Ove 3 stvari NIKAKO NE SMETE da radite sa OPALIM LIŠĆEM – EVO šta je rešenje
Podeli vest
Ove godine lepo letnje vreme se značajno produžilo, a po svemu sudeći, topao će biti i početak jeseni.
Međutim, iako nama ovakvi vremenski uslovi prijaju, jesen već počinje svoj uobičajeni ciklus sa drvećem. Lišće je uveliko počelo da opada i to nam donosi puno posla, a ukoliko ne živite u šumi ili daleko od naselja, ono ne bi trebalo da ostane gde je opalo.
Ovu, 2023. godinu, dobro ćemo upamtiti, pre svega zbog ekstremnih temperature i elementarnih nepogoda. Superćelijske oluje, požari, uragani, nateraće nas da priznamo da je problem globalnog zagrevanja i klimatskih promena postao alarmantan.
"Hemijska industrija Viskoza" Loznica bila je jedna od najuspešnijih u zapadnoj Srbiji. Tu se proizvodila čitava paleta proizvoda od viskoze, ali i kvalitetna svila.
18.09.2023
09:00
Zašto je važno što pre rešiti se opalog lišća? Pošto je jesen godišnje doba kada se uglavnom očekuju velike kiše, voda koja nosi opalo lišće može da začepi odvode za kišnicu i kanalizaciju, što dalje može dovesti do neželjenih poplava u urbanijim sredinama. Takođe, lišće može zapušiti i naše oluke, što može dovesti do prelivanja vode u kuće i zgrade.
Jesenje lišće može da predstavlja i opasnost za sve nas, a posebno za najstarije sugrađane. Mokro opalo lišće često je klizavo i glatko, a padovi mogu dovesti do povreda i preloma.
Jedna od stvari o kojoj malo ko razmišlja jeste da jesenje lišće može otežati vidljivost na putevima. Ukoliko se na vreme ne sakupi, prvi jači jesenji vetrovi nanosiće ga u pravcu drumova i puteva, čime će povećavati njihovu klizavost. Nije tako retko ni da se se vlažan list zalepi za vetrobransko staklo, i to tako da ni brisači ne mogu da ga sklone, što može smanjiti vidljivost i učesnike u saobraćaju dovesti u opasnost.
Radovi na najvećem ekološkom projektu u Boljevcu, na izgradnji 10 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže, počeli su danas simbolično na Dan opštine i u prisustvu ministarke zaštite životne sredine Irene Vujović.
01.09.2023
14:57
Foto: Freepik.com
Takođe, ne treba zaboraviti ni da opalo lišće, posebno tokom toplijih i vlažnijih jesenjih dana, predstavlja idealno stanište za opasne štetočine. I to ne samo glodare i insekte, već i razne bakterije i gljivice, koje kasnije mogu loše uticati na normalan razvoj biljaka i, u krajnjem, poremetiti kompletan ekosistem.
Dakle, sada znamo da bi je jedna od stvari koje nikako ne bi trebalo raditi sa jesenjim lišćem - ostaviti ga tu gde je opalo, postavlja se pitanje šta uraditi sa njim. No, najpre, treba razumeti šta ne sme da se radi sa opalim listovima i zašto.
Ono što se nikako ne savetuje jeste da lišće samo spakujete u kese i odložite u komunalni otpad, posebno ukoliko u vašem kraju nema specijalnih rešetkastih kontejnera za odlaganje baštenskog otpada i njegovog organizovanog odnošenja. I za ovo postoji više razloga.
Prvi je to što se, kada se organski otpad u vidu opalog lišća spakuje u zatvorene plastične kese, korisne komponente u ovakvom otpadu nikada više ne mogu u potpunosti povratiti. Drugim rečima, u pitanju je bacanje značajnih resursa u vidu i te kako iskoristivih hranljivih organskih materija.
Pored toga, pošto se kod nas vrlo retko vrši sortiranje otpada, lišće bačeno u komunalni otpad, umesto da se barem iskoristi kao resurs za proizvodnju energije, najčešće završava na nekoj od deponija, koje su pritom kod nas često nesanitarne ili čak divlje.
Na taj način ne samo da se povećava količina nepotrebnog otpada na planeti, već i ovi nemarno odbačeni organski ostaci mogu da potpomognu razvoj brojnih mikroba na deponijama, ali i raznih hemijskih reakcija, pa i požara većih razmera.
S druge strane, naši preci najčešće su problem opalog lišća rešavali na naizgled najjednostavniji način – sakupljanjem, a potom spaljivanjem. Međutim, danas se zna da to nikako ne bi trebalo raditi, pre svega zbog opasnosti koje ova praksa ima na životnu sredinu.
S obzirom na to da je bilo kakvo spaljivanje organskog otpada regulisano zakonom, treba imati u vidu da to nije bez razloga. Otvoreni plamen proizvodi dim pun štetnih čestica, koje doprinose zagađenju vazduha, zdravstvenim problemima i, što je najopasnije, povećava opasnost od požara. Takođe, svako novo i nepotrebno sagorevanje daje svoj dodatni negativan doprinos klimatskim promenama i efektu staklene bašte.
Sada će se mnogi zapitati - ako lišće ne možemo da počistimo, ali ni da ga bacimo u smeće ili zapalimo – šta preostaje? Verovali ili ne, mnogo toga. Mi vam predstavljamo nekoliko sjajnih načina načina za ponovnu upotrebu opalog jesenjeg lišća, što vas možda inspiriše da i vi sami smislite neku dobru ideju šta uraditi sa njim.
Pokosite travnjak preko opalog lišća
Većina ljudi će pre zime pokositi svoj travnjak i strpljivo čekati da na proleće nikne nova, sveža trava. No, ovaj period možete iskoristiti da dodatno obogatite svoje zemljište i to korišćenjem suvog lišća kao organskog đubriva. Da biste postigli maksimalan efekat, rasprostrite lišće koje ste sakupili po travnjaku i pređite preko njega kosilicom.
Primetićete kako oštrice kosilice ne samo da seckaju lišće i travu, već ga raspoređuju kao malč. Ovo je posebno korisno ako primetite rast mahovine na vašem travnjaku, jer će malčiranje pomoći da se spreči njen rast i razvoj. Takođe, tokom jeseni i zime, usitnjeno lišće će se polako razgraditi u hranjive materije, koje će pomoći vašem travnjaku da izgradi otpornost, razvije snažniji korenski sistem i na proleće zablista zeleniji nego ikada pre.
Dodajte suvo lišće u kompost
Kompostiranje opalog lišća, zajedno sa drugim organskim materijalima, kao što su ostaci biljne hrane, karton i drugi razgradivi otpad, predstavlja pametan način da kreirate sopstveno zemljište bogato đubrivom za vaš vrt.
Da biste napravili kvalitetan i bezbedan kompost, lišće i preostale sastojke poređajte u bure ili hermetički zatvoren džak, i ostavite da prezimi, uz povremeno okretanje i provetravanje. Na proleće ćete dobiti neprocenjivo đubrivo za svoje biljke.
Od lišća napravite sopstveni humus
Prema savetima stručnjaka za hortikulturu, humus od lišća formira se procesom truljenja i predstavlja fantastično sredstvo za poboljšanje kvaliteta zemljišta. Ako želite da probate, sve što treba da uradite jeste da ove jeseni sakupite lišće u veliku hrpu u što daljem uglu svoje bašte, daleko od prostora za stanovanje ili boravak životinja, i ostavite ga da tu leži najmanje godinu dana.
Nakon tog perioda, lišće bi trebalo da se u potpunosti razloži i da bude spremno za upotrebu. Dobijenim humusom možete obogatiti svoje povrtne i cvetne parcele i diviti se svojim baštovanskim rezultatima.
Foto: Foto: freepik.com/ArthurHidden
Iskoristite lišće kao malč
Mrtvo lišće čini izvrstan malč zato što je lako sakupiti a, pritom, duže traje od drugih vrsta malča, kao što su seno ili novine i ne mora se tako često menjati kao malč dobijen od borovih iglica ili kore drveta.
Da biste dobili kvalitetan malč, suvo lišće iz svog dvorišta podignite čim padne i pre nego što se navlaži usitnite. Nakon toga, sakupite ga na jednu gomilu i vodite računa da smesa bude smeštena na vlažnom i tamnom mestu, što će ubrzati njegovu razgradnju.
Suvo lišće je odličan izolator
Pomoćne šupe, magacini ili slične prostorije za odlaganje baštovanske i druge opreme poznate su po tome što su teške za grejanje i održavanje tokom zimskih meseci. No, zašto ne biste iskoristili znanje naših predaka i mrtvo lišće iskoristili kao izolaciju?
Debljim slojem dobro sabijenog suvog lišća prekrijte sve šupljine na svojoj šupi, a potom ga učvrstite platnenim, a potom i nekim starim plastičnim džakom kojeg biste ionako bacilli ili, još bolje, žicom. Ovo će vaše prostorije sačuvati od vlage, a sabijeno lišće će je zaštititi od od jakih vetrova.
Zaštitite svoje biljke, ali i plodove
Tokom blažih zima, suvo lišće može pomoći u izolaciji brojnih osetljivih biljaka koje nismo u mogućnosti da unesemo unutra, kao što su to na primer smokve, oleander ili druge mediteranske biljke. Sve što treba da uradite jeste da dobro ušuškate deo biljaka najbliži zemlji i pritegnete daščicama ili prianjajućom folijom.
Takođe, jesenje lišće može se koristiti i u zaštiti povrća i voća, uključujući šargarepu, kelj praziluk, jabuke, kruške. Jednostavno, zatrpajte plodove suvim lišćem i moći ćete da ih koristite tokom čitave jeseni i zime.
Suvo lišće može biti prelepa dekoracija
Ako imate viseće saksije, oko njih možete slobodno da poređate nizove suvog lišća, kako biste dobili interesantnu jesenju dekoraciju. Takođe, umesto cvetnog, napravite prelep aranžman od opalog lišća različitih boja, što će doneti dodatnu toplinu u vaš dom.
Naravno, ne zaboravite da iskoristite priliku da ove jeseni zajedno sa svojom decom napravite herbarijum, i to tako što ćete različite listove, različitog drveća, ređati između dva lista papira, a potom pritisnuti nečim teškim.
Kao što vidite, postoji mnogo načina za ponovnu upotrebu opalog jesenjeg lišća. Štaviše, ono nam može pomoći da dostignemo neke od svojih ličnih ciljeva održivog razvoja, čijim princip je da se jednostavno – ništa ne baca.
Učestvuj i ti u očuvanju životne sredine. Saznaj više na Okrenimo na čisto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ovu, 2023. godinu, dobro ćemo upamtiti, pre svega zbog ekstremnih temperature i elementarnih nepogoda. Superćelijske oluje, požari, uragani, nateraće nas da priznamo da je problem globalnog zagrevanja i klimatskih promena postao alarmantan.
Jedina politika blokadera je ogoljeno nasilje, a to je sada na svojoj koži osetio i bivši generalni direktor Radio-televizije Srbije (RTS) Dragan Bujošević.
Sistemska nestašica avionskog goriva mogla bi da pogodi evropske aerodrome ako se prolaz kroz Ormuski moreuz ne uspostavi u naredne tri nedelje, upozorila je evropska aerodromska industrija.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević zahvalio je danas, na Veliki petak, narodu na Kosovu i Metohiji što čuva srpsko ime i prezime i Srbiju na Kosovu i Metohiji.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta predložio je državnim organima Srbije, povodom 84 godine od osnivanja takozvane Nezavisne Države Hrvatske (NDH), da se 10. april proglasi za Dan sećanja na genocid nad Srbima u NDH sa ciljem, kako je naveo, da ta tema postane sastavni deo kulurnog obrasca i identiteta srpskog naroda, a posebno mlađih generacija.
Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije alarmiralo je međunarodnu javnost preko svoje diplomatsko-konzularne mreže zahtevajući jasne reakcije i javno oglašavanje o najnovijim jednostranim potezima vlasti u Prištini usmerenih protiv Srba.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović rekao je da ne iskorišćava Aleksandar Vučić još jednu tragediju, već da to rade plenumi i opozicija. To je njegova reakcija na tvrdnje evroposlanice Ketlin Van Brent.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije "Na merama" otkrili smo vam o čemu su pričali blokaderi Gagi Jovanović i Jelena Kleut, čime se u slobodno vreme bavi još jedan blokader - glumac Dragan Bjelogrlić, kuda je išao političar Vladan Đokić, da li se pevač Beki Bekić snašao u ulozi dede, kako je samozvanom revolucionaru Jovu Bakiću propao "pokušaj" dinstanja na protestu…
Predsednik Srpske radikalne stranke profesor doktor Vojislav Šešelj gostujući u Info jutru objasnio je novi ugao gledanja na smrt studentkinje na Filozofskom fakultetu.
"Srpski dnevnik" postavlja standarde kada je reč o informativnim emisijama i ponovo je najgledaniji na svim kablovskim televizijama bez nacionalne frekvencije.
Nakon više od četiri meseca od pogibije Ane Radović (20) i Aleksandra Masalušića (37) u Međuvršju kod Čačka, Osnovno javno tužilaštvo u ovom gradu je zatvorilo istragu u vezi sa ovom stravičnom tragedijom.
S.M.(22) uhapšena je zbog sumnje da je izazvala saobraćajnu nesreću u Novom Pazaru u kojoj je poginula devojčica M.R. (16), a teško povređena njena drugarica koja se trenutno nalazi na lečenju.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se danas na magistralnom putu kod Novog Pazara u kojoj je jedna devojčica (16) nastradala, dok je druga teško povređena.
Kina je predstavila kompaktno elektromagnetno oružje u obliku pištolja, dizajnirano da, po potrebi, onesposobi mete bez smrtnog ishoda, ili da oslobodi znatno veću silu.
Rat na Bliskom istoku, 42. dan. U toku je krhko primirje između Irana i SAD, Izrael je nastavio udare na Liban, Hezbolah uzvraća po izraelskoj teritoriji. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Vaskršnji praznici donose radost, druženje i bogatu trpezu, ali za kućne ljubimce mogu biti rizični. Često zaboravimo da ono što je nama ukusno i bezopasno, za njih može biti štetno ili čak otrovno.
Jednostavan način da napravite jaja u mozaik stilu, i to bez mnogo truda, rezultat je dekoracija koja izgleda kao malo umetničko delo i posebno će se dopasti deci.
Spot za pesmu "Iza oblaka" Režepa Režepovića Lepog bio je jedan od prvih viralnih videa na ovim prostorima, a malo ko zna pevačevu tešku životnu priču.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar