BUGARI, U DILEMI, ŠTA SADA?! ZA VLAST SE BORE RUSI I AMERI... Makedonci čekaju pobednika, šta može da očekuje Srbija?!
Podeli vest
Upravo okončani parlamentarni i predsednički izbori u Bugarskoj, po svemu sudeći, označili su kraj političke prevlasti Bojka Borisova i njegovog GERB
Borisovljev veliki rival, Rumen Radev, osvojio je drugi mandat u dvoboju sa kandidatom GERB-a Anastasom Gerdžikovom, dok situacija oko sastavljanja nove vlade ni izbliza nije jednostavna.
Ukoliko bi Zapad pokušao da inicira neku međunarodnu konferenciju koja bi dovela do izmene postojećeg Dejtonskog sporazuma ili da o istom trošku reši i pitanje BiH i pitanje Kosova onda bi bilo potpuno prirodno da svoje izaslanike imenuju i Rusija i Kina a možda i Indija, kao sile koje su protivteža zapadnih aspiracija ka Balkanu
06.12.2021
22:43
Ni ovi, treći po redu parlamentarni izbori u 2021. godini nisu označili jasnog pobednika.
Mandat za sastav kabineta dobiće Kiril Petkov, harvardski đak i ekspertski lider novostvorenog pokreta „Nastavljamo promene" koji je relativnu pobedu na izborima osvojio iz pozicije vođstva u „službenoj vladi", a koja se u Bugarskoj uvek formira nakon kraja mandata parlamenta.
Pored toga, na ovom izborima u Bugarskoj još jednom su bili vidljivi heterogeni spoljnopolitički uticaji koji u ovoj zemlji traju već više od 30 godina.
Socijalistička Bugarska bila je, kao deo „lagera" najlojalniji saveznik SSSR, ali je nakon pada komunizma u ovoj zemlji došlo do formalne podele na evroatlantske reformiste i rusofilne socijaliste.
Bez obzira na česte smene vlasti, cepanja dva glavna bloka na mnogobrojne frakcije i kompleksne odnose sa proturskom partijom DPS, ključne poluge moći u državi bile su u rukama oligarhijske elite, po pravilu bivših čelnika nekadašnjeg bezbednosnog sektora koji su izveli privatizaciju u Bugarskoj.
Iako je Bugarska tokom 1990-tih išla ka EU i NATO, a njena politička elita početkom 2000-tih napravila konsenzus oko ulaska zemlje u Severozapadnu alijansu, ekonomski centri moći uglavnom su održavali vrlo bliske odnose sa Moskvom. Tako je ruski Lukoil tokom 1999. godine u vreme prozapadne vlade kupio bugarsku rafineriju nafte u Burgasu, što je u zapadnim krugovima dočekano sa neodobravanjem.
Ruski uticaji, pored veza sa bugarskim vojnim i civilnim bezbednosnim sektorom, ostvarivali su se kroz energetsku povezanost Bugarske sa Rusijom.
Veliki broj pripadnika socijalističke elite školovan je u Rusiji, dok veliki broj ruskih građana i danas poseduje imovinu u Bugarskoj.
Ruski izvoz u Bugarsku (9% ukupnog uvoza Bugarske) odmah je iza nemačkog (11%), a zavisnost ove države od ruskog gasa i nafte je velika.
Energetske teme, kao i na prošlim izborima, bile su veoma značajne za sve političke partije. Proruske struje i lobiji pokušavali su da revitalizuju izgradnju nuklearne elektrane Belene, za koju je odavno ruska strana osigurala reaktore i opremu.
Prethodni premijer Borisov sve do 2016. godine pokušavao je da onemogući sprovođenje ovog projekta. Međutim, suočen sa isplatom 600 miliona evra od strane arbitraže u Strazburu Borisov je pristao da obnovi ovaj sporazum preko tendera koji je trebalo da uključi i deo partnera iz EU, Kine i Južne Koreje.
Foto: Fotoilustracija
Proamerička struja (koju predvodi novi mandatar Petkov) zalaže se za izgradnju nekoliko manjih „modularnih" elektrana koje bi omogućile najviši stepen bezbednosti za životnu sredinu. S druge strane, proamerička elita nastoji da se u Bugarskoj izvrši gasna i energetska diversifikacija čime bi se smanjila energetska zavisnost Bugarske od Rusije.
U tom smislu, verovatno je najznačajniji projekat Burgas-Aleksandropolos preko kojeg bi Bugarska trebalo da obezbedi značajne količine tečnog gasa iz SAD i drugih zemalja, kao i gasovod TAP-TANAP iz Azerbejdžana.
Važno je napomenuti da je u poslednjih dvadesetak godina veliki broj uglednih bugarskih stručnjaka i studenata otišao u SAD i Veliku Britaniju i da je politički i ekonomski ugled ovih struktura u porastu.
Pod uticajima SAD i Rusije, kao i Nemačke, ključni protagonisti na političkoj sceni su poslednjih godina nastojali da koriguju spoljnopolitičku orijentaciju Bugarske. Tako je Borisov u vreme početka velike migrantske krize bio pouzdana „balkanska karika" nemačke premijerke Angele Merkel i u tom smislu ostvarivao je bliske veze sa tuskim predsednikom Erdoganom.
Međutim, savez Borisov-Erdogan nije uspeo da kroz unutarpolitički zahvat slomi protursku partiju DPS iza koje uglavnom stoje interesi oligarha i proruskih struktura. Tek nakon približavanja između Putina i Erdogana, a u vreme završetka Severnog toka 2, Borisov se „otvorio" za bližu saradnju sa Rusijom, bez obzira na obostrano bombastične poteze u vreme „špijunskih kriza".
To je moglo da se vidi i preko neformalno vrlo bliskih odnosa GERB sa DPS-ovom tajkunskom elitom od 2016-2017. godine. Sa druge strane, Borisov je nastojao da održava i bliske odnose sa Trampovom administracijom, pre svega preko saradnje pravosudnih organa dve zemlje oko prevencije terorizma.
Borisovljeva široko postavljena spoljnopolitička taktika veoma je kritikovana od strane američkih i evropskih liberalnih krugova, pa se može reći da su ga ove strukture u potpunosti otpisale neposredno pred početak pandemije koronavirusa.
Iako je važio za najvećeg rivala Borisova na političkoj sceni Bugarske, predsednik Radev u poslednje dve godine pokušava da uspostavi novi balans rusko-američkih uticaja u Bugarskoj.
Radev je neskriveno podržao američku bezbednosnu Inicijativu Tri mora (Baltik-Jadran-Crno more), ali se gotovo u svakoj prilici zalagao za ukidanje zapadnih sankcija zvaničnoj Moskvi. Radev je, pored toga, stalno prisutan na svečanostima povodom oslobođenja Bugarske (1878) koje uvek nose sa sobom proruska obeležja, dok ima i nepodeljene simpatije brojnog biračkog tela koje simpatiše i ruskog predsednika Putina.
Pored toga, Radev je, istovremeno sa imenovanjem privremene ekspertske vlade na čelu sa „američkim đacima", u vreme predsedničkih izbora izazvao pravu diplomatsku buru otvoreno se zalažući za priznanje ruske anekcije Krima.
Ova vrsta balansiranja svakako je primećena i u Moskvi i u Vašingtonu.
Američke bezbednosne strukture pri NATO pre godinu dana otvoreno su protestvovale zbog „curenja" vrlo važnih podataka iz centra u Burgasu, zalažući se za preispitivanje pozicije Bugarske u strukturama ove vojne alijanse.
Foto: Fotoilustracija/AP/Reuters
Ukoliko pod snažnim uticajem Radeva bude konačno formirana bugarska vlada, realno je očekivati nastavak spoljnopolitičkog balansiranja („uvek u NATO, nikad protiv Rusije"), gde bi Bugarska etapno nastavila da smanjuje energetsku zavisnost od Rusije, ali bez preduzimanja bilo kakvih bezbednosnih aktivnosti koje bi narušile odnose sa Moskvom.
S druge strane, Bugarska će ostati najvažnija balkanska država za ruski uticaj, koji bi u operativnom smislu mogao da pretrpi određene varijacije, a u skladu sa smernicama o rusko-američkim odnosima na istoku Evrope (migrantska kriza na belorusko-poljskoj granici, kriza u odnosima Rusije i Ukrajine, sukobi elita u Moldaviji, bezbednost u crnomorskom basenu, energetski tokovi itd).
Iz pozicije SAD, ali i Velike Britanije (koja se u vreme Tonija Blera najviše zalagala za hitan prijem Bugarske u NATO i EU), Bugarska će ostati „nelojalan saveznik", čija je elita pre svega vezana za Rusiju i Nemačku.
U tom kontekstu trebalo bi posmatrati i veliku suzdržanost diplomatskih krugova u Vašingtonu i Londonu prema bugarskoj regionalnoj politici, pre svega prema Severnoj Makedoniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izaslanici i savetnici američkog predsednika Donalda Trampa i ukrajinski zvaničnici saopštili su da će se u subotu sastati treći danzaredom, nakon što su postigli napredak u definisanju bezbednosnog okvira za posleratnu Ukrajinu.
Sjedinjene Američke Države žele da Evropa preuzme većinu konvencionalnih odbrambenih kapaciteta NATO, od obaveštajnih podataka do raketa, do 2027. godine, rekli su zvaničnici Pentagona diplomatama u Vašingtonu ove nedelje, što je kratak rok koji neki evropski zvaničnici smatraju nerealnim, prenosi Rojters.
Sastanak ruskog predsednika Vladimira Putina sa specijalnim predsedničkim izaslanikom SAD Stivom Vitkofom imao je za cilj da predsedniku SAD Donaldu Trampu prenese šta ne podleže diskusiji u mirovnom planu za Ukrajinu.
Ukoliko bi Zapad pokušao da inicira neku međunarodnu konferenciju koja bi dovela do izmene postojećeg Dejtonskog sporazuma ili da o istom trošku reši i pitanje BiH i pitanje Kosova onda bi bilo potpuno prirodno da svoje izaslanike imenuju i Rusija i Kina a možda i Indija, kao sile koje su protivteža zapadnih aspiracija ka Balkanu
Ruski sistem protivvazdušne odbrane S-400 nadmašuje američki Patriot po mobilnosti i raznovrsnosti ciljeva, navodi se u analizi Centra za analizu svetske trgovine oružjem (CAMTO) u ruskom časopisu Nacionalna odbrana.
Rat između blokadera i opozicije ušao je u novu, radikalnu fazu i više se ne zna ko je protiv koga. Izborni krah na lokalnim izborima u Negotinu, Sečnju i Mionici do koske je ogolio pravo stanje stvari unutar blokaderskog pokreta i na površinu izbacio blato u koje su blokaderi u proteklih 13 meseci pokušali da gurnu celu Srbiju.
Stravičan slučaj maloletnog Vuka R. (13) iz Kraljeva, kog je fizički i verbalno zlostavljala grupa vršnjaka iz škole, bacavši na njega petarde i trerajući ga da ulazi u reku Ibar i viče: "Ja sam Ćaci", pokazuje šta je našem društvu u poslednjih godinu dana uradila blokaderdska fašistička ideologija.
Posle 18 godina, klupko oko prodaje NIS-a se odmotava, ali učesnici te sramne odluke upetljali su se u sopstvene laži, pa se više ne zna ni ko pije, ni ko plaća.
Blokaderska družina koja više od godinu dana uporno maltretira građane i remeti normalan rad institucija, nastavila je sa svojim besmislenim performansima. Ovoga puta u Novom Sadu.
Šesta epizoda Informerovog TV spektakla “Na merama”, koja se emituje večeras od 20h, otkriće vam zašto je “žuti političar” Borko Stefanović dobio “titulu” “Pakleni vozač”, šta u teretani radi Borkov partijski šef i tajkun Dragan Đilas, gde posle Skupštine odlazi njihova stranačka drugarica Marinika Tepić…
Prošle sedmice u popularnoj Informerovoj TV emisiji "Na merama" mogli ste, između ostalog, da vidite, kako biznismen iz Ratkova Branko Babić sa Draganom J. Vučićevićem dogovara kupovinu medija Junajted grupe, šta na pijaci pazari ministarka Milica Đurđević Stamenkovski, kakve turustičke aranžmane merka poslanica-blokaderka Biljana Đorđević, gde penzionerske dane provodi nekadašnji lider SPO-a Vuk Drašković…
Gosti Info jutra Nikola Rađen, bivši vaterpolista, Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i Branko Babić, biznismen komentarisali su uvrede na račun Srba koje dolaze iz regiona.
Sve više roditelja svakog dana dovozi decu u školu, što je pomodarstvo, tvrde korsnici društvenih mreža. Upravo ova tema zapalila je internet, jer mnogi tvrde da je to nekada bio blam, a danas trend sa Zapada.
Povodom aktuelnih sankcija Naftnoj industriji Srbije oglasio se i generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović i otkrio da je trenutna situacija prilika da se rafinerija u Pančevu vrati u srpske ruke!
Studentski centar Novi Sad juče je objavio preliminarnu listu za smeštaj studenata starijih godina u studentskim domovima u Novom Sadu, Somboru i Zrenjaninu, a konačna lista biće objavljena 15. decembra.
U Mašinsko-saobraćajnoj školi u Čačku otvorena je izložba pod nazivom „Moja ćirilica”, autorke Olgice Stefanović, akademske slikarke i ikonopisca iz Novog Sada.
Zaposleni i učenici Tehničke škole "Ivan Sarić" iz Subotice potresnim rečima oprostili su se od svog učenika (15) čije telo je pronađeno u automobilu koji je bio u garaži porodične kuće.
Čačak je potresao jeziv masakr u jednoj porodičnoj kući, a u kojoj su pronađena tela majke, oca i sina. Komšije stradalih otvorile su dušu za Informer.
Književnik Radivoj Raša Popov je pre 11 godina doživeo veliku neprijatnost kada su ga napala dvojica maloletnika koji su mu oteli novac, a onda pokušali i da provale u njegov stan.
Kajli Džener ponovo je uspela da zaludi internet i to samo jednim kratkim snimkom u kom se pojavljuje u farmerkama niskog struka i uskoj crvenoj kožnoj jakni koja jedva obuzdava njen bujni dekolte.
Vlasnica mačke Nikola (24) želela je da proveri da li se njena ljubimica Mila smirila i naučila da se ne igra jelkom, ali je eksperiment propao za svega nekoliko minuta.
Privatni detektiv Rejmond Rano, koji više od 30 godina prati bračna neverstva, tvrdi da postoji jedan vrlo jasan znak koji često otkriva muškarce koji varaju, a to je stanje njihovog automobila.
Fejsbuk Dejting poslednjih meseci privlači sve više pažnje, ali mlađi korisnici i dalje teško dolaze do mečeva. Starija publika mnogo bolje koristi ovu opciju, dok mladi sve češće prelaze na druge aplikacije.
Veljko Kuzmančević, suprug modne dizajnerke Verice Rakočević, ispričao je kako se odrekao potomstva i da nakon očeve smrti nikada nije posetio njegov grob.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar