HRVATI JEDU ŠLJIVE IZ SRBIJE, PROIZVODNJA TRI PUTA MANJA NEGO PRE! Poljoprivredna zemljišta su zapuštena i zarasla u korov!
Podeli vest
U Hrvatskoj su poljoprivredna zemljišta zapuštena, tek se retki odlučuju za proizvodnju koja beleži veliki pad, pa nije dovoljna za podmirenje domaćih potreba. Zato Hrvati jedu uvozne šljive koje uglavnom stižu iz Srbije, Moldavije, Makedonije i BiH, piše Slobodna Dalmacija
Iako šljiva predstavlja sve traženije koštunjavo voće na tržištu EU, posebno skandinavskih, Nemačke i Velike Britanije, Hrvatska ni u ovoj proizvodnji ne uspeva da postigne dobre proizvodne rezultate, a poslednjih godina, zbog različitih tržišnih poremećaja, pojedini veći proizvođači odustali su i prestali da uzgajaju šljive.
Novoimenovani Splitsko-makarski nadbiskup Dražen Kutleša je na prvoj misi na toj dužnosti kritikovao ponašanje u hrvatskom narodu rekavši kako se postupa suprotno od onoga čime se hvale – da poštuju porodicu i Boga
09.09.2020
15:24
Trenutna ponuda konzumne šljive, koja je velikim delom zamena za nektarine i breskve koje imaju vrlo visoku cenu, ove je godine dobra. Međutim, na tržištu dominira uvozna konzumna šljiva čija se cena kreće od sedam do deset kuna za kilogram - pokazala je analiza "Smartera", konsultantske firme za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
- Za razliku od Hrvatske, čija proizvodnja šljiva ne pokazuje znakove oporavka i rasta, susedne zemlje poput Srbije, BiH, pa i Severne Makedonije, ali i Rumunije uspešno razvijaju svoju proizvodnju, te osim konzumne šljive sve više plasiraju i izvoze različite proizvode na bazi ovog voća - od rakije, sušenih šljiva, kompota do pekmeza. Susedna Srbija proizvodi oko 500.000 tona šljiva, proizvodnja u BiH se kreće od 150.000 do 200.000 tona, dok je Rumunija takođe na 500.000 tona - ističe za stručnjak "Smartera" Miroslav Kuskunović.
Svi podaci pokazuju da je proizvodnja voća u Hrvatskoj u strukturnim problemima, koji su uslovljeni neinvestiranjem u nove tehnologije, sorte, moderne nove voćnjake, kao i u pokušaj da se kroz osmišljavanje i proizvodnju proizvoda više cenovne kategorije ova proizvodnja pokuša da revitalizuje.
Jedan od ključnih problema je i to što se verovatno jedan veliki deo ove proizvodnje i prerade (posebno u rakiju i pekmeze) odvija u sivoj zoni koju je teško kontrolisati.
Prema službenim podacima, šljiva se uzgaja na 4.500 hektara, uglavnom u Slavoniji i Baranji. U prošloj godini Hrvatska je uvezla svežih šljiva u količini od 2.535 tona vrednih 1,5 miliona evra, dok je izvoz bio 845 tona za samo 540.000 evra.
Najviše šljive stiglo je iz Srbije - 913 tona, Moldavije - 619 tona, Severne Makedonije - 427 tona.
Osim u svežem stanju, Hrvatska uvozi i ogromne količine osušene šljive. Tako je prošle godine stigla količina od gotovo 1.000 tona, vredna više od dva miliona evra, od čega dve trećine dolazi iz Čilea i Srbije. Hrvatska je prošle godine 389 tona konzumne šljive izvezla u Sloveniju, gde je završilo i 57 tona osušene šljive.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novoimenovani Splitsko-makarski nadbiskup Dražen Kutleša je na prvoj misi na toj dužnosti kritikovao ponašanje u hrvatskom narodu rekavši kako se postupa suprotno od onoga čime se hvale – da poštuju porodicu i Boga
Govor američkog predsednika Donalda Trampa o stanju nacije pred Kongresom SAD trajao je 107 minuta - zapretio je Iranu, a svi su zapazili njegovu poruku o Ukrajini.
O projektu "Beograd na vodi" se još u Jugoslaviji pričalo - Josip Broz Tito je razmatrao tu ideju, iako taj projekat tada nije imao ime naselja koje danas znamo.
Svetlana Bojković, glumica i jedna od osnivača Proglasa - udruženja za rušenje aktuelne vladajuće koalicije, gostovala je u podkastu i tom prilikom izjavila nešto što su joj mnogi zamerili.
Nenad Kulačin i Marko Vidojković, voditelji podkasta "Dobar loš zao" na tajkunskoj televiziji, komentarisali su lokalne izbore koje je za 29. mart najavila predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Zbog radova na izgradnji sekundarne vodovodne i fekalne kanalizacione mreže u Ulici Trg Zorana Đinđića u Surčinu, od danas, 25. februara do 9. marta doći će do privremenih izmena u saobraćaju i radu više linija javnog prevoza.
Ekipe JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija" najavili su prekide vodosnabdevanja danas, 25. februara, na teritoriji opština Novi Beograd, Barajevo i Čukarica.
U Srbiji danas biti promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima, a uz nešto više oblačnosti ujutro i pre podne u brdsko-planinskim predelima jugozapadne, južne i istočne Srbije. Temperature će varirati između nula i 15 stepeni.
Aleksandar Tatalović i Stefan Savić nisu bili samo vršnjaci. Bili su školski drugovi, išli su u isti razred, delili svakodnevicu, planove i mladost. Njihove sudbine, na najokrutniji način, spojene su i u smrti. Razdvojene godinama, ali povezane istim nasiljem.
Devedesete godine u Beogradu ostale su upamćene po brutalnim obračunima kriminalnih grupa. Likvidacije su bile česte, ali su posebnu pažnju javnosti izazivala takozvana mafijaška ubistva, atentati koji su nosili pečat organizovanog podzemlja.
Policija u Podgorici rasvetlila je razbojništvo koje je prošle godine potreslo centar grada, kada je iz jedne zlatare ukraden dragoceni nakit vredan više od 266.000 evra.
Paljenje automobila u Srbiji i regionu već odavno nije sporadičan incident niti delo usijanih glava. Iza zapaljenog vozila gotovo uvek stoji jasna poruka, pažljivo odabrana meta i motiv koji retko ima veze sa impulsom, a mnogo češće sa osvetom, zastrašivanjem ili kriminalnim obračunima.
Kultni srpski film "Maratonci trče počasni krug" iz 1982. godine, režisera Slobodana Šijana po scenariju Dušana Kovačevića, krije brojne zanimljivosti i tajne sa snimanja i inspiracije koje malo ko zna.
U specijalu posvećenom seriji "Katarina Velika" na TV Informer, književnik Ranko Gojković govorio je o snazi i dometima vladavine ruske carice, ocenivši je kao neponovljivu u istoriji.
Od postapokaliptičnih pustinja i svemirskih prostranstava do ratnih rovova i psiholoških drama, ovo su filmovi koji su obeležili savremenu kinematografiju i osvojili najprestižnije svetske nagrade.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina otišla je na još jednu estetsku korekciju, pa slikama iz salona sve šokirala.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar