje metala, zatim otpadna ulja i otpad od tečnih goriva, građevinski otpad, medicinski otpad...
Od onih 12,4 miliona tona otpada, 9,57 miliona je industrijski otpad, dok na komunalni otpad otpada preostalih 2,92 miliona tona.
Foto: Pixabay
Cifre su zabrinjavajuće, a ako se tome još doda činjenica da se veliki deo ovog otpada teško razlaže ili se čak ni ne razloži, zabrinutost postaje još veća. Zbog toga naučnici decenijama upozoravaju da promenimo navike i prestanemo da bacamo otpad gde za to nije predviđeno mesto.
Pojedini otpad se lako razgrađuje. To je slučaj sa organskim materijama u hrani, ali ima i onog za čiju razgradnju su potrebne decenije, nekada čak i vekovi. Evo nekoliko primera:
SVE OD PAPIRA – vreme razgradnje je četiri do šest nedelja. Iako spada u otpad prirodnog porekla i najmanje je škodljiv po okolinu, potrebno mu je i do mesec ipo da se razgradi.
PREHRAMBRENI OTPAD – od mesec dana do nekoliko godina – s obzirom na prirodno poreklo, pretpostavilo bi se da je vreme razgradnje kratko. Na žalost, nije tako. Da bi se razgradila, na primer, jabuka, potrebno je šest meseci. Ova vrsta otpada spada u opasnije, jer se razgradnja dešava pod zemljom, pa se stvara opasan gas metan.
PLASTIKA – do 1000 godina. Sirova nafta je jedna od sirovina za izradu plastike, da bi se plastika razgradila u vodi potrebno je 500 godina, dok je taj period u zemlji duplo duži – 1000 godina.
BATERIJE – metalni delovi do 100 godina, teški metali u bateriji – nikada! Izuzetno opasno po životnu sredinu i veoma toksične. Da bi se razgradio metalni deo baterije potrebno je 100 godina, dok se hemikalije iz unutrašnjosti baterija nikada ne razgrađuju.
STAKLO – nikad se ne razgrađuje. Pravi se od silicijum-dioksida, koji se na visokoj temperaturi pretvara u tečnost, koja se potom lako oblikuje. Iako spada u najprirodnije proizvode, potrebno je milion godina da se razgradi.
Foto: RINA
To su najosonovniji proizvodi koji su štetni po okolinu. Ali, da bi se razumelo koliko je važno pravilno odlaganje otpada evo još nekih veoma zanimljivih podataka.
Ako bacite opušak cigarete, treba da znate da je potrebno 10 do 12 godina da se razgradi. Kožnim cipelama je potrebno od 25 do 40 godina, a limenkama od aluminijuma čak od 200 do 250 godina. Ono što je možda najšokantnije je podatak da je higijenskim ulošcima potrebno neverovatnih 500 do 800 godina da se razgrade, dok se stiropor i aluminijumska folija uopšte ne razgrađuju. Svega ovoga treba se setiti svaki put kada nešto bacimo. Čuvajmo našu okolinu, u njoj i mi živimo.
Tehnološke inovacije: Biorazgradivi stiropor
Tim domaćih inovatora osmislio je biorazgradivi stiropor – biosporin. Ovaj materijal napravljen je od poljoprivrednog otpada i pečuraka, a proglašen je za najbolju tehnološku inovaciju u 2020. godini.
Svaki stanovnik Srbije u proseku proizvede 1,17 kilograma dnevno, odnosno 0,43 tone otpada godišnje. Verovali ili ne, više od 80 odsto tog smeća završi na takozvanim divljim deponijama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svaki stanovnik Srbije u proseku proizvede 1,17 kilograma dnevno, odnosno 0,43 tone otpada godišnje. Verovali ili ne, više od 80 odsto tog smeća završi na takozvanim divljim deponijama.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Bugarske vlasti su razotkrile operaciju sajber-špijunaže u kojoj su međunarodne hakerske grupe skoro pet godina imale neovlašćen pristup vladinim mrežama, pri čemu su ukrale 62 miliona stranica dokumenata, izjavio je danas ministar za inovacije i digitalnu transformaciju, Ivan Vasilev, na brifingu održanom nakon sednice Saveta ministara.
Severna Koreja je proširila postrojenja za obogaćivanje uranijuma u nuklearnom kompleksu Jongbjon, a nastavlja da pospešuje i proizvodnju materijala za nuklearno oružje, izjavio je danas šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.
Francuski predsednički kandidat i lider stranke „Patrioti“, Florijan Filipo, nakon sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina, kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa na samitu APEK-a u Šendženu, ocenio je da je Pariz taj koji je zapravo izolovan.
Rusija bi do proleća 2027. godine mogla da uspostavi kontrolu nad ukrajinskim teritorijama istočno od Dnjepra, dok bi se evropske države istovremeno mogle suočiti sa direktnim vojnim sukobima sa Moskvom i Teheranom.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.