• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Izvor: M. Tonić Stojić

Autor: Informer

16.10.2022

21:00

GODIŠNJE SE BACI 900.000 TONA OVE NAMIRNICE! Evropa u panici da će se uskoro suočiti sa njenom nestašicom!

Pixabay

Live TV

GODIŠNJE SE BACI 900.000 TONA OVE NAMIRNICE! Evropa u panici da će se uskoro suočiti sa njenom nestašicom!

Podeli vest

U čast najstarije namirnice napravljene ljudskom rukom svakog 16. oktobra obeležava se Svetski dan hleba

Beli, crni, ječmeni ili ražani - nema trpeze bez dobrog hleba! Otkada je sveta i veka ova namirnica deo je svakodnevne ishrane ljudi. Samo u Srbiji postoji 60 različitih vrsta hleba. A koji je najzdraviji?

Porodica Sretenović već četiri generacije bavi se proizvodnjom žitarica i brašna. Vodenicu iz 1808. godine otkupio je od Turaka Sreten Radosavljević, nekada iguman manastira Radovašnice. Dva veka kasnije njegovi potomci na toj istoj vodenici melju brašno. 

- Ako želimo da budemo zdravi, neophodno je koristiti kvalitetna brašna od celog zrna pšenice. Da budu integralna i da se izbegava belo brašno koliko je to moguće. Ja najčešće pravi hleb od spelte i raži, od fermentisanog kvasca od ražanog brašna. Hleb od fermentisanog ražanog kvasca mora da stoji 24 sata. Zdravim bakterijama treba vreme da rade i da podignu testo da bi hleb bio kvalitetan. Kada se napravi, on može da stoji sedam do deset dana i neće se ubuđati - savetuju iz Sretenovića vodenice. 

Foto: Shutterstock

 

Uprkos bogatoj ponudi u našim prodavnicama do kvalitetnog hleba nije lako doći. A često ono što je najskuplje, nije najbolje. Zbog toga je najbolje da ga spremate sami jer nema ničeg lepšeg od domaćeg hleba.

- Meni je žao da mi u Srbiji ne jedemo kvalitetan hleb. Postoje dobri hlebovi uglavnom malih proizvođača, ali nisam generalno zadovoljna kvalitetom hleba na našem tržištu. 

Foto: Pixabay

 

Srbija je bogata žitaricama i uprkos teškim periodima kroz koje smo prolazili, hleba nije manjkalo. Neki podaci govore da svaki stanovnik naše zamlje dnevno baci četvrtinu hleba. Iako nam je dostupan, razmislite o svojim kupovnim navikama i vidite da li i koliko hleba vam zaista treba, a koliko bacate. Samo zato što nam je dostupno, ne znači da ga treba bacati.

- Kod nas je "greota" bacati hranu i hleb pre svega zato što je osiromašen stočni fond, zato što nam se klima promenila, ceo sistem proizvodnje je dosta poremećen zbog ratova. Preporučila bih svima da vode računa kako koriste hranu, da ne bacaju hranu jer ima jako puno gladnih u svetu - poručuje Branislava Stepanov iz istoimenog Poljoprivrednog gazdinstva. 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija