BRUTALNA ŠAMARČINA LONDONU! SUD U STRAZBURU PRESUDIO: VELIKA BRITANIJA KRIVA! Za nelegalno prisluškivanje, video nadzor, kršenje ljudskih prava... IMA TOGA KOLIKO HOĆETE!
Podeli vest
Veliko veće Evropskog suda za ljudska prava od 17 sudija utvrdilo je danas, u konačnoj presudi, da su neki od ranijih režima nadzora u Velikoj Britaniji bili u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima
Veliko veće je ovo utvrdio odlučujući u drugostepenom postupku u slučaju "Veliki brat i drugi protiv Velike Britanije".
Predsednik Odbora britanskog parlamenta za međunarodne odnose Tom Tugendhat založio se za uvođenje sankcija protiv gasovoda "Severni tok 2" i "Jamal Evropa", koji prolazi preko teritorije Belorusije, posle incidenta sa letom aviokompanije "Rajaner"
24.05.2021
20:08
U ovom procesu je 16 nevladinih organizacija, novinara i aktivista iz Velike Britanije žalilo Strazburu zbog tri režima nadzora: presretanja masovne komunikacije, prijema obaveštajnih podataka od stranih vlada i/ili obaveštajnih agencija i pribavljanje komunikacionih podataka od provajdera komunikacionih usluga.
Prvostepena presuda sa sličnim zapažanjima doneta je u septembru 2018. godine, nakon čega je na zahtev podnosilaca predstavke slučaj predat Velikom veću na konačno odlučivanje.
U međuvremenu, Velika Britanija je promenila zakonsku regulativu.
U informaciji suda se navodi da je Veliko veće jednoglasno utvrdilo da je režimom masovnog presretanja komunikacija i režimom za dobijanje komunikacionih podataka od provajdera, prekršen član 8 Konvencije, koji reguliše poštovanje privatnog i porodičnog života.
Takođe je jednoglasno utvrdilo da je režimom presretanja masovne komunikacije i režimom za dobijanje komunikacionih podataka od provajdera Velika Britanija prekršila i član 10 Konvencije - koji reguliše pravo na slobodu govora, jer nije sadržao dovoljnu zaštitu poverljivog novinarskog materijala.
Glasovima 12 glasova prema 5, Veliko veće utvdilo je da nije došlo do kršenja prava na privatnost u pogledu režima Velike Britanje za traženje presretnutog materijala od stranih vlada i obaveštajnih agencija.
Istim odnosom glasova, Veliko veće je utvrdilo da nema kršenja prava na slobodu govora režimom za traženje presretnutog materijala od stranih vlada i obaveštajnih agencija, jer je, kako je ukazao sud, predviđao dovoljno zaštitnih mera od zloupotreba i osigurao je da britanske vlasti nisu koristile takve zahteve kao sredstvo za zaobilaženje svojih dužnosti prema domaćem zakonu i Konvenciji.
Podnosioci žalbe "Veliki brat i drugi" pokrenuli su ovaj slučaj putem više, kasnije združenih, pritužbi tokom 2013, 2014, i 2015. godine, posle otkrića bivšeg saradnika američke Nacionalne bezbednosne agencije (NSA) Edvarda Snoudena o strategiji masovnog nadzora komunikacija koje su sprovodile američka i britanska vlada.
Podnosioci predstavke tvrdili su da priroda njihovih aktivnosti znači da njihova elektronska komunikacija i / ili podaci o komunikaciji verovatno mogu da budu presretnuti ili zadržani od strane britanske obaveštajne službe, čime se krše njihova prava garantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Foto: AP Photo / Tony Hicks
Podnosioci tužbi nisu tražili nikakvu odštetu od vlade Velike Britanije već samo utvrđenje da su im prava prekršena i naknadu sudskih troškova.
Na ime troškova u drugostepenm postupku Veliko veće im je odbilo 91.000 evra.
U informaciji suda koja je danas objavljena, navodi se da je u relevantno vreme, režim masovnog presretanja i pribavljanja komunikacionih podataka od provajdera bio regulisan Zakonom o propisima o istražnim ovlašćenjima iz 2000. godine, ali da je u međuvremenu zamenjen novim Zakonom iz 2016. godine, te da se njegovi zaključci odnose isključivo na odredbe Zakona iz 2000. godine.
Sud u presudi ističe da usled mnoštva pretnji sa kojima se države suočavaju u savremenom društvu, režim masovnog presretanja nije sam po sebi kršio Konvenciju.
- Međutim, takav režim je morao biti pod zaštitnim merama od početka do kraja, što znači da bi se na domaćem nivou u svakoj fazi procesa trebalo proceniti neophodnost i proporcionalnost preduzetih mera - navodi Veliko veće Evropskog suda.
Takođe je ukazalo da bi masovno presretanje trebalo da bude odobreno na samom početku od strane nezavisnog tela, kada se definišu cilj i obim operacije i da bi operacija trebalo da bude predmet nadšora i nezavisne, naknadne revizije.
U pogledu režima masovnog presretanja komunikacija u Velikoj Britaniji, sud je utvrdio kao nedostatke to što ga je odobravao državni sekretar, a ne telo nezavisno od izvršne vlasti.
Takođe, kao nedostatak vidi to što kategorije pojmova za pretragu, koje definišu vrste komunikacija koje bi postale obavezne za ispitivanje, nisu bile uključene u zahtev za odobrenje, kao i to što pojmovi za pretragu povezani sa pojedincem (to jest određenim identifikatorima, kao što je imail adresa) nisu bili predmet prethodnog internog odobrenja.
Kada je u pitanju kršenje prava na slobodu izražavanja, Sud je istakao da je zaštita novinarskih izvora kamen temeljac slobode štampe.
Foto: Reuters
Podrivanje ove zaštite imalo bi štetan uticaj na vitalnu ulogu štampe kao "javnog čuvara" i njenu sposobnost da pruži tačne i pouzdane informacije, prenosi Tanjug.
Prema dokumentima koje je 2013. otkrio Edvard Snouden, gde je obelodanjeno masovno prisluškivanje američke Agencije za bezbednost (NSA), britanska obaveštajna služba je bila glavni akter u nadzoru svetskih komunikacija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Hag
pre 4 godine
Ima li da je kriva zbog pomaganja i ne sprečavanja GENOCIDA?
NEMA!Znate koja zemlja ima?Ne?
Pa SRBIJA!!!!
Predsednik Odbora britanskog parlamenta za međunarodne odnose Tom Tugendhat založio se za uvođenje sankcija protiv gasovoda "Severni tok 2" i "Jamal Evropa", koji prolazi preko teritorije Belorusije, posle incidenta sa letom aviokompanije "Rajaner"
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević rekao je da su rektor Vladan Đokić i dekan Danijel Sininani postali saučesnici i odgovorni za smrt studentkinje Milice Živković (25) koja je sinoć smrtno stradala na Filozofskom fakultetu.
Kako Infromer saznaje, na inicijativu predsednice Narodne skupštine Republike Srbije Ane Brnabić, za sutra u 11 časova zakazana je hitna sednica Odbora za obrazovanje, nauku i tehnološki razvoj.
Skoro 15 meseci traje besomučno i bestijalno nasilje blokadera i studenata plenumaša u Srbiji. Napadnuti su temelji srpskog naroda – država, predsednik Vučić, Vojska Srbije i Srpska pravoslavna crkva.
Blokaderi su počeli svoje divljanje prvo psovkama i tenzijama, što je zatim eskaliralo u nasilje, paljenje i ozbiljne sukobe. Zatim je došlo i do pucnjave u kojoj je jedna osoba povređena, dok je tragičan epilog njihove "politike" smrt studentkinje Milice Živković (25) sa Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Profesorka doktorka Dragana Mitrović sa Fakulteta političkih nauka gostujući u Info jutru komentarisala je uznemirujuć događaj sa Filozofskog fakulteta gde je jedna devojka poginula.
Režiser Dragoslav Bokan gostovao je u emisiji "Info jutro" na Informer TV i tom prilikom govorio je o komentarima sa jučerašnje tribine u Knjaževcu, na kojoj je bio i naš glavni urednik Dragan J. Vučićević, marketinški stručnjak Nebojša Krstić i predsednik opštine Knjaževac Milan Đokić.
Posebno teška emisija, kako za urednika i voditelja Igora Ćurčića, tako i za njegove goste – godišnjica zločinačkog NATO Bombardovanja SRJ, Srbije pre svega.
Urednik i voditelj emisije Dobro veče Srbadijo ugostiće predsednika skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovana Drecuna, zatim novinara Sašu Borojevića, advokata Srđana Aleksića poznatog po inicijativi da građani i institucije Srbije tuže NATO, kao i njegovog italijanskog kolegu advokata Anđela Fiore Tartalju koji je u više navrata pobedio NATO na sudu, zastupajući italijanske vojnike koji su boraveći na Kosovu i Metohiji oboleli od kancera.
Na današnji dan, pre 27 godina, 250. brigada Protivvazdušne odbrane srušila uspela je da sruši "nevidljivi" avion F-117A američke avijacije, na teritoriji sela Buđanovci u Sremu.
Devojka (25) poginula je sinoć, nakon skoka s prozora na petom spratu Filozofskog fakulteta, kada je došlo do aktiviranja i zapaljenja pirotehničih sredstava.
Biznismen Duško Knežević, osuđen je na četiri i po godine zatvora u postupku "Kaspija 1" i "Kaspija 2". On je osuđen za krivična dela zloupotrebe položaja i pranje novca.
U utorak, 24. marta, u večernjim satima u Pančevu, izbio je požar u jednoj porodičnoj kući, usled kojeg je nastradao muškarac M. L. spašavajući svoju ćerku.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije „Transparentnost“ podneo je krivičnu prijavu protiv Vladimira Jovanovića, dekana Filozofskog fakulteta u Nišu, zbog sumnje da je tokom 2025. godine novac iz budžeta fakulteta trošio mimo svih propisa.
Milomir Joksimović, zvani Miša Omega, čije je telo pronađeno juče u njegovom stanu, poreklom iz Bijelog Polja, bio bi jedan od retkih multimilionera koji žive u centru Beograda.
Kruz Bekam (21), najmlađi sin Viktorije i Dejvida Bekama, potpuno se slomio tokom nastupa u Londonu dok je izvodio pesmu posvećenu svom bratu Bruklinu, sa kojim porodica već mesecima nema nikakav kontakt.
Snimanje dugoočekivanog filma "Mumija 4" (The Mummy 4) zvanično počinje u avgustu ove godine, potvrdio je studio Universal. Premijera se očekuje 2028. godine.
Melanija Tramp pojavila se na jednom tehnološkom događaju u Beloj kući u društvu humanoidnog robota nazvanog Figure 03, iza kojeg stoji kompanija milijardera Breta Adkoka.
Voditelj i pevač Milan Mitrović prisetio se kako ga je Saša Popović na početku karijere podstakao da snimi pesmu, a jednu je iz njegovih ruku prepustio kolegi Darku Laziću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar