Rudarenje u oblasti Timočke Krajine čiji je veći deo područja u oblasti Poreča i Gornjeg Peka, traje od praistoriskog doba do dana današnjeg
Na tom prostoru mogu se naći rudarski tragovi iz svih faza razvoja rudarstva od praistorijskog, antičkog, srednjevekovnog, rudarenja iz vremena Turaka, Austrijske okupacije, do obnove Srpskog rudarstva i današnjeg savremenog, kaže Borivoje Krčmarević, kustos Muzeja u Majdanpeku.
Foto: Borivoje Krćmarević
- Zbog višemilenijumske tradicije, ovaj prostor kada je rudarenje u pitanju može se s pravom nazvati postojbinom metala. Uzimajući u obzir da je u javnosti mnogo poznatije arheološko nalazište Lepenski Vir, za Đerdap sa svim svojim zaleđem može se reći da predstavlja kolevku rudarenja Evrope.
Foto: Borivoje Krćmarević
Rudokop otvorili stari VInčani
Jedan od najznačajnijih arheometalruških lokaliteta na ovom području je kop u Rudnoj Glavi, očuvani rudnik bakra iz Vinčanskog doba star 7.000 godina. Stari Vinčani su tu otvorili rudokop za dobijanje karbonatnih minerala, bakra malahita i azurita, koji su tokom procesa razlaganja postali naslaga magnetitne rude.
Foto: Borivoje Krćmarević
Tokom dvadeset godina istraživanja na potezu Rudne Glave pronađeno je negde oko 40 rudarskih okana, od kojih je veliki broj podlegao zubu vremena i urušio se, međutim ovaj u Rudnoj Glavi je
najočuvaniji, kaže Krčamarvić.
Foto: Borivoje Krćmarević
Ovde je i najstarji rudnik na svetu
Na ovom najstarijem Evropskom arheološkom lokalitetu koji od 1990. godine potvrdom evropskih naučnika slovi i za najstariji rudnik na svetu, pronađeni su mnogi eksponati najstarije tehnologije rudarstva bakra, poput kamenih batova, ostataka sekira, ostataka amfora, keramičkih posuda, nakita, starog kovanog novca, jelenskih rogova, koji su se u ovoj staroj vičanskoj kulturi koristili kao oruđe za grebanje rude.
Svakako ono što je najvažnije arheološko otkriće toga doba po mišljenju turističkih poslenika Muzeja u Majdanpeku je svakako pronalazak žrtvenika.
Foto: Borivoje Krćmarević
- Vinčani su tačno znali kako da odvoje zlatnu rudnu žilu od stene, ložeči vatru kojom su usijavali kamen. Nakon tog su ga polivali hadnom vodom. Tako su odvajali bogatu rudnu žilu koju su kasnije lomili i sitnili, batovima i rogovima i vadili.
Ovaj sistem rudarenja kasnije objašanjava zašto su neki delovi galerija, hodnika izlomljeni a gde nije postojalo takozvano kaljenje obli. Stari Vinčani su tačno umeli da prepoznaju kako i koju žilu treba kopati, pa čak i koliko su one po sadržaju pune metala. To se kasnije arheološkim ispitivanjima i dokazalo jer je utvđeno da su neke galerije ranije napuštane zbog manjeg sadržaja
metala u rudi ističe Krčmarević.
I Herman Gering ovde kopao rudu
Godinama kasnije, veliki broj okana ovog bogatog rudnog kraja je oštećen radom savremenog rudnika magnetita koji je bio aktivan sve do 1970 godine, kada je zvanično zatvoren, kaže Dragi Trifunović (78) žitelj Rudne Glave, čija je majka Marica nekada radila u Rudnoglavskom rudniku magnetita.
- Još davne 1934 . godine Nemački Rajh i Herman Gering tadašnji ministar Nemačke Vlade i najbliži saradnik Adolfa Hitlera, otkupio je rudnik. Istraživanja su krenula sa istočne strane. Glavnu jama ili ti štek rude kako se to tada zvalo, nalazio se na svega 150 metara udaljenosti od naše porodične kuće. Ruda je tada transportovana zaprežnim kolima- priseća se Trifunović.
Foto: Borivoje Krćmarević/arhiva
Meštani Rudne Glave u to vreme nisu bili jamski radnici, već su na rad u otkopu dolazili radnici sa svih strana, Dalmatinci, Česi, Turci, i ostali. Nakon završetka rata, trebalo je što pre obnoviti rudnik od koga se ovde živelo.
Tada su glavni radnici bili pretežno Majdnapečani, koji su živeli ovde u selu sa nama i sa nekim porodicama smo ostali prijatelji i dan danas. Moja majka Marica radila je u rudniku i volovskim
kolima je vukla sa ostalima vagone sa rudom, ističe Dragi.
Foto: Borivoje Krćmarević/arhiva
Nemci su napravili žičaru, postojala je tadašnja termoelktrana, koju su održavali naši majstori bravari iz Rudne Glave takozvani ,,klonferi,, dobri poznavaoci posla. Oni tajne svog zanata nikome nisu odavali, navodi Dragi Trifunović, koji je dugo godina proveo radeći kao ekonomista u banci, pa je od tada u Rudnoj Glavi poznat pod nadimkom ,,bankar,,.
Nacionalizacija i obnova zemlje
Bilo je to vreme kada je proizvodnja pirita bila osnova žvota u ovom kraju. Održati dobar nivo i kontinuitet nije bilo lako, jer su namačke trupe krajem rata uništile vitalne delove rudnika, ispražnjeni su rudnički magacini, sve je opustošeno.
Nije bilo ni dovoljni radika jer se mnogo ljudi iz ovih karajeva još uvek nalazilo u NOV, rat je trajao oslobađani su drugi delovi tadašnje Jugoslavije.
Foto: Borivoje Krćmarević/arhiva
Tek 1944 , godine , obnovljeni su neki potkopi i proizvodnja je krenula. Rudnikom je upravljala Vojna komisija a kasnije Direkcija za crnu metalurgiju. Rudnik magnetita u Rudnoj Glavi koji je za vreme Drugog svetskog rata bio u vlasništvu Hermana Geringa, ministra Nemačkog Rajha, nakon kapitulacije Nemačke, tokom septembra 1946. godine konfiskovan je, oduzet i ponovo vraćen u ruke ovdašnjih radnika.
Ruda je transportovana iz Rudne Glave koja je tada imala status Opštine, u Donji Milanovac, a s obzirom na to da tada nismo imali uslove za njeno topljenje ona je preko Dunava prevožena brodom u inostranstvo.
Foto: Borivoje Krćmarević/arhiva
Kasnije 1947. godine osniva se novo preduzeće ,,Rudnik Majdanpek,, , koji počinje da ispisuje svoju novu istoriju. To je bilo vreme obnove zemlje, radilo se udarnički kada niko nije ni pitao za platu , već je proizvodnja i njeni rezultati bila primarna stvar.
Na čelu preduzeća bili su obični radnici i njihova sposobnost je tada bila odlučujuća za dalji opstanak i rad rudnika čije istraživanje i eksploatacija rude bakra kreće šesdesetih godina, seća se meštanin Rudne Glave, Dragi Trifunović.
Foto: V.J./printscreen
Inače, najstariji rudnik u Rudnoj Glavi više od tri decenije se nalazi pod zaštitom države kao kulturno nepokretno dobro od izuzetnog značaja.
Muzej u Majdanpeku je 2007. godine konkurisao kod međunarodnih institucija za sredstva koja bi se uložila u ovaj arheološki kulturni spomenik od izuzetne vrednosti, kako bi se sačuvao od propadanja. Međutim, od tada se još uvek po ovom pitanju, ništa konkretije nije učinilo.
Nenad Milovanović, mašinski inženjer, odlučio je da ispuni obećanje koje je dao dedi Životi da se domaćinstvo neće ugasiti, te se iz Beograda preselio na Rudnik i posvetio uzgoju koza
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nenad Milovanović, mašinski inženjer, odlučio je da ispuni obećanje koje je dao dedi Životi da se domaćinstvo neće ugasiti, te se iz Beograda preselio na Rudnik i posvetio uzgoju koza
Biljana Lukić, blokaderka sa dna kace, po svaku cenu brani svoje političke poltrone koji su krivi za smrt policajca Vasilija Lalovića (33) i uz to napada ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić oštro je reagovala nakon nastavka kampanje dehumanizacije predsednika Aleksandra Vučića i njegove porodice, istićući da je jasno da blokaderi politiku zasnivaju na lažima, uvredama i pretnjama.
Vesna Petrović, predsednica stranke "Novo lice Srbije" u Priboju, na čijem čelu je Miloš Parandilović, priznala je da policajac Vasilije Lalović nije bio na blokaderskom protestu u Valjevu 2025. godine, nakon čega je krenuo linč koji je rezultirao njegovim samoubistvom.
"Među opredeljenim biračima (70 odsto), u ovom trenutku bi za studentsku listu glasalo 44,9 odsto građana, dok bi za Srpsku naprednu stranku glasalo 35,7 odsto, a za SPS 3,8 odsto, pokazuje istraživanje javnog mnjenja koje su u junu 2026. sproveli "Crta" i Democracy Action Lab (DAL) Univerziteta Stenford".
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom, uhapsili su S. D. (20) i A. P. (26) iz Velike Plane, zbog sumnje da su izvršili krivična dela ugrožavanje saobraćaja opasnom radnjom i opasnim sredstvom i prevara u pokušaju.
M.S. (35) iz sela Batušince koji je 1. aprila ove godine opljačkao i silovao taksistkinju (27) iz Niša uskoro će se naći na optuženičkoj klupi jer je optužnica protiv njega potvrđena.
U novosadskom naselju Klisa danas je došlo do teške saobraćajne nesreće u kojoj su, prema prvim i nepotvrđenim informacijama, život izgubile tri osobe.
Deset muškaraca koji su oteti u različitim delovima meksičke države Zakatekas pronađeno je mrtvo na tri lokacije. Među ubijenima su bivši gradonačelnik Sombreretea, dvojica funkcionera grada Fresnilja, vatrogasac, građevinski i rudarski preduzetnici, vlasnik bara i poljoprivredni proizvođač.
Sjedinjene Američke Države (SAD) izvele su tokom noći jednu od najobimnijih serija udara na Iran poslednjih dana, gađajući vojne centre, hangare, skladišta dronova, pomorske kapacitete i logističku infrastrukturu širom zemlje,
Netfliks je zvanično objavio izveštaj o gledanosti za prvu polovinu 2026. godine (od januara do juna), a najgledanija serija je "His and Hers" sa ukupno 104 miliona pregleda.
Bele zavese vremenom mogu da izgube sjaj, ali jednostavni kućni trikovi sa sodom bikarbonom, sirćetom i limunom mogu da im vrate svežinu i uredan izgled.
Svi oni koji imaju mačke za ljubimce navikli su na razne neobične ulove, ali dve narandžaste mačke prešle su sve granice kada su u kuću unele živu i zdravu vevericu.
Američki tehnološki gigant Majkrosoft i francuska AI kompanija Mistral objavili su danas da su proširili strateško partnerstvo potpisivanjem sporazuma vrednog milijarde dolara kojim će ubrzati razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju u Evropi.
Prema navodima očevidaca, Asmin Durdžić je u više navrata tražio od Uroša da se udalji, ali kada se to nije dogodilo, usledio je fizički obračun, a sada se oglasio i Stanić povodom toga!
Pevačica Džejla Ramović na društvenim mrežama podelila je očaravajući snimak, na kome je svima maštu rasplamsala providna bela haljina koja se pomera na vetru.
Najpoznatiji rijaliti tata, Radomir Marinković Taki, nastavlja sa tvrdnjama da je bio intiman sa Stanijom Dobrojević, što rijaliti pobednica negira danima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.