BUGARI, U DILEMI, ŠTA SADA?! ZA VLAST SE BORE RUSI I AMERI... Makedonci čekaju pobednika, šta može da očekuje Srbija?!
Podeli vest
Upravo okončani parlamentarni i predsednički izbori u Bugarskoj, po svemu sudeći, označili su kraj političke prevlasti Bojka Borisova i njegovog GERB
Borisovljev veliki rival, Rumen Radev, osvojio je drugi mandat u dvoboju sa kandidatom GERB-a Anastasom Gerdžikovom, dok situacija oko sastavljanja nove vlade ni izbliza nije jednostavna.
Ukoliko bi Zapad pokušao da inicira neku međunarodnu konferenciju koja bi dovela do izmene postojećeg Dejtonskog sporazuma ili da o istom trošku reši i pitanje BiH i pitanje Kosova onda bi bilo potpuno prirodno da svoje izaslanike imenuju i Rusija i Kina a možda i Indija, kao sile koje su protivteža zapadnih aspiracija ka Balkanu
06.12.2021
22:43
Ni ovi, treći po redu parlamentarni izbori u 2021. godini nisu označili jasnog pobednika.
Mandat za sastav kabineta dobiće Kiril Petkov, harvardski đak i ekspertski lider novostvorenog pokreta „Nastavljamo promene" koji je relativnu pobedu na izborima osvojio iz pozicije vođstva u „službenoj vladi", a koja se u Bugarskoj uvek formira nakon kraja mandata parlamenta.
Pored toga, na ovom izborima u Bugarskoj još jednom su bili vidljivi heterogeni spoljnopolitički uticaji koji u ovoj zemlji traju već više od 30 godina.
Socijalistička Bugarska bila je, kao deo „lagera" najlojalniji saveznik SSSR, ali je nakon pada komunizma u ovoj zemlji došlo do formalne podele na evroatlantske reformiste i rusofilne socijaliste.
Bez obzira na česte smene vlasti, cepanja dva glavna bloka na mnogobrojne frakcije i kompleksne odnose sa proturskom partijom DPS, ključne poluge moći u državi bile su u rukama oligarhijske elite, po pravilu bivših čelnika nekadašnjeg bezbednosnog sektora koji su izveli privatizaciju u Bugarskoj.
Iako je Bugarska tokom 1990-tih išla ka EU i NATO, a njena politička elita početkom 2000-tih napravila konsenzus oko ulaska zemlje u Severozapadnu alijansu, ekonomski centri moći uglavnom su održavali vrlo bliske odnose sa Moskvom. Tako je ruski Lukoil tokom 1999. godine u vreme prozapadne vlade kupio bugarsku rafineriju nafte u Burgasu, što je u zapadnim krugovima dočekano sa neodobravanjem.
Ruski uticaji, pored veza sa bugarskim vojnim i civilnim bezbednosnim sektorom, ostvarivali su se kroz energetsku povezanost Bugarske sa Rusijom.
Veliki broj pripadnika socijalističke elite školovan je u Rusiji, dok veliki broj ruskih građana i danas poseduje imovinu u Bugarskoj.
Ruski izvoz u Bugarsku (9% ukupnog uvoza Bugarske) odmah je iza nemačkog (11%), a zavisnost ove države od ruskog gasa i nafte je velika.
Energetske teme, kao i na prošlim izborima, bile su veoma značajne za sve političke partije. Proruske struje i lobiji pokušavali su da revitalizuju izgradnju nuklearne elektrane Belene, za koju je odavno ruska strana osigurala reaktore i opremu.
Prethodni premijer Borisov sve do 2016. godine pokušavao je da onemogući sprovođenje ovog projekta. Međutim, suočen sa isplatom 600 miliona evra od strane arbitraže u Strazburu Borisov je pristao da obnovi ovaj sporazum preko tendera koji je trebalo da uključi i deo partnera iz EU, Kine i Južne Koreje.
Foto: Fotoilustracija
Proamerička struja (koju predvodi novi mandatar Petkov) zalaže se za izgradnju nekoliko manjih „modularnih" elektrana koje bi omogućile najviši stepen bezbednosti za životnu sredinu. S druge strane, proamerička elita nastoji da se u Bugarskoj izvrši gasna i energetska diversifikacija čime bi se smanjila energetska zavisnost Bugarske od Rusije.
U tom smislu, verovatno je najznačajniji projekat Burgas-Aleksandropolos preko kojeg bi Bugarska trebalo da obezbedi značajne količine tečnog gasa iz SAD i drugih zemalja, kao i gasovod TAP-TANAP iz Azerbejdžana.
Važno je napomenuti da je u poslednjih dvadesetak godina veliki broj uglednih bugarskih stručnjaka i studenata otišao u SAD i Veliku Britaniju i da je politički i ekonomski ugled ovih struktura u porastu.
Pod uticajima SAD i Rusije, kao i Nemačke, ključni protagonisti na političkoj sceni su poslednjih godina nastojali da koriguju spoljnopolitičku orijentaciju Bugarske. Tako je Borisov u vreme početka velike migrantske krize bio pouzdana „balkanska karika" nemačke premijerke Angele Merkel i u tom smislu ostvarivao je bliske veze sa tuskim predsednikom Erdoganom.
Međutim, savez Borisov-Erdogan nije uspeo da kroz unutarpolitički zahvat slomi protursku partiju DPS iza koje uglavnom stoje interesi oligarha i proruskih struktura. Tek nakon približavanja između Putina i Erdogana, a u vreme završetka Severnog toka 2, Borisov se „otvorio" za bližu saradnju sa Rusijom, bez obzira na obostrano bombastične poteze u vreme „špijunskih kriza".
To je moglo da se vidi i preko neformalno vrlo bliskih odnosa GERB sa DPS-ovom tajkunskom elitom od 2016-2017. godine. Sa druge strane, Borisov je nastojao da održava i bliske odnose sa Trampovom administracijom, pre svega preko saradnje pravosudnih organa dve zemlje oko prevencije terorizma.
Borisovljeva široko postavljena spoljnopolitička taktika veoma je kritikovana od strane američkih i evropskih liberalnih krugova, pa se može reći da su ga ove strukture u potpunosti otpisale neposredno pred početak pandemije koronavirusa.
Iako je važio za najvećeg rivala Borisova na političkoj sceni Bugarske, predsednik Radev u poslednje dve godine pokušava da uspostavi novi balans rusko-američkih uticaja u Bugarskoj.
Radev je neskriveno podržao američku bezbednosnu Inicijativu Tri mora (Baltik-Jadran-Crno more), ali se gotovo u svakoj prilici zalagao za ukidanje zapadnih sankcija zvaničnoj Moskvi. Radev je, pored toga, stalno prisutan na svečanostima povodom oslobođenja Bugarske (1878) koje uvek nose sa sobom proruska obeležja, dok ima i nepodeljene simpatije brojnog biračkog tela koje simpatiše i ruskog predsednika Putina.
Pored toga, Radev je, istovremeno sa imenovanjem privremene ekspertske vlade na čelu sa „američkim đacima", u vreme predsedničkih izbora izazvao pravu diplomatsku buru otvoreno se zalažući za priznanje ruske anekcije Krima.
Ova vrsta balansiranja svakako je primećena i u Moskvi i u Vašingtonu.
Američke bezbednosne strukture pri NATO pre godinu dana otvoreno su protestvovale zbog „curenja" vrlo važnih podataka iz centra u Burgasu, zalažući se za preispitivanje pozicije Bugarske u strukturama ove vojne alijanse.
Foto: Fotoilustracija/AP/Reuters
Ukoliko pod snažnim uticajem Radeva bude konačno formirana bugarska vlada, realno je očekivati nastavak spoljnopolitičkog balansiranja („uvek u NATO, nikad protiv Rusije"), gde bi Bugarska etapno nastavila da smanjuje energetsku zavisnost od Rusije, ali bez preduzimanja bilo kakvih bezbednosnih aktivnosti koje bi narušile odnose sa Moskvom.
S druge strane, Bugarska će ostati najvažnija balkanska država za ruski uticaj, koji bi u operativnom smislu mogao da pretrpi određene varijacije, a u skladu sa smernicama o rusko-američkim odnosima na istoku Evrope (migrantska kriza na belorusko-poljskoj granici, kriza u odnosima Rusije i Ukrajine, sukobi elita u Moldaviji, bezbednost u crnomorskom basenu, energetski tokovi itd).
Iz pozicije SAD, ali i Velike Britanije (koja se u vreme Tonija Blera najviše zalagala za hitan prijem Bugarske u NATO i EU), Bugarska će ostati „nelojalan saveznik", čija je elita pre svega vezana za Rusiju i Nemačku.
U tom kontekstu trebalo bi posmatrati i veliku suzdržanost diplomatskih krugova u Vašingtonu i Londonu prema bugarskoj regionalnoj politici, pre svega prema Severnoj Makedoniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi Vašington, u okviru rešavanja sukoba u Ukrajini, želeo postepeno ukidanje sankcija uvedenih Rusiji.
Masovno naoružavanje Ukrajine od strane zemalja NATO-a neće okončati sukob sa Rusijom, napisao je na društvenoj mreži X Armando Mema, član stranke Finski savez za slobodu.
Ukoliko bi Zapad pokušao da inicira neku međunarodnu konferenciju koja bi dovela do izmene postojećeg Dejtonskog sporazuma ili da o istom trošku reši i pitanje BiH i pitanje Kosova onda bi bilo potpuno prirodno da svoje izaslanike imenuju i Rusija i Kina a možda i Indija, kao sile koje su protivteža zapadnih aspiracija ka Balkanu
Pokušaji Sjedinjenih Američkih Država da utiču na političke procese u drugim državama, uključujući Iran, Venecuelu i Kubu, deo su šireg modela američke spoljne politike.
Iran je, prema navodima zapadnih izvora, u napadu na britansku vojnu bazu Akrotiri na Kipru koristio dronove-kamikaze tipa „Šahed“, dok pojedini analitičari tvrde da su neki od tih aparata delimično sastavljeni u Rusiji i opremljeni zapadnim elektronskim komponentama.
Predsednica privremenih prištinskih institucija Vjosa Osmani saopštila je jutros da je donela ukaz o raspuštanju parlamenta, nakon što skupština sinoć, zbog nedostatka kvoruma, nije izabrala predsednika privremenih institucija.
Protest podrške u Loznici uhapšenom Zlatku Kokanoviću, koji je traktorom divljao u blizini graničnog prelaza, kada su povređena dva policajca, ukazao je na sve veću podeljenost u društvu, budući da je predstavnica politike blokade istakla da sa političkim neistomišljenicima ne treba razgovarati.
Ivan Živkov - sociolog i čest sagovornik opozicionih i blokaderskih medija objasnio da je blokaderski pokret propao i da unutar njega postoje problemi.
Sportski rijaliti Exatlon Srbija koji je emitovan na našoj televiziji sa Dominikanske Republike, toliko se dopao nekima da su odlučili da organizuju nastavak i to u Srbiji.
Članovi nekadašnjeg Crvenog tima iz Exatlona, istetovirali su istu tetovažu srca koja će ih zauvek podsećati na takmičenje i neraskidivo prijateljstvo.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Uroš Milovanović (12) iz Drenovca kod Paraćina za razliku od svojih brojnih vršnjaka već vidi sebe za 15, 20 godina! Veoma je naklonjen poljoprivredi, a to se otkrilo na neobičan način.
Vozila na liniji javnog gradskog prevoza 57 od danas do 1. aprila saobraćaće izmenjenom trasom zbog radova na redovnom održavanju u Ulici Đorđa Ognjanovića na Čukarici, na delu od Ulice Ratka Mitrovića do Požeške.
Kađenje kuće tamjanom je važan ritual u hrišćanstvu koji donosi blagostanje ukućanima i štiti od negativnih sila. Evo odakle potiče tamnjan i kako se pravilno koristi.
Jutro u Srbiji će biti hladno sa slabim mrazem, dok se tokom dana očekuje sunčano i relativno toplo vreme za prvu dekadu marta, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod. Temperatura od minus 2 do 18 stepeni.
Neobična saobraćajna nezgoda dogodila se na ulazu na autoput kod Sarajeva, kada je kamion oborio naplatnu kućicu, koja je tom prilikom pala na drugo vozilo.
Tokom rutinske saobraćajne kontrole u Budvi, odigrala se prava drama, kada su mladić iz Turske (29) i devojka iz Kazahstana (26) fizički napali na policajce.
Ruska glumica Julija Aug otkrila je da je morala da se ugoji čak 10 kilograma kako bi verodostojno dočarala lik imperatorke Jelisavete Petrovne u seriji "Katarina Velika".
Na poziv ambasade Republike Srbije u Narodnoj Republici Kini, sestre Gobović, Marina i Marija nastupile su 2. marta u Pekingu na svečanom prijemu povodom obeležavanja Dana državnosti Republike Srbije.
Svetska istorija priznaje samo dvoje dece Katarine Velike i Petra III - Pavla i Anu, međutim, mnogi izvori tvrde da je Pavlov otac bio zapravo prvi ljubavnik Katarine Velike - knez Sergej Saltikov.
Za žene rođene u znakovima Raka, Device i Jarca, 8. mart mogao bi da donese više od običnog praznika, trenutak priznanja i zahvalnosti koji ima veću vrednost od novca.
Goca Džehverović gostovala je u emisiji "Pitam za druga", te je otkrila šta se dešava sa njenim sinom Savom koji sa porodicom živi u Dubaiju, u kom je trenutno ratno stanje.
Pevačica Ceca Ražnatović otkrila je da je čuveni hit "Od ljubavi do mržnje" koji je Džej Ramadanovski snimio davne 1997. godine zapravo bio pisan za nju.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar