BUGARI, U DILEMI, ŠTA SADA?! ZA VLAST SE BORE RUSI I AMERI... Makedonci čekaju pobednika, šta može da očekuje Srbija?!
Podeli vest
Upravo okončani parlamentarni i predsednički izbori u Bugarskoj, po svemu sudeći, označili su kraj političke prevlasti Bojka Borisova i njegovog GERB
Borisovljev veliki rival, Rumen Radev, osvojio je drugi mandat u dvoboju sa kandidatom GERB-a Anastasom Gerdžikovom, dok situacija oko sastavljanja nove vlade ni izbliza nije jednostavna.
Ukoliko bi Zapad pokušao da inicira neku međunarodnu konferenciju koja bi dovela do izmene postojećeg Dejtonskog sporazuma ili da o istom trošku reši i pitanje BiH i pitanje Kosova onda bi bilo potpuno prirodno da svoje izaslanike imenuju i Rusija i Kina a možda i Indija, kao sile koje su protivteža zapadnih aspiracija ka Balkanu
06.12.2021
22:43
Ni ovi, treći po redu parlamentarni izbori u 2021. godini nisu označili jasnog pobednika.
Mandat za sastav kabineta dobiće Kiril Petkov, harvardski đak i ekspertski lider novostvorenog pokreta „Nastavljamo promene" koji je relativnu pobedu na izborima osvojio iz pozicije vođstva u „službenoj vladi", a koja se u Bugarskoj uvek formira nakon kraja mandata parlamenta.
Pored toga, na ovom izborima u Bugarskoj još jednom su bili vidljivi heterogeni spoljnopolitički uticaji koji u ovoj zemlji traju već više od 30 godina.
Socijalistička Bugarska bila je, kao deo „lagera" najlojalniji saveznik SSSR, ali je nakon pada komunizma u ovoj zemlji došlo do formalne podele na evroatlantske reformiste i rusofilne socijaliste.
Bez obzira na česte smene vlasti, cepanja dva glavna bloka na mnogobrojne frakcije i kompleksne odnose sa proturskom partijom DPS, ključne poluge moći u državi bile su u rukama oligarhijske elite, po pravilu bivših čelnika nekadašnjeg bezbednosnog sektora koji su izveli privatizaciju u Bugarskoj.
Iako je Bugarska tokom 1990-tih išla ka EU i NATO, a njena politička elita početkom 2000-tih napravila konsenzus oko ulaska zemlje u Severozapadnu alijansu, ekonomski centri moći uglavnom su održavali vrlo bliske odnose sa Moskvom. Tako je ruski Lukoil tokom 1999. godine u vreme prozapadne vlade kupio bugarsku rafineriju nafte u Burgasu, što je u zapadnim krugovima dočekano sa neodobravanjem.
Ruski uticaji, pored veza sa bugarskim vojnim i civilnim bezbednosnim sektorom, ostvarivali su se kroz energetsku povezanost Bugarske sa Rusijom.
Veliki broj pripadnika socijalističke elite školovan je u Rusiji, dok veliki broj ruskih građana i danas poseduje imovinu u Bugarskoj.
Ruski izvoz u Bugarsku (9% ukupnog uvoza Bugarske) odmah je iza nemačkog (11%), a zavisnost ove države od ruskog gasa i nafte je velika.
Energetske teme, kao i na prošlim izborima, bile su veoma značajne za sve političke partije. Proruske struje i lobiji pokušavali su da revitalizuju izgradnju nuklearne elektrane Belene, za koju je odavno ruska strana osigurala reaktore i opremu.
Prethodni premijer Borisov sve do 2016. godine pokušavao je da onemogući sprovođenje ovog projekta. Međutim, suočen sa isplatom 600 miliona evra od strane arbitraže u Strazburu Borisov je pristao da obnovi ovaj sporazum preko tendera koji je trebalo da uključi i deo partnera iz EU, Kine i Južne Koreje.
Foto: Fotoilustracija
Proamerička struja (koju predvodi novi mandatar Petkov) zalaže se za izgradnju nekoliko manjih „modularnih" elektrana koje bi omogućile najviši stepen bezbednosti za životnu sredinu. S druge strane, proamerička elita nastoji da se u Bugarskoj izvrši gasna i energetska diversifikacija čime bi se smanjila energetska zavisnost Bugarske od Rusije.
U tom smislu, verovatno je najznačajniji projekat Burgas-Aleksandropolos preko kojeg bi Bugarska trebalo da obezbedi značajne količine tečnog gasa iz SAD i drugih zemalja, kao i gasovod TAP-TANAP iz Azerbejdžana.
Važno je napomenuti da je u poslednjih dvadesetak godina veliki broj uglednih bugarskih stručnjaka i studenata otišao u SAD i Veliku Britaniju i da je politički i ekonomski ugled ovih struktura u porastu.
Pod uticajima SAD i Rusije, kao i Nemačke, ključni protagonisti na političkoj sceni su poslednjih godina nastojali da koriguju spoljnopolitičku orijentaciju Bugarske. Tako je Borisov u vreme početka velike migrantske krize bio pouzdana „balkanska karika" nemačke premijerke Angele Merkel i u tom smislu ostvarivao je bliske veze sa tuskim predsednikom Erdoganom.
Međutim, savez Borisov-Erdogan nije uspeo da kroz unutarpolitički zahvat slomi protursku partiju DPS iza koje uglavnom stoje interesi oligarha i proruskih struktura. Tek nakon približavanja između Putina i Erdogana, a u vreme završetka Severnog toka 2, Borisov se „otvorio" za bližu saradnju sa Rusijom, bez obzira na obostrano bombastične poteze u vreme „špijunskih kriza".
To je moglo da se vidi i preko neformalno vrlo bliskih odnosa GERB sa DPS-ovom tajkunskom elitom od 2016-2017. godine. Sa druge strane, Borisov je nastojao da održava i bliske odnose sa Trampovom administracijom, pre svega preko saradnje pravosudnih organa dve zemlje oko prevencije terorizma.
Borisovljeva široko postavljena spoljnopolitička taktika veoma je kritikovana od strane američkih i evropskih liberalnih krugova, pa se može reći da su ga ove strukture u potpunosti otpisale neposredno pred početak pandemije koronavirusa.
Iako je važio za najvećeg rivala Borisova na političkoj sceni Bugarske, predsednik Radev u poslednje dve godine pokušava da uspostavi novi balans rusko-američkih uticaja u Bugarskoj.
Radev je neskriveno podržao američku bezbednosnu Inicijativu Tri mora (Baltik-Jadran-Crno more), ali se gotovo u svakoj prilici zalagao za ukidanje zapadnih sankcija zvaničnoj Moskvi. Radev je, pored toga, stalno prisutan na svečanostima povodom oslobođenja Bugarske (1878) koje uvek nose sa sobom proruska obeležja, dok ima i nepodeljene simpatije brojnog biračkog tela koje simpatiše i ruskog predsednika Putina.
Pored toga, Radev je, istovremeno sa imenovanjem privremene ekspertske vlade na čelu sa „američkim đacima", u vreme predsedničkih izbora izazvao pravu diplomatsku buru otvoreno se zalažući za priznanje ruske anekcije Krima.
Ova vrsta balansiranja svakako je primećena i u Moskvi i u Vašingtonu.
Američke bezbednosne strukture pri NATO pre godinu dana otvoreno su protestvovale zbog „curenja" vrlo važnih podataka iz centra u Burgasu, zalažući se za preispitivanje pozicije Bugarske u strukturama ove vojne alijanse.
Foto: Fotoilustracija/AP/Reuters
Ukoliko pod snažnim uticajem Radeva bude konačno formirana bugarska vlada, realno je očekivati nastavak spoljnopolitičkog balansiranja („uvek u NATO, nikad protiv Rusije"), gde bi Bugarska etapno nastavila da smanjuje energetsku zavisnost od Rusije, ali bez preduzimanja bilo kakvih bezbednosnih aktivnosti koje bi narušile odnose sa Moskvom.
S druge strane, Bugarska će ostati najvažnija balkanska država za ruski uticaj, koji bi u operativnom smislu mogao da pretrpi određene varijacije, a u skladu sa smernicama o rusko-američkim odnosima na istoku Evrope (migrantska kriza na belorusko-poljskoj granici, kriza u odnosima Rusije i Ukrajine, sukobi elita u Moldaviji, bezbednost u crnomorskom basenu, energetski tokovi itd).
Iz pozicije SAD, ali i Velike Britanije (koja se u vreme Tonija Blera najviše zalagala za hitan prijem Bugarske u NATO i EU), Bugarska će ostati „nelojalan saveznik", čija je elita pre svega vezana za Rusiju i Nemačku.
U tom kontekstu trebalo bi posmatrati i veliku suzdržanost diplomatskih krugova u Vašingtonu i Londonu prema bugarskoj regionalnoj politici, pre svega prema Severnoj Makedoniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predstavnici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država održali su telefonski razgovor po nalogu predsednika Vladimira Putina, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ukoliko bi Zapad pokušao da inicira neku međunarodnu konferenciju koja bi dovela do izmene postojećeg Dejtonskog sporazuma ili da o istom trošku reši i pitanje BiH i pitanje Kosova onda bi bilo potpuno prirodno da svoje izaslanike imenuju i Rusija i Kina a možda i Indija, kao sile koje su protivteža zapadnih aspiracija ka Balkanu
Spoljnopolitička prognoza za 2026. godinu, koju je izneo politički analitičar Aleksej Muhin, ukazuje na produžetak globalne nestabilnosti, nastavak sukoba u Ukrajini i ozbiljno pogoršanje odnosa među ključnim svetskim akterima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je polaganju kamena temeljca za izgradnju novog objekta Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Srbije, a zatim se obratio medijima.
Novinar Uroš Piper raskrinkao je pakleni plan blokadera za sutra, 28. decembar, za kada su oni koji pokušavaju da ruše Srbiju najavili novi protest u gradovima širom zemlje, kao i nekakvo sakupljanje potpisa za izbore na štadovima na više lokacija.
Bivši predsednik Demokratske stranke Zoran Lutovac po svoj prilici vrlo je nezadovoljan zašto ta partije nije bila deo takozvane pro-EU opozicije koja je nedavno formiralan nekakav savez.
Srbija izražava punu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Savezne Republike Somalije i ohrabruje sve napore usmerene ka očuvanju mira, stabilnosti i inkluzivnog političkog dijaloga, saopštilo je danas Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.
Uprava saobraćajne policije uputila je apel učesnicima u saobraćaju da pokažu dodatno strpljenje i oprez zbog predstojećih praznika i vikenda kada se očekuje pojačan intenzitet saobraćaja.
Gradsko šetalište pretvorilo se u pravu prazničnu pozornicu gde su crvene kapice, osmesi i aplauzi pratili humanitarnu Trku Deda Mrazeva u okviru zimskog festivala "ZimaLo".
U današnjoj epizodi "Političkog kviza" drugo poluvreme odigrali su Luka Malinović iz Novog Sada, apsolvent bezbednosti i kriminalistike i Radoje Nikolić iz Vršca, diplomirani pravnik.
Goran Lazor (46) koji je ubijen u Savinom selu kod Vrbasa, navodno se sa osumnjičenima L.N. (20) i L.M.(18), koje je dobro poznavao, posvađao jer su oni u prethodnom periodu maltretirali njegovog sina.
Glumica Iskra Brajović podelila je od istorije sačuvanu novogodišnju fotograviju na kojoj je za ruke drže bivši supružnici, otac i veliki glumac Vojislav Voja Brajović i majka Ljiljana.
Glumica Mina Lazarević već neko vreme je u emotivnoj vezi sa glumcem Vladimirom Pošavcem Tušekom ali se malo zna da je on bio u braku sa njihovom koleginicom Jelenom Bosančić sa kojom ima sina.
Dok su se prolaznici u Njujorku nadali fotografiji i kratkom susretu, glumac Harison Ford imao je sasvim drugačiji plan, da mirno pređe ulicu i nastavi svojim putem.
Ponekad je dovoljan dobar film da te resetuje, pogura i natera da ponovo poveruješ u sebe. Ako ti treba inspiracija, energija ili samo mali podsetnik da je upornost jača od okolnosti, ovo su filmovi koje vredi pogledati.
Robot usisivači nude veliki komfor i štede vreme, ali uz čišćenje doma često prikupljaju i podatke o prostoru, navikama i rasporedu stanovanja. Kako postaju sve pametniji i povezaniji, korisnici se sve češće pitaju da li je praktičnost vredna potencijalnog rizika po privatnost.
Nova godina i Božić su sve bliži, a ako ste već okitili jelku ili planirate uskoro, imamo sjajnu vest - jedan ukras se vraća u velikom stilu. Reč je o mašnama - prelepim detaljima koji svakoj dekoraciji daju završni pečat.
Voditeljka Ana Radulović vodi sudski spor protiv Nađe Rakić bivše devojke Nenada Marinkovića Gastoza, koja se ponovo nije pojavila na zakazanom ročištu.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Milica Živanović, poznatija kao Mimi Oro, doživela je nezgodu u svom stanu zbog čega je potražila pomoć u Urgentnom centru.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar