Hipersonično oružje je oružje budućnosti i sada se treba pripremiti za odbranu od njega. SAD nameravaju da uskoro ubrzaju testiranja u ovoj oblasti. Čime se Moskva može suprotstaviti američkim super raketama
Rusija će najverovatnije imati sredstva za borbu protiv hipersoničnog oružja do trenutka kada se ono pojavi u drugim zemljama, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin za televizijski kanal „Rusija 1". Koje vrste borbenih sistema možemo imati u vidu?
Teško otkriti, a još teže oboriti
Hipersonične rakete je teško otkriti, a još teže oboriti.
Počnimo od toga protiv čega će tačno morati da se bore perspektivni protivvazdušni i protivraketni sistemi.
Mislim da hipersonične napade treba podeliti na dve osnovne klase: 1. Hipersonične krstareće rakete koje lete u atmosferi na visinama od nekoliko desetina do 40 km; 2. Hipersonični bojevi blokovi i rakete koji lete u gornjim slojevima atmosfere.
Očigledno da ćemo pod hipersoničnim brzinama podrazumevati brzine pet ili više puta veće od brzine zvuka.
Prvi uključuju, na primer, protivbrodske ili hipersonične rakete koje nanose udar po kopnenim ciljevima. Za kopneni sistem protivvazdušne odbrane takav cilj će biti izuzetno teško uništiti. Mala visina leta i velika brzina u kombinaciji sa slabom vidljivošću na radaru označava zagarantovano otkrivanje uz kašnjenje i poteškoće za radare odbrambenih sistema tokom presretanja cilja. Ali meta još i mora biti pogođena!
Drugi tip su balističke rakete ili bojevi blokovi balističkih raketa sa sistemom navođenja, koji lete duž granice atmosfere. Sistem za upozoravanje na raketni napad će ih otkriti, ali mnogo kasnije od konvencionalnih klasičnih raketa. Razlog je taj što konvencionalne balističke rakete na vrhu putanje dosežu visine od 100 ili više kilometara i uzdižu se iznad radio-horizonta mnogo ranije od hipersoničnih „jedrilica" koje se kreću na nižim visinama. Jednostavno rečeno, konvencionalne rakete se mogu videti izdaleka. Pored toga, brzina leta hiperosničnih raketa na velikim visinama je mnogo veća od brzine raketa na malim visinama - 10 do 15 brzina zvuka i više. Osim toga, ove rakete mogu manevrisati, što dovodi do toga da se stalno mora iznova računati njihova putanja i ponovo određivati tačka presretanja raketama odbrambenog sistema.
Ranjivih objekata ima mnogo, ali zaštita će se naći
Šta ćemo štititi? Najvažnije objekte: komandni centri, ratni brodovi, vojne baze, lansirni sistemi strateških nuklearnih snaga.
Shodno tome, protivvazdušni sistemi moraju biti mobilni, to jest, po načinima raspoređivanja bliski savremenim protivraketnim sistemima S-400. Očekuje se da će sastav takvih odbrambenih sistema obuhvatiti radarsku opremu za otkrivanje, komandno-računarski centar i borbene sisteme - lansirne sisteme raketa ili druga sredstva za uništavanje raketa koje napadaju.
Brže od svetlosti
O kojim drugim sredstvima je reč? Ako pogledamo u budućnosti i uključimo maštu, ispostaviće se da je zrak svetlosti sredstvo momentalnog uticaj na cilj. Brzina svetlosti je oko 300 hiljada metara u sekundi, još ništa brže „nije smišljeno". Odnosno, idealan sistem za uništavanje cilja koji je već otkriven i koji prate radari naše odbrane biće laser. Naravno, radovi na razvoju protivraketnih lasera su vođeni u SSSR, i u SAD od šezdesetih godina prošlog veka. Pored toga, režiseri su se ozbiljno zainteresovali za lasere u filmovima u kojima su sve uništavali. Istina je da su ovi filmovi iz žanra fantastike, evo i zašto.
Laser ima jednu problematičnu karakteristiku: potrebna je ogromna energija da bi se uništila moderna raketa udaljena nekoliko desetina kilometara. Posebno imajući u vidu da se laserski zrak raspršuje u atmosferi, a cilj ne treba samo „osvetliti baterijskom lampom", već se mora delovati na cilj možda nekoliko sekundi da bi se izazvalo zagrevanje dovoljno za njegovo uništavanje.
Sve u svemu, potreban je moćan laser sa ogromnim zalihama energije, sposoban da veoma brzo i prati vrlo brzi cilj, i istovremeno da bude jako tačan. Cilj se kreće hipersoničnom brzinom u atmosferi u plazma oblaku - konstrukcija takve rakete-cilja je izrađena za dugoročni uticaj visokih temperaturama na korpus. Odnosno, laser mora da utiče na takav cilj sa još višim temperaturama, govorimo o hiljadama stepeni Celzijusa.
Čini se da sada uopšte nema izvora energije prihvatljivih veličina koji bi mogli obezbediti rad takvih „svetiljki". A takvih sistema bi trebalo da bude relativno mnogo jer moramo obezbediti zaštitu desetak strateški važnih objekata u zemlji. Generalno, pored čisto tehničkih problema, koji čak i uzimajući u obzir ogroman napredak u stvaranju minijaturnih nuklearnih reaktora, verovatno neće biti rešeni u narednim decenijama, postoje još i ekonomski problemi: stvaranje ovakvih monstruoznih sistema biće izuzetno veliko finansijsko opterećenje.
Stari PVO, ali sa novim mogućnostima
Pa šta je realna opcija? Tradicionalni protivavionski raketni sistemi protivvazdušne odbrane sa novim svojstvima. Najverovatnije će to biti PVO sistem S-500 „Prometej". Već pre nekoliko godina, kada su se radovi na „Prometeju" odvijali samo na papiru, rečeno je da će biti konstruisan novi kompleks uzimajući u obzir mogućnost uništavanja bilo kakvih hipersoničnih ciljeva.
Borbeno oružanje S-500 postaće, očigledno, dva-tri tipa raketa sa zonama uništenja koje se presecaju.
Na primer:
Raketa kratkog dometa, velike brzine i konstruisana za veliko preopterećenje tokom manevrisanja. Verovatno ona neće moći da stigne sve hipersonične ciljeve, ali paljba takvih raketa koje su lansirane prema cilju ili u slučaju kada cilj prolazi po tangenti sistema PVO, moraće da ispuni postavljeni zadatak.
Raketa srednjeg dometa će očigledno biti univerzalnija i uglavnom je namenjena za borbu protiv vazdušnih ciljeva, ali to ne isključuje mogućnost uništenja i hipersoničnih ciljeva. Najzanimljivija će biti raketa dugog dometa - njen udarni stepen (a takva raketa može biti višestepenasta) će imati sopstveni sistem za navođenje. Za razliku od ranijih tipova raketa koje će se uglavnom lansirati u susret cilju, raketa dugog dometa ih može čak „stići", što će zahtevati izuzetno veliku brzinu leta, ali će novom sistemu protivvazdušne odbrane dati priliku da zasigurno uništi objekat koji predstavlja pretnju.
Naravno, podaci o stvarnim mogućnostima S-500 „Prometej" još nisu objavljeni, ali očekuje se da će testiranje glavnih komponenti biti završeno ove godine, a već od 2021. godine kompleks će moći da bude u službi Vazdušno-kosmičkih snaga. Teoretski konstruisane posebno za uništavanje hipersoničnih raketa, takođe mogu biti deo prethodno postavljenih sistema S-400.
Kakve veze Tramp i Poljska imaju sa ovim?
Svi se sećamo kako je sredinom maja predsednik SAD Donald Tramp najavio novu tajanstvenu „super raketu".
Tramp je izjavio da će nova raketa biti oko tri puta brža od onih koje su konstruisale Rusija i Kina. Pentagon je tada odbio da pojasni reči predsednika države, a korisnici interneta su počeli da prave šale na ovaj račun.
Sjedinjene Države će ubrzati testiranje hipersoničnog oružja u narednoj godini. To je 18. juna na onlajn seminaru izjavio Majkl Vajt, čovek koji je u Pentagonu odgovoran za ovu vrstu oružja.
U svoje vreme američke rakete „Peršing 2", raspoređene u Evropi, imale su tako kratko vreme letenja i tako visoku tačnost, da su najverovatnije mogle da ostave SSSR bez rukovodstva, čak i pre nego što je rukovodstvo odlučilo da uzvrati udar.
Ako se, na kraju krajeva, hipersonične američke rakete pojave i ako budu srednjeg dometa, upravo u Poljskoj, istorija se može ponoviti, ali sa još manje vremena za Moskvu. A jedini način zaštite od takvih pretnji je stvaranje sredstava za uništavanje hipersoničnih ciljeva.
Rusija je u suštini bila spremna da odgovori na pandemiju korona virusa i njen javni zdravstveni sistem je pokazao fleksibilnost i spremnost na angažovanje, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je u suštini bila spremna da odgovori na pandemiju korona virusa i njen javni zdravstveni sistem je pokazao fleksibilnost i spremnost na angažovanje, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin
Tokom predizborne debate na tajkunskoj N1, u kojoj ju je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić doslovno patosirala činjenicama, kandidatkinja blokadera i rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić pokazala je da ne zna ni osnovnu gramatiku srpskog jezika!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Na Beogradskom univerzitetu izbio je nezapamćeni skandal koji direktno razotkriva kako se u samom vrhu akademske zajednice trguje uticajem, krši zakon i uništavaju sudbine najboljih studenata zarad fotelja i predstojećih izbora za rektora.
Novi skandalozni audio-snimak sa njihovog takozvanog „plenuma“ ogolio je pravu istinu o mutnim poslovima i čistom biznisu koji se krije iza blokaderskih protesta!
Novi talas pljuvačine i međusobnih optužbi u redovima blokadera zapalio je društvene mreže, a glavna meta je prvak blokaderske liste Ilija Srdanović, čiji su skandalozni, agresivni i nepripremljeni nastupi u javnosti izazvali bes i podsmeh među simpatizerima opozicije.
TV duel između Ane Brnabić, treće na listi „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, i rektorke Univerziteta umetnosti u Beogradu i devedesete na listi opozicije Mirjane Nikolić, ogolio je svu njihovu nekompetentnost, licemerje i politički amaterizam.
Dom zdravlja Bogatić dobio je novo, savremeno opremljeno sanitetsko vozilo u okviru velike nabavke Ministarstva zdravlja, čime su značajno unapređeni uslovi za zbrinjavanje i transport pacijenata sa teritorije opštine Bogatić.
U poznati grčki grad Hanioti na prvom prstu poluostrva Halkidiki jutros je doputovala delegacija iz Srbije u kojoj je 500 ljudi, a najbrojniji su Jagodinci.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
Filip J. (25), Zoran N. (35), Ivan M. (24), M. S. (27), Leo J. (29); Aleksa K. (24) i Marko N. (31) uhapšeni su u Španiji zbog sumnje da su oteli i mučili dvojicu muškaraca. Srbu su uhapšeni nakon što je policija upala u iznajmljenu vilu, a krvav i go muškarac iskočio pred njih panično tražeći pomoć, dok se drugi koji je bio zatočen u kući oglasio jezivim krikom.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Lažni lekari ponovo vrebaju građane širom Srbije, a prevaranti gotovo uvek koriste isti scenario – teško povređeni član porodice i hitna operacija. Takav slučaj zabeležen je i u Beogradu, gde je uhapšen muškarac osumnjičen da je sa saučesnicima od dve osobe uzeo novac i zlato.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Pevačica Stojanka Stoja Novaković pretrpela je veliki stres kada je postala udovica, te su je roditelji njenog pokojnog supruga izbacili na ulicu sa detetom.
Pevačica Nataša Bekvalac proslavila je svoj 46. rođendan, a intimnom slavlju prisustvovala je i pevačica Aleksandra Prijović koja je uživala u Natašinom pevanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.