Manastir Studenica, izgrađen u 12. veku, jedan je od najvažnijih srpskih srednjovekovnih spomenika koji nosi priče o izlečenju bolesti očiju, reumatskih tegoba i duševnih patnji.
Ovaj manastir osnovao je Stefan Nemanja, osnivač srednjovekovne srpske države, krajem 12. veka, oko 1190. godine. Studenica se smatra duhovnim i kulturnim centrom Srbije, a simbol je srpskog srednjovekovnog identiteta i pravoslavlja.
Nalazi se u jugozapadnoj Srbiji, u blizini Kraljeva, u planinskom kraju, okružen gustim šumama i čistom prirodom.
Manastir je građen u raškom stilu, koji kombinuje vizantijske, romaničke i domaće elemente. Glavna crkva je posvećena Uspenju Presvete Bogorodice i predstavlja remek-delo srednjovekovne srpske arhitekture.
Studenica je poznata po svojim freskama, koje datiraju iz kraja 12. i početka 13. veka. Freske su među najbolje očuvanim primerima vizantijske umetnosti na Balkanu i svedoče o duhovnosti i umetničkom nivou tog vremena. Među najpoznatijim su portreti Stefana Nemanje i njegovog sina, kralja Stefana Prvovenčanog.
Foto: Shutterstock
Manastir je vekovima bio utočište za sve koji su tražili utehu i izlečenje
Legendama o čudotvornim isceljenjima manastira
Manastir je vekovima bio utočište za sve koji su tražili utehu i izlečenje, a mnoge legende govore o čudotvornim isceljenjima koja su se ovde dogodila. Posebno su poznate priče o izlečenju bolesti očiju, reumatskih tegoba i duševnih patnji, što je privlačilo vernike iz cele Srbije.
Jedna od najpoznatijih priča vezana je za staricu Milicu, koja je godinama patila od jake upale očiju. Lekari nisu mogli da joj pomognu, a bolovi su bili nepodnošljivi.
Kada je čula za manastir i njegove čudotvorne moći, odlučila je da ode i moli se u njegovim svetim prostorijama. Posle nekoliko dana provedenih u molitvi i poseti manastirskom izvoru, njeno stanje se znatno popravilo. Milica je rekla da je osetila kao da joj je neko nevidljiv nežno obrisao oči i da su bolovi nestali kao rukom odneseni. Ova priča je brzo proširena, pa su ljudi dolazili sa sve većom verom, tražeći spas i nadu.
Foto: Shutterstock
Manastir Studenica je 1986. godine upisan na UNESCO-vu listu svetske baštine
UNESCO zaštita
Manastir Studenica je 1986. godine upisan na UNESCO-vu listu svetske baštine kao primer vrhunskog kulturnog nasleđa i duhovne vrednosti.
Studenica je bila političko i duhovno središte u srednjem veku. U manastiru su krunisani i pokapani neki od srpskih vladara, a njegova književna i umetnička produkcija imala je ogroman uticaj na razvoj srpske kulture.
Zimi je Studenica idealno mesto za duhovni mir i uživanje u prirodi. Okruženje prekriveno snegom pruža poseban ambijent koji privlači turiste i vernike. Tokom hladnih meseci, manastir i njegovi monasi održavaju molitve i liturgije koje posetiocima nude duboku duhovnu atmosferu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su tokom noći masovan napad dronovima na Lenjingradsku oblast i Sankt Peterburg, a ruska protivvazdušna odbrana oborila je ukupno 56 ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštili su ruski izvori.
Etna, jedan od najaktivnijih vulkana u Evropi, ponovo je snažno izbacivala pepeo, zbog čega je privremeno obustavljen dolazni avio-saobraćaj na međunarodnom aerodromu „Katanija Vinčenco Belini“ na Siciliji.
Krim je tokom noći bio pod novim talasom udara, a prema lokalnim izvorima i satelitskim podacima, pogođeni su lučka zona u Kerču, energetski objekti kod Simferopolja i područje aerodroma Gvardejsko.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Posebnu pažnju na venčanju Tamare Kalinić privukao je momenat kada je srpska influenserka bacila bidermajer, a uhvatila ga je poznata Ruskinja Alisa Volskaja
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.