Ove 3 stvari NIKAKO NE SMETE da radite sa OPALIM LIŠĆEM – EVO šta je rešenje
Podeli vest
Ove godine lepo letnje vreme se značajno produžilo, a po svemu sudeći, topao će biti i početak jeseni.
Međutim, iako nama ovakvi vremenski uslovi prijaju, jesen već počinje svoj uobičajeni ciklus sa drvećem. Lišće je uveliko počelo da opada i to nam donosi puno posla, a ukoliko ne živite u šumi ili daleko od naselja, ono ne bi trebalo da ostane gde je opalo.
Ovu, 2023. godinu, dobro ćemo upamtiti, pre svega zbog ekstremnih temperature i elementarnih nepogoda. Superćelijske oluje, požari, uragani, nateraće nas da priznamo da je problem globalnog zagrevanja i klimatskih promena postao alarmantan.
"Hemijska industrija Viskoza" Loznica bila je jedna od najuspešnijih u zapadnoj Srbiji. Tu se proizvodila čitava paleta proizvoda od viskoze, ali i kvalitetna svila.
18.09.2023
09:00
Zašto je važno što pre rešiti se opalog lišća? Pošto je jesen godišnje doba kada se uglavnom očekuju velike kiše, voda koja nosi opalo lišće može da začepi odvode za kišnicu i kanalizaciju, što dalje može dovesti do neželjenih poplava u urbanijim sredinama. Takođe, lišće može zapušiti i naše oluke, što može dovesti do prelivanja vode u kuće i zgrade.
Jesenje lišće može da predstavlja i opasnost za sve nas, a posebno za najstarije sugrađane. Mokro opalo lišće često je klizavo i glatko, a padovi mogu dovesti do povreda i preloma.
Jedna od stvari o kojoj malo ko razmišlja jeste da jesenje lišće može otežati vidljivost na putevima. Ukoliko se na vreme ne sakupi, prvi jači jesenji vetrovi nanosiće ga u pravcu drumova i puteva, čime će povećavati njihovu klizavost. Nije tako retko ni da se se vlažan list zalepi za vetrobransko staklo, i to tako da ni brisači ne mogu da ga sklone, što može smanjiti vidljivost i učesnike u saobraćaju dovesti u opasnost.
Radovi na najvećem ekološkom projektu u Boljevcu, na izgradnji 10 kilometara nedostajuće kanalizacione mreže, počeli su danas simbolično na Dan opštine i u prisustvu ministarke zaštite životne sredine Irene Vujović.
01.09.2023
14:57
Takođe, ne treba zaboraviti ni da opalo lišće, posebno tokom toplijih i vlažnijih jesenjih dana, predstavlja idealno stanište za opasne štetočine. I to ne samo glodare i insekte, već i razne bakterije i gljivice, koje kasnije mogu loše uticati na normalan razvoj biljaka i, u krajnjem, poremetiti kompletan ekosistem.
Dakle, sada znamo da bi je jedna od stvari koje nikako ne bi trebalo raditi sa jesenjim lišćem - ostaviti ga tu gde je opalo, postavlja se pitanje šta uraditi sa njim. No, najpre, treba razumeti šta ne sme da se radi sa opalim listovima i zašto.
Ono što se nikako ne savetuje jeste da lišće samo spakujete u kese i odložite u komunalni otpad, posebno ukoliko u vašem kraju nema specijalnih rešetkastih kontejnera za odlaganje baštenskog otpada i njegovog organizovanog odnošenja. I za ovo postoji više razloga.
Prvi je to što se, kada se organski otpad u vidu opalog lišća spakuje u zatvorene plastične kese, korisne komponente u ovakvom otpadu nikada više ne mogu u potpunosti povratiti. Drugim rečima, u pitanju je bacanje značajnih resursa u vidu i te kako iskoristivih hranljivih organskih materija.
Pored toga, pošto se kod nas vrlo retko vrši sortiranje otpada, lišće bačeno u komunalni otpad, umesto da se barem iskoristi kao resurs za proizvodnju energije, najčešće završava na nekoj od deponija, koje su pritom kod nas često nesanitarne ili čak divlje.
Na taj način ne samo da se povećava količina nepotrebnog otpada na planeti, već i ovi nemarno odbačeni organski ostaci mogu da potpomognu razvoj brojnih mikroba na deponijama, ali i raznih hemijskih reakcija, pa i požara većih razmera.
S druge strane, naši preci najčešće su problem opalog lišća rešavali na naizgled najjednostavniji način – sakupljanjem, a potom spaljivanjem. Međutim, danas se zna da to nikako ne bi trebalo raditi, pre svega zbog opasnosti koje ova praksa ima na životnu sredinu.
S obzirom na to da je bilo kakvo spaljivanje organskog otpada regulisano zakonom, treba imati u vidu da to nije bez razloga. Otvoreni plamen proizvodi dim pun štetnih čestica, koje doprinose zagađenju vazduha, zdravstvenim problemima i, što je najopasnije, povećava opasnost od požara. Takođe, svako novo i nepotrebno sagorevanje daje svoj dodatni negativan doprinos klimatskim promenama i efektu staklene bašte.
Sada će se mnogi zapitati - ako lišće ne možemo da počistimo, ali ni da ga bacimo u smeće ili zapalimo – šta preostaje? Verovali ili ne, mnogo toga. Mi vam predstavljamo nekoliko sjajnih načina načina za ponovnu upotrebu opalog jesenjeg lišća, što vas možda inspiriše da i vi sami smislite neku dobru ideju šta uraditi sa njim.
Pokosite travnjak preko opalog lišća
Većina ljudi će pre zime pokositi svoj travnjak i strpljivo čekati da na proleće nikne nova, sveža trava. No, ovaj period možete iskoristiti da dodatno obogatite svoje zemljište i to korišćenjem suvog lišća kao organskog đubriva. Da biste postigli maksimalan efekat, rasprostrite lišće koje ste sakupili po travnjaku i pređite preko njega kosilicom.
Primetićete kako oštrice kosilice ne samo da seckaju lišće i travu, već ga raspoređuju kao malč. Ovo je posebno korisno ako primetite rast mahovine na vašem travnjaku, jer će malčiranje pomoći da se spreči njen rast i razvoj. Takođe, tokom jeseni i zime, usitnjeno lišće će se polako razgraditi u hranjive materije, koje će pomoći vašem travnjaku da izgradi otpornost, razvije snažniji korenski sistem i na proleće zablista zeleniji nego ikada pre.
Dodajte suvo lišće u kompost
Kompostiranje opalog lišća, zajedno sa drugim organskim materijalima, kao što su ostaci biljne hrane, karton i drugi razgradivi otpad, predstavlja pametan način da kreirate sopstveno zemljište bogato đubrivom za vaš vrt.
Da biste napravili kvalitetan i bezbedan kompost, lišće i preostale sastojke poređajte u bure ili hermetički zatvoren džak, i ostavite da prezimi, uz povremeno okretanje i provetravanje. Na proleće ćete dobiti neprocenjivo đubrivo za svoje biljke.
Od lišća napravite sopstveni humus
Prema savetima stručnjaka za hortikulturu, humus od lišća formira se procesom truljenja i predstavlja fantastično sredstvo za poboljšanje kvaliteta zemljišta. Ako želite da probate, sve što treba da uradite jeste da ove jeseni sakupite lišće u veliku hrpu u što daljem uglu svoje bašte, daleko od prostora za stanovanje ili boravak životinja, i ostavite ga da tu leži najmanje godinu dana.
Nakon tog perioda, lišće bi trebalo da se u potpunosti razloži i da bude spremno za upotrebu. Dobijenim humusom možete obogatiti svoje povrtne i cvetne parcele i diviti se svojim baštovanskim rezultatima.
Iskoristite lišće kao malč
Mrtvo lišće čini izvrstan malč zato što je lako sakupiti a, pritom, duže traje od drugih vrsta malča, kao što su seno ili novine i ne mora se tako često menjati kao malč dobijen od borovih iglica ili kore drveta.
Da biste dobili kvalitetan malč, suvo lišće iz svog dvorišta podignite čim padne i pre nego što se navlaži usitnite. Nakon toga, sakupite ga na jednu gomilu i vodite računa da smesa bude smeštena na vlažnom i tamnom mestu, što će ubrzati njegovu razgradnju.
Suvo lišće je odličan izolator
Pomoćne šupe, magacini ili slične prostorije za odlaganje baštovanske i druge opreme poznate su po tome što su teške za grejanje i održavanje tokom zimskih meseci. No, zašto ne biste iskoristili znanje naših predaka i mrtvo lišće iskoristili kao izolaciju?
Debljim slojem dobro sabijenog suvog lišća prekrijte sve šupljine na svojoj šupi, a potom ga učvrstite platnenim, a potom i nekim starim plastičnim džakom kojeg biste ionako bacilli ili, još bolje, žicom. Ovo će vaše prostorije sačuvati od vlage, a sabijeno lišće će je zaštititi od od jakih vetrova.
Zaštitite svoje biljke, ali i plodove
Tokom blažih zima, suvo lišće može pomoći u izolaciji brojnih osetljivih biljaka koje nismo u mogućnosti da unesemo unutra, kao što su to na primer smokve, oleander ili druge mediteranske biljke. Sve što treba da uradite jeste da dobro ušuškate deo biljaka najbliži zemlji i pritegnete daščicama ili prianjajućom folijom.
Takođe, jesenje lišće može se koristiti i u zaštiti povrća i voća, uključujući šargarepu, kelj praziluk, jabuke, kruške. Jednostavno, zatrpajte plodove suvim lišćem i moći ćete da ih koristite tokom čitave jeseni i zime.
Suvo lišće može biti prelepa dekoracija
Ako imate viseće saksije, oko njih možete slobodno da poređate nizove suvog lišća, kako biste dobili interesantnu jesenju dekoraciju. Takođe, umesto cvetnog, napravite prelep aranžman od opalog lišća različitih boja, što će doneti dodatnu toplinu u vaš dom.
Naravno, ne zaboravite da iskoristite priliku da ove jeseni zajedno sa svojom decom napravite herbarijum, i to tako što ćete različite listove, različitog drveća, ređati između dva lista papira, a potom pritisnuti nečim teškim.
Kao što vidite, postoji mnogo načina za ponovnu upotrebu opalog jesenjeg lišća. Štaviše, ono nam može pomoći da dostignemo neke od svojih ličnih ciljeva održivog razvoja, čijim princip je da se jednostavno – ništa ne baca.
Učestvuj i ti u očuvanju životne sredine. Saznaj više na Okrenimo na čisto.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ovu, 2023. godinu, dobro ćemo upamtiti, pre svega zbog ekstremnih temperature i elementarnih nepogoda. Superćelijske oluje, požari, uragani, nateraće nas da priznamo da je problem globalnog zagrevanja i klimatskih promena postao alarmantan.
Vašington je Kijevu dao jednostavan zadatak: da se bore do poslednjeg Ukrajinca. To će oni učiniti. Ovo genocid nad ukrajinskim narodom. Strašno je govoriti o tome kakvu će budućnost imati Ukrajina… A ono što ih je dovelo do ove tačke je ta želja za Evropom, u koju su bili namamljeni, kaže ruski analitičar Viktor Litovkin.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Ministar bez portfelja zadužen za odnose sa dijasporom Đorđe Milićević posetio je danas Temišvar gde je sastao sa predstavnicima Saveza Srba Rumunije i Eparhije temišvarske Srpske pravoslavne crkve.
Koalicija Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija - Ivica Dačić - Socijalistička partija Srbije povodom pisanja nekoliko medija da je bilo neregularnosti u izbornom procesu u gradu Jagodina, saopštava da se radi o čistoj laži.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Košarkaši Denver Nagetsa našeg Nikole Jokića savladali su i u trećem meču plej-ofa NBA lige igrače Los Anđeles Lejkersa, a meč je obeležila i jedna nesvakidašnja situacija!
Jedan od najuglednijih trenera u istoriji NBA lige, Džordž Karl, našao se na udaru navijača Lejkersa, pošto je rekao da je za njega Nikola Jokić najbolji košarkaš svih vremena.
U Grčkoj se od jula uvodi šestodnevna radna nedelja, a ova obaveza će se odnositi na državne službe, komunalna preduzeća, banke, privredna društva, organizacije i poljoprivredna gazdinstva koja su do sada praktikovala petodnevni nedeljni sistem rada.
Tokom karijere u Ministarstvu odbrane, Ivanov je nabavio kuću od 1.500 kvadratnih metara i raritetnu limuzinu sovjetske marke "ZIS", piše ruska agencija RIA Novosti pozivajući se na podatke iz antikorupcijske deklaracije za period od 2016. do 2019. godine.
Tri osobe su povređene u okrugu Lankaster u američkoj državi Nebraska kada se zbog tornada urušio industrijski objekat u kojem je bilo 70 ljudi, a svi su evakuisani, saopštile su vlasti.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Pobednica "Velikog brata" nestala je bez traga 27.04.2022. godine, a ni danas ne postoje tragovi koji bi mogli da upute na to šta se sa njom zapravo dogodilo te kobne noći.
Suprug poznate voditeljke preminuo je 8. maja pre dve godine, a njegovi roditelji odlučili su da danas obeleže dvogodišnjicu od njegove smrti i to bez bivše snaje.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.