ALBANCI SE PREIGRALI, BEOGRAD IMA NENADANI KEC U RUKAVU! Priština osam godina neće da ispuni Briselski sporazum i formira ZSO, SADA ĆE IH TO SKUPO KOŠTATI!
Paradoksalno je da Briselski sporazum, iako ni osam godina od potpisivanja nije sproveden u delu koji se odnosi na formiranje Zajednice srpskih opština, Beogradu opravdano nezadovoljnom zbog toga nudi nenadani kec u rukavu za dalje pregovore. Uvek može da kaže: dok se ne sprovede dogovoreno nema napretka u daljem traženju kompromisa
Prošlo je tačno 2.922 dana otkad su Ivica Dačić i Hašim Tači uz posredstvo baronice Ketrin Ešton potpisali Briselski sporazum, a i dalje postoje nedoumice da li nam je taj sporazum bio potreban.
Srbija spremna na saradnju
Sagovornici Sputnjika, i pored svih kritika koje ovaj sporazum godinama trpi, ipak misle da Srbija ima od njega koristi, jer je parafom na njega i ispunjavanjem preuzetih obaveza pokazala da je spremna na saradnju i kompromis što nije slučaj sa Prištinom.
Zoran Anđelković, nekadašnji predsednik Privremenog Izvršnog veća Kosova i Metohije, napominje da treba imati u vidu okolnosti koje su postojale te 2013. godine kada je sporazum potpisan, jer je EU tada bila sigurna da će se u narednih nekoliko godina kompletirati nezavisnost Kosova .
Nerealizacija sporazuma postala kec u rukavu Beograda
- Briselska administracija je na žalost igrala tada na kartu da prikupi i neke lične političke poene nadajući se da će se u talasu priznavanja Kosova koji se tada dešavao taj trend nastaviti, ne očekujući uopšte da će Srbija u međuvremenu i ekonomski i politički ojačati i zaustaviti taj proces. Tako da je taj sporazum u stvari EU inicirala i garantovala uverena da neće ni biti potrebe za njegovom realizacijom - uveren je Anđelković.
On ukazuje da nam je Briselski sporazum dao na neki način značajnu prednost u svim budućim razgovorima.
- Mi sada imamo potpuno pravo da kažemo: dok se ne sprovede kompletan sporazum nema napretka u dogovorima i u traženju kompromisnog rešenja - navodi Anđelković.
Dilema ko je od Briselskog sporazuma profitirao a ko izgubio - EU koja ga je inicirala, Priština koja je njime stavila pod „kontrolu" sever Kosova ili Srbija koja još uvek čeka formiranje Zajednicu srpskih opština dogovorenu ovim sporazumom, vodi se od dana njegovog potpisivanja.
Amerika ne želi da Priština realizuje sporazum
Mirko Krlić, koji je u vreme potpisivanja Briselskog sporazuma bio pomoćnik tadašnjeg direktora Kancelarije za KiM Aleksandra Vulina i deo tima zadužen za kulturnu baštinu, kaže da je Srbija u samom startu postigla mnogo jer su prvobitne verzije sporazuma koje su joj nuđene bile katastrofalne.
- S obzirom da je to period kada je kosovsko pitanje iz UN prebačeno na EU, Brisel je video da da će morati da pravi ustupke i tako smo i došli do ove konačne verzije sporazuma, i pored svih pritisaka koje smo tada trpeli. Druga je stvar što Priština nije ispunila dogovoreno iz Brisela, a sasvim treća zašto Evropa koja je to tada prikazala kao veliku pobedu ne može ili neće da utiče na Prištinu da deo koji se tiče formiranja ZSO ispuni - kaže naš sagovornik.
Foto: fotomontaža
Po njegovom mišljenju, takvo nonšalantno ponašanje Prištine ima uporište samo u jednom:
- Sami albanski političari su rekli da Kosovo nema svoju spoljnu politiku i da je njihova spoljna politika - politika Amerike. Dakle, u tom smislu treba sumnjati da je Amerika ta koja „koči" primenu Briselskog sporazuma, jer joj iz razloga koji su verovatno vezani za neki njen interes ne odgovara realizacija tog sporazuma - smatra Krlić.
Da nije to u pitanju dodaje on, ZSO bi na mig Amerike bila formirana.
Srbija pokazala da je kooperativna
Stevica Deđanski, direktor Centra za razvoj međunarodne saradnje, slaže se da Briselski sporazum izaziva kontroverze, da neki kažu da nam nije ni trebao, a drugi tvrde suprotno.
- Međutim, činjenica je da nam je u tom momentu taj sporazum bio neophodan jer smo bili u ćorsokaku sa pregovorima i to je nekako moralo da se odblokira. Strane sile su sve vreme pokušavale da pokažu kako smo mi strana koja ne želi dijalog niti kompromis. Mi smo im pokazali na kraju da je situacija skroz drugačija jer smo seli za sto, razgovarali, potpisali i ispunili ono što smo potpisali. Srbija nije ništa izgubila ovim sporazumom, ali nije ništa preterano ni dobila, bar ne na terenu, i to zato što Priština nije ispoštovala svoj deo dogovora - objašnjava Deđanski.
Benefit koji Srbija ima od Briselskog sporazuma, jeste to što je njime pokazala da je kooperativna i spremna da se nađe rešenje.
- Priština to nije uradila a mi ne znamo zašto Evropa ne insistitira kod Prištine da sprovode potpisano. Ali smo zato mi tu da EU stalno ovim sporazumom opominjemo da ni ona nije ispoštovala potpisano jer ona je bila garant - dodaje Deđanski.
Najviše što se moglo u tom trenutku
Šest od 15 tačaka briselskog sporazuma odnosi se na Zajednicu srpskih opština koja još uvek nije formirana. Ostale tačke sporazuma, čije je sprovođenje zavisilo od Beograda, a koje se odnose na integraciju policije i pravosuđa na severu u kosovski pravni sistem, telekomunikacije i održavanje lokalnih izbora izbora na severu po kosovskim propisima realizovane su.
Nije sproveden deo sporazuma koji se odnosi na energetiku. Tog 19. aprila 2013. dve strane stavile su paraf na nešto što je Srbima na KiM trebalo u bliskoj budućnosti da donese zajednicu 10 opština sa srpskom većinom južno i severno od Ibra, a sa ovlašćenjima u obrazovanju, zdravstvu, ekonomskom razvoju, urbanom i ruralnom planiranju.
Foto: Fotoilustracija
Ivica Dačić u to vreme predsednik Vlade, koji je ispred Srbije i potpisao sporazum, rekao je dan posle potpisivanja da je to "najviše što se u tom trenutku moglo ostvariti."
Potpisivanju sporazuma posredovala je tadašnja šefica diplomatije EU Ketrin Ešton, koja je od sporazuma imala velika očekivanja, ali je i dobila velika priznanja što je uspela da ga isposluje.
Albancima se na KiM ljulja tlo pod nogama, pre svega zbog sumorne stvarnosti u „državi Kosovo". Verujte, dobrom delu njih priča o životu u državi Srbiji više ne zvuči smešno i zaludno
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Albancima se na KiM ljulja tlo pod nogama, pre svega zbog sumorne stvarnosti u „državi Kosovo". Verujte, dobrom delu njih priča o životu u državi Srbiji više ne zvuči smešno i zaludno
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa najvećim badminton igračem svih vremena, dvostrukim olimpijskim šampionom i petostrukim svetskim prvakom Lin Danom.
Srpska lista najoštrije je osudila današnje privođenje direktora osnovnih škola u Kosovskoj Kamenici, Negovana Vasića i Dragana Krstića, kao i upade pripadnika kosovske policije u njihove porodične domove i obrazovne ustanove u kojima obavljaju svoju časnu i odgovornu dužnost ističući da je reč o političkom pritisku Prištine i zastrašivanju svedoka i osoba koje su ukazale na izborne nepravilnosti.
Udruženje "ProGlas", koje čine pripadnici samozvane elite na čelu sa Draganom Bjelogrlićem, ovih dana ponovo je u fokusu javnosti zbog nasilja na njihovom nedavnom skupu, a sada su isplivale nove informacije o njihovim mutnim pričama.
Kancelarija za KiM saopštila je danas da su dvojica direktora srpskih osnovnih škola iz Kosovske Kamenice privedena po političkoj osnovi i nalogu Prištine, dodajući da im je, nakon višesatnih iskaza u policiji, određeno policijsko zadržavanje do 48 sati.
U vremenu kada svi jure za lajkovima, a autentičnost se prodaje u celofanu, Ibro Ibrahimović je u podkastu „Za našim stolom“ na televiziji K1 podsetio na to šta zapravo znači imati kičmu, karakter i ne zaboraviti odakle si krenuo.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Vrnjačka Banja ove sezone nudi budžetski odmor, pa domaći turisti u privatnim apartmanima mogu boraviti za manje od 20 evra, koristeći i državne vaučere.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je hitno upozorenje da se u naredna dva sata na području Vojvodine, Beograda, u delu zapadne Srbije i Šumadije očekuju obilni pljuskovi
Кroz dijalog, pitanja i konkretne predloge za rešavanje problema penzionera, tribine Fonda PIO i Saveza penzionera Srbije nastavljene su 11. juna u Aleksandrovcu i Kruševcu.
U selu Škrijelje na području opštine Tutin večeras je život izgubio E.S. (2009), nakon što je, prema prvim informacijama, došlo do slučajnog opaljenja lovačke puške tokom njenog čišćenja.
Smiljana R. (27), državljanka Srbije, poginula je u nesreći na Prokletijama kada je pala sa litice u provaliju duboku 250 metara nakon što je pokušala da zaobiđe stenu. Njena sestra se od nje oprostila potresnim rečima na Fejsbuku.
Istaknuti srpski kompozitor, muzički urednik i stvaralac, Vladimir Milačić umro je u 65. godini, a iza sebe je ostavio neizbrisiv trag u domaćoj muzici, pozorištu i na televiziji.
Par trikova zahvaljujući kojima će baterija telefona trajati duže na svim prazničnim putovanjima, i dati priliku za beleženje nezaboravnih i magičnih trenutaka.
Vrahos je mirno letovalište smešteno na obali Jonskog mora, koje poslednjih godina postaje sve popularnije među turistima iz Srbije. Mesto je poznato po dugoj peščanoj plaži, izuzetno čistom moru i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim izborom za porodice sa decom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.