ALBANCI SE PREIGRALI, BEOGRAD IMA NENADANI KEC U RUKAVU! Priština osam godina neće da ispuni Briselski sporazum i formira ZSO, SADA ĆE IH TO SKUPO KOŠTATI!
Podeli vest
Paradoksalno je da Briselski sporazum, iako ni osam godina od potpisivanja nije sproveden u delu koji se odnosi na formiranje Zajednice srpskih opština, Beogradu opravdano nezadovoljnom zbog toga nudi nenadani kec u rukavu za dalje pregovore. Uvek može da kaže: dok se ne sprovede dogovoreno nema napretka u daljem traženju kompromisa
Prošlo je tačno 2.922 dana otkad su Ivica Dačić i Hašim Tači uz posredstvo baronice Ketrin Ešton potpisali Briselski sporazum, a i dalje postoje nedoumice da li nam je taj sporazum bio potreban.
Albancima se na KiM ljulja tlo pod nogama, pre svega zbog sumorne stvarnosti u „državi Kosovo". Verujte, dobrom delu njih priča o životu u državi Srbiji više ne zvuči smešno i zaludno
18.04.2021
19:53
Srbija spremna na saradnju
Sagovornici Sputnjika, i pored svih kritika koje ovaj sporazum godinama trpi, ipak misle da Srbija ima od njega koristi, jer je parafom na njega i ispunjavanjem preuzetih obaveza pokazala da je spremna na saradnju i kompromis što nije slučaj sa Prištinom.
Zoran Anđelković, nekadašnji predsednik Privremenog Izvršnog veća Kosova i Metohije, napominje da treba imati u vidu okolnosti koje su postojale te 2013. godine kada je sporazum potpisan, jer je EU tada bila sigurna da će se u narednih nekoliko godina kompletirati nezavisnost Kosova .
Nerealizacija sporazuma postala kec u rukavu Beograda
- Briselska administracija je na žalost igrala tada na kartu da prikupi i neke lične političke poene nadajući se da će se u talasu priznavanja Kosova koji se tada dešavao taj trend nastaviti, ne očekujući uopšte da će Srbija u međuvremenu i ekonomski i politički ojačati i zaustaviti taj proces. Tako da je taj sporazum u stvari EU inicirala i garantovala uverena da neće ni biti potrebe za njegovom realizacijom - uveren je Anđelković.
On ukazuje da nam je Briselski sporazum dao na neki način značajnu prednost u svim budućim razgovorima.
- Mi sada imamo potpuno pravo da kažemo: dok se ne sprovede kompletan sporazum nema napretka u dogovorima i u traženju kompromisnog rešenja - navodi Anđelković.
Dilema ko je od Briselskog sporazuma profitirao a ko izgubio - EU koja ga je inicirala, Priština koja je njime stavila pod „kontrolu" sever Kosova ili Srbija koja još uvek čeka formiranje Zajednicu srpskih opština dogovorenu ovim sporazumom, vodi se od dana njegovog potpisivanja.
Amerika ne želi da Priština realizuje sporazum
Mirko Krlić, koji je u vreme potpisivanja Briselskog sporazuma bio pomoćnik tadašnjeg direktora Kancelarije za KiM Aleksandra Vulina i deo tima zadužen za kulturnu baštinu, kaže da je Srbija u samom startu postigla mnogo jer su prvobitne verzije sporazuma koje su joj nuđene bile katastrofalne.
- S obzirom da je to period kada je kosovsko pitanje iz UN prebačeno na EU, Brisel je video da da će morati da pravi ustupke i tako smo i došli do ove konačne verzije sporazuma, i pored svih pritisaka koje smo tada trpeli. Druga je stvar što Priština nije ispunila dogovoreno iz Brisela, a sasvim treća zašto Evropa koja je to tada prikazala kao veliku pobedu ne može ili neće da utiče na Prištinu da deo koji se tiče formiranja ZSO ispuni - kaže naš sagovornik.
Foto: fotomontaža
Po njegovom mišljenju, takvo nonšalantno ponašanje Prištine ima uporište samo u jednom:
- Sami albanski političari su rekli da Kosovo nema svoju spoljnu politiku i da je njihova spoljna politika - politika Amerike. Dakle, u tom smislu treba sumnjati da je Amerika ta koja „koči" primenu Briselskog sporazuma, jer joj iz razloga koji su verovatno vezani za neki njen interes ne odgovara realizacija tog sporazuma - smatra Krlić.
Da nije to u pitanju dodaje on, ZSO bi na mig Amerike bila formirana.
Srbija pokazala da je kooperativna
Stevica Deđanski, direktor Centra za razvoj međunarodne saradnje, slaže se da Briselski sporazum izaziva kontroverze, da neki kažu da nam nije ni trebao, a drugi tvrde suprotno.
- Međutim, činjenica je da nam je u tom momentu taj sporazum bio neophodan jer smo bili u ćorsokaku sa pregovorima i to je nekako moralo da se odblokira. Strane sile su sve vreme pokušavale da pokažu kako smo mi strana koja ne želi dijalog niti kompromis. Mi smo im pokazali na kraju da je situacija skroz drugačija jer smo seli za sto, razgovarali, potpisali i ispunili ono što smo potpisali. Srbija nije ništa izgubila ovim sporazumom, ali nije ništa preterano ni dobila, bar ne na terenu, i to zato što Priština nije ispoštovala svoj deo dogovora - objašnjava Deđanski.
Benefit koji Srbija ima od Briselskog sporazuma, jeste to što je njime pokazala da je kooperativna i spremna da se nađe rešenje.
- Priština to nije uradila a mi ne znamo zašto Evropa ne insistitira kod Prištine da sprovode potpisano. Ali smo zato mi tu da EU stalno ovim sporazumom opominjemo da ni ona nije ispoštovala potpisano jer ona je bila garant - dodaje Deđanski.
Najviše što se moglo u tom trenutku
Šest od 15 tačaka briselskog sporazuma odnosi se na Zajednicu srpskih opština koja još uvek nije formirana. Ostale tačke sporazuma, čije je sprovođenje zavisilo od Beograda, a koje se odnose na integraciju policije i pravosuđa na severu u kosovski pravni sistem, telekomunikacije i održavanje lokalnih izbora izbora na severu po kosovskim propisima realizovane su.
Nije sproveden deo sporazuma koji se odnosi na energetiku. Tog 19. aprila 2013. dve strane stavile su paraf na nešto što je Srbima na KiM trebalo u bliskoj budućnosti da donese zajednicu 10 opština sa srpskom većinom južno i severno od Ibra, a sa ovlašćenjima u obrazovanju, zdravstvu, ekonomskom razvoju, urbanom i ruralnom planiranju.
Foto: Fotoilustracija
Ivica Dačić u to vreme predsednik Vlade, koji je ispred Srbije i potpisao sporazum, rekao je dan posle potpisivanja da je to "najviše što se u tom trenutku moglo ostvariti."
Potpisivanju sporazuma posredovala je tadašnja šefica diplomatije EU Ketrin Ešton, koja je od sporazuma imala velika očekivanja, ali je i dobila velika priznanja što je uspela da ga isposluje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
englezii
pre 4 godine
Ja bih odmah aktivirao onih 5 obecanih otpriznanja ! Mislim da bi trebalo polako ponovo poceti sa otpriznanjima !
Ne razumem zasto Srbija ne povuče svoj potpis sa Briselskog sporazuma jer on ne funkcioniše. Nastavak bilo kakvih "pregovora" bez ispunjenja dogovorenog je dalje ponižavanje i vredjanje Srbije.
Albancima se na KiM ljulja tlo pod nogama, pre svega zbog sumorne stvarnosti u „državi Kosovo". Verujte, dobrom delu njih priča o životu u državi Srbiji više ne zvuči smešno i zaludno
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Navršilo se 27 godina od sukoba snaga bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije sa pripadnicima takozvane OVK u selu Račak, u opštini Štimlje. Ovaj događaj iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje Jugoslavije, dva meseca kasnije, na osnovu izveštaja Verifikacione misije OEBS-a.
Lider Srba u Crnoj Gori i predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević danas je poručio da će sam da se prijavi policiji i ministarki prosvete Anđeli Jakšić Stojanović, jer je na proslavi rođenja kumovog sina zapevao Kaćušu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sutra sa ministrom za Evropu i spoljne poslove Francuske Žan-Noelom Baroom, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Od ponedeljka, 17. januara novu emisiju „Troglas“, autorski format posvećen političkim, kulturološkim i društvenim temama koje oblikuju savremeno društvo u zemlji i svetu možete gledati na Dokumentarna TV.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković istakao je da problem našeg kulturnog nasleđa nisu svetinje, već već službe koje su trebale da ih štite.
Prvi ovogodišnji izveštaj o gripu Instututa za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" ukazuje da je aktivnost virusa i dalje iznad epidemijskog praga, iako je trend opadajući u odnosu na prethodni izveštaj.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Iako se u prvi mah sumnjalo da je došlo do teškog zločina, Predrag Ž. (43) koji je pre nekoliko dana pronađen mrtav u kući svog prijatelja Srđana K. (41), u naselju Bečmen u Surčinu — ipak nije ubijen, potvrdila je obdukcija.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar