Tvrđava Ram nalazi se na 15km od opštine Veliko Gradište, a zbog svoje istorije i prelepog izgleda predstavlja zanimljivu turističku destinaciju koju dolaze da vide posetioci iz celog sveta
Ukoliko želite da osetite duh prošlog vremena i doživite najlepši pogled na Dunav onda je Tvrđava Ram prava destinacija za vas.
Ramska tvrđava smeštena je na kamenoj litici i nalazi se na desnoj obali Dunava u istoimenom selu između Kostolca i Velikog Gradišta.
Ova srednjovekovna tvrđava pravi je raj za avanturističke duše jer zbog svoje bogate istorije i slikovitog izgleda privlači posetioce iz svih krajeva sveta.
Zalaske Sunca na Ramskoj tvrđavi "Nacionalna geografija" proglasila je za jedne od najlepših u Evropi.
Foto: printskrin/jutjub/Ramska tvrđava
Izgled tvrđave
Lokalitet Ramske tvrđave zahvata površinu od oko 850 m2. Tvrđava ima pet kula povezanih bedemima. Kule su raspoređene u uglovima, tri na istočnom i dve na zapadnom bedemu. Glavna kula smeštena je u jugozapadnom uglu i kroz nju se ulazilo u tvrđavu – Donžon kula. Pored kule, u jugoistočnom uglu bedema nalazio se most pomoću koga se prelazio rov i ulazilo u prostor skrivenog puta između glavnog i spoljašnjeg niskog bedema.
Poseduje 36 topovskih otvora koji su raspoređeni na zidovima kula i bedema, tako da pokrivaju ceo krug oko tvrđave.
Ispod tvrđave, u steni, nalazi se uklesana rimska tabla. U neposrednoj blizini je i jedan od očuvanih karavansaraja, a nešto niže naziru se i temelji turskog amama.
Foto: printskrin/jutjub/Ramska tvrđava
Legenda o nastanku
Prema legendi, Romulov mlađi brat, Rem, posle jedne svađe sa bratom, krenuo sa svojom ženom Leticijom pored Dunava da sebi traži novi dom.
Tako se zaustavio na prelepom brežuljku i zasenjen njegovom lepotom rešio je da tu sebi sagradi dom.
Bogata istorija
U izvorima se prvi put spominje 1128. godine, kada su u njegovoj blizini Vizantijci pobedili Mađare.
Nekoliko kilometara uzvodno od antičkog vizantijskog utvrđenja 1483. godine podignuta je nova tvrđava po nalogu Bajazita II.
Sagradili su je Turci da bi osnažili odbranu granice između Smedereva i Golupca od ugarskih upada.
Foto: printskrin/jutjub/Ramska tvrđava
Tvrđava Ram imala je strateški značaj do 1521. godine kada se granica turske imperije pomerila ka severu. U periodu od 1718. do 1739. godine privremeno je bila u posedu Austrije.
U istoriografiji se pamti Ramski distrikt, Ramski srez, Ramska knežina. Ima nagoveštaja da je na ovom prostoru bilo praistorijsko naselje (još iz doba Kelta).
Danas, ovo kulturno dobro ima višestruki značaj za očuvanje istorijske niti i kulturnog identiteta našeg društva.
Izvesno je da je u Ramu boravio zloglasni Hunski vođa Atila Bič Božji.
Foto: printskrin/jutjub/Ramska tvrđava
Šta se sve može videti
Ramska tvrđava osim veličanstenog izgleda ima i uređenu bicikstičku stazu kroz koju prolazi i Dunavska biciklistička ruta.
Osim čarobnog pogleda na Dunav i najlepših zalazaka sunca posebnu atrakciju predstavlja redovni linijski skelski prelaz Ram - Banatska Palanka. Od Rama do Delibatse peščare može se stići skelom.
U blizini tvrđave nalaze se i drugi zanimljivi lokaliteti kao što su Smederevska tvrđava, Golubačka tvrđava, arheološko nalazište Viminacijum, Srebrno jezero.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Prošlog četvrtka u centru Čačka okupilo se dvadesetak blokadera, a tokom skupa napadnut je Milinko Tomašević - snimatelj "Glasa zapadne Srbije" i "TV Lav Plus."
Damir Agović - vođa blokada u Gornjem Milanovcu je, prema podacima do kojih su došli novinari, bio izuzetno loš đak. Pa kao neko ko je jedva završio srednju školu upitno je - koliko on može da bude svetli primer mladima?
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Na društvenim mrežama je objavljena dirljiva oproštajna poruka od S. R. (27), državljanke Srbije, koja je nastradala proteklog vikenda u nesreći na Prokletijama.
Trebinjski frizer Dražen Milović, osumnjičen je kao deo narko-ekipe okupljene oko Vukašina Vojinovića i jednog od vođa takozvanog "Grand klana" Aleksandra Mijajlovića.
Na planini Prokletije pronađeno je telo državljanke Srbije (27), koja je stradala tokom planinarenja. Spasioci su uz pomoć helikoptera okončali višednevnu potragu na izuzetno nepristupačnom terenu.
Lider nemačke stranke Levica Jan van Aken predložio je bivšu kancelarku Angelu Merkel kao mogućeg posrednika Evropske unije u pregovorima između Rusije i Ukrajine, preneo je danas Špigl.
Iranski Nacionalni savet bezbednosti upozorio je Sjedinjene Američke Države i Izrael da ne naprave još jednu grešku, jer će u suprotnom region za njih postati "pakao", preneo je Skaj njuz.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
OpenAI navodno predstavlja "Dreaming V3" kao novu verziju sistema memorije za ChatGPT, koja bi trebalo da omogući da razgovori budu mnogo prilagođeniji svakom korisniku.
Meri Filips, poznata šminkerka mnogih slavnih dama, otkrila je trik koji pomaže da lice izgleda sveže i prirodno, a šminka ostane postojana od jutra do večeri.
Grčka već godinama važi za omiljenu letnju destinaciju srpskih turista, a posebno se izdvaja Halkidiki. Pet je razloga zašto Srbi već godinama biraju ovu destinaciju.
Domaća javna scena oduvek je bila prepuna atraktivnih žena koje osim uspešne karijere privlače pažnju i besprekornim izgledom. Danas vi birate najzgodniju!
Ćerka Sinana Sakića Đulkica Sakić, nedavno je posetila Loznicu, a prizor porodične kuće na koju je njen brat Rašid bacio bombu izazvao je lavinu emocija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.