Hipersonično oružje je oružje budućnosti i sada se treba pripremiti za odbranu od njega. SAD nameravaju da uskoro ubrzaju testiranja u ovoj oblasti. Čime se Moskva može suprotstaviti američkim super raketama
Rusija će najverovatnije imati sredstva za borbu protiv hipersoničnog oružja do trenutka kada se ono pojavi u drugim zemljama, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin za televizijski kanal „Rusija 1". Koje vrste borbenih sistema možemo imati u vidu?
Teško otkriti, a još teže oboriti
Hipersonične rakete je teško otkriti, a još teže oboriti.
Počnimo od toga protiv čega će tačno morati da se bore perspektivni protivvazdušni i protivraketni sistemi.
Mislim da hipersonične napade treba podeliti na dve osnovne klase: 1. Hipersonične krstareće rakete koje lete u atmosferi na visinama od nekoliko desetina do 40 km; 2. Hipersonični bojevi blokovi i rakete koji lete u gornjim slojevima atmosfere.
Očigledno da ćemo pod hipersoničnim brzinama podrazumevati brzine pet ili više puta veće od brzine zvuka.
Prvi uključuju, na primer, protivbrodske ili hipersonične rakete koje nanose udar po kopnenim ciljevima. Za kopneni sistem protivvazdušne odbrane takav cilj će biti izuzetno teško uništiti. Mala visina leta i velika brzina u kombinaciji sa slabom vidljivošću na radaru označava zagarantovano otkrivanje uz kašnjenje i poteškoće za radare odbrambenih sistema tokom presretanja cilja. Ali meta još i mora biti pogođena!
Drugi tip su balističke rakete ili bojevi blokovi balističkih raketa sa sistemom navođenja, koji lete duž granice atmosfere. Sistem za upozoravanje na raketni napad će ih otkriti, ali mnogo kasnije od konvencionalnih klasičnih raketa. Razlog je taj što konvencionalne balističke rakete na vrhu putanje dosežu visine od 100 ili više kilometara i uzdižu se iznad radio-horizonta mnogo ranije od hipersoničnih „jedrilica" koje se kreću na nižim visinama. Jednostavno rečeno, konvencionalne rakete se mogu videti izdaleka. Pored toga, brzina leta hiperosničnih raketa na velikim visinama je mnogo veća od brzine raketa na malim visinama - 10 do 15 brzina zvuka i više. Osim toga, ove rakete mogu manevrisati, što dovodi do toga da se stalno mora iznova računati njihova putanja i ponovo određivati tačka presretanja raketama odbrambenog sistema.
Ranjivih objekata ima mnogo, ali zaštita će se naći
Šta ćemo štititi? Najvažnije objekte: komandni centri, ratni brodovi, vojne baze, lansirni sistemi strateških nuklearnih snaga.
Shodno tome, protivvazdušni sistemi moraju biti mobilni, to jest, po načinima raspoređivanja bliski savremenim protivraketnim sistemima S-400. Očekuje se da će sastav takvih odbrambenih sistema obuhvatiti radarsku opremu za otkrivanje, komandno-računarski centar i borbene sisteme - lansirne sisteme raketa ili druga sredstva za uništavanje raketa koje napadaju.
Brže od svetlosti
O kojim drugim sredstvima je reč? Ako pogledamo u budućnosti i uključimo maštu, ispostaviće se da je zrak svetlosti sredstvo momentalnog uticaj na cilj. Brzina svetlosti je oko 300 hiljada metara u sekundi, još ništa brže „nije smišljeno". Odnosno, idealan sistem za uništavanje cilja koji je već otkriven i koji prate radari naše odbrane biće laser. Naravno, radovi na razvoju protivraketnih lasera su vođeni u SSSR, i u SAD od šezdesetih godina prošlog veka. Pored toga, režiseri su se ozbiljno zainteresovali za lasere u filmovima u kojima su sve uništavali. Istina je da su ovi filmovi iz žanra fantastike, evo i zašto.
Laser ima jednu problematičnu karakteristiku: potrebna je ogromna energija da bi se uništila moderna raketa udaljena nekoliko desetina kilometara. Posebno imajući u vidu da se laserski zrak raspršuje u atmosferi, a cilj ne treba samo „osvetliti baterijskom lampom", već se mora delovati na cilj možda nekoliko sekundi da bi se izazvalo zagrevanje dovoljno za njegovo uništavanje.
Sve u svemu, potreban je moćan laser sa ogromnim zalihama energije, sposoban da veoma brzo i prati vrlo brzi cilj, i istovremeno da bude jako tačan. Cilj se kreće hipersoničnom brzinom u atmosferi u plazma oblaku - konstrukcija takve rakete-cilja je izrađena za dugoročni uticaj visokih temperaturama na korpus. Odnosno, laser mora da utiče na takav cilj sa još višim temperaturama, govorimo o hiljadama stepeni Celzijusa.
Čini se da sada uopšte nema izvora energije prihvatljivih veličina koji bi mogli obezbediti rad takvih „svetiljki". A takvih sistema bi trebalo da bude relativno mnogo jer moramo obezbediti zaštitu desetak strateški važnih objekata u zemlji. Generalno, pored čisto tehničkih problema, koji čak i uzimajući u obzir ogroman napredak u stvaranju minijaturnih nuklearnih reaktora, verovatno neće biti rešeni u narednim decenijama, postoje još i ekonomski problemi: stvaranje ovakvih monstruoznih sistema biće izuzetno veliko finansijsko opterećenje.
Stari PVO, ali sa novim mogućnostima
Pa šta je realna opcija? Tradicionalni protivavionski raketni sistemi protivvazdušne odbrane sa novim svojstvima. Najverovatnije će to biti PVO sistem S-500 „Prometej". Već pre nekoliko godina, kada su se radovi na „Prometeju" odvijali samo na papiru, rečeno je da će biti konstruisan novi kompleks uzimajući u obzir mogućnost uništavanja bilo kakvih hipersoničnih ciljeva.
Borbeno oružanje S-500 postaće, očigledno, dva-tri tipa raketa sa zonama uništenja koje se presecaju.
Na primer:
Raketa kratkog dometa, velike brzine i konstruisana za veliko preopterećenje tokom manevrisanja. Verovatno ona neće moći da stigne sve hipersonične ciljeve, ali paljba takvih raketa koje su lansirane prema cilju ili u slučaju kada cilj prolazi po tangenti sistema PVO, moraće da ispuni postavljeni zadatak.
Raketa srednjeg dometa će očigledno biti univerzalnija i uglavnom je namenjena za borbu protiv vazdušnih ciljeva, ali to ne isključuje mogućnost uništenja i hipersoničnih ciljeva. Najzanimljivija će biti raketa dugog dometa - njen udarni stepen (a takva raketa može biti višestepenasta) će imati sopstveni sistem za navođenje. Za razliku od ranijih tipova raketa koje će se uglavnom lansirati u susret cilju, raketa dugog dometa ih može čak „stići", što će zahtevati izuzetno veliku brzinu leta, ali će novom sistemu protivvazdušne odbrane dati priliku da zasigurno uništi objekat koji predstavlja pretnju.
Naravno, podaci o stvarnim mogućnostima S-500 „Prometej" još nisu objavljeni, ali očekuje se da će testiranje glavnih komponenti biti završeno ove godine, a već od 2021. godine kompleks će moći da bude u službi Vazdušno-kosmičkih snaga. Teoretski konstruisane posebno za uništavanje hipersoničnih raketa, takođe mogu biti deo prethodno postavljenih sistema S-400.
Kakve veze Tramp i Poljska imaju sa ovim?
Svi se sećamo kako je sredinom maja predsednik SAD Donald Tramp najavio novu tajanstvenu „super raketu".
Tramp je izjavio da će nova raketa biti oko tri puta brža od onih koje su konstruisale Rusija i Kina. Pentagon je tada odbio da pojasni reči predsednika države, a korisnici interneta su počeli da prave šale na ovaj račun.
Sjedinjene Države će ubrzati testiranje hipersoničnog oružja u narednoj godini. To je 18. juna na onlajn seminaru izjavio Majkl Vajt, čovek koji je u Pentagonu odgovoran za ovu vrstu oružja.
U svoje vreme američke rakete „Peršing 2", raspoređene u Evropi, imale su tako kratko vreme letenja i tako visoku tačnost, da su najverovatnije mogle da ostave SSSR bez rukovodstva, čak i pre nego što je rukovodstvo odlučilo da uzvrati udar.
Ako se, na kraju krajeva, hipersonične američke rakete pojave i ako budu srednjeg dometa, upravo u Poljskoj, istorija se može ponoviti, ali sa još manje vremena za Moskvu. A jedini način zaštite od takvih pretnji je stvaranje sredstava za uništavanje hipersoničnih ciljeva.
Rusija je u suštini bila spremna da odgovori na pandemiju korona virusa i njen javni zdravstveni sistem je pokazao fleksibilnost i spremnost na angažovanje, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Vlado
pre 5 godina
"Brzina svetlosti je oko 300 hiljada metara u sekundi, još ništa brže „nije smišljeno"." Neće biti, nego oko 300.000 kilometara u sekundi!
Rusija je u suštini bila spremna da odgovori na pandemiju korona virusa i njen javni zdravstveni sistem je pokazao fleksibilnost i spremnost na angažovanje, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Putnik koji je boravio na kruzeru MV „Hondijus“, brodu na kojem je već zabeležena smrtonosna epidemija hantavirusa, preliminarno je pozitivan na Andski soj ovog virusa i nalazi se u bolničkoj izolaciji u Viktoriji, saopštile su kanadske zdravstvene vlasti.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće u dvodnevnoj poseti, danas i sutra (17. i 18. maja) Republici Azerbejdžanu, gde će učestvovati na 13. Svetskom urbanom forumu u organizaciji Ujedinjenih nacija, koji se ove godine održava u Bakuu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv 10 osoba zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili različita krivična dela u vezi sa krivičnim delom Teško ubistvo izvršeno na štetu Aleksandra Nešovića za kojim se i dalje traga.
Policija je danas u selu Ljukovo kod Inđije zaplenila beli automobil "folksvagen" u sklopu opsežne istrage koja se odvija od jutarnjih časova na dve lokacije kod Inđije.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Predstavnici Albanije na izboru za pesmu Evrovizije prekršili su najstroža pravila ovog takmičenja - uneli su zastavu lažne države Kosovo i njom mahali pred srpskim novinarima tokom nastupa.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar