Na današnji dan 27. aprila 1929. godine, umro je jedan od najvećih srpskih vojskovođa i vojvoda u srpskoj istoriji, Stepa Stepanović. On je bio heroj i glavni akter mnogih ratova koji su zahvatili našu zemlju i uspešno je dobijao razne bitke.
Stepan Stepanović rođen je 13. marta 1856. u selu Kumodraž kod Beograda. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu. Stupio je u 11. klasu Artiljerijske škole 1874. godine. Ta klasa iznedrila je nekoliko vojvoda i generala koji će obeležiti godine vojevanja u Srbiji sa kraja 19. i početkom 20. veka. Stepini klasni drugovi bili su Živojin Mišić i Mihailo Rašić.
Učestvovao je u srpsko-bugarskom ratu 1885. godine, gde se i pored poraza srpske vojske istakao kao komandant bataljona. Posle rata uspešno je položio ispit za generalštabnog oficira. Obavljao je značajne dužnosti, od pomoćnika načelnika štaba divizijske oblasti do komandanta pešadijske brigade, bio je načelnik odeljenja u Ministarstvu vojnom i pomoćnik načelnika Glavnog generalštaba. Iako se na svim dužnostima odlikovao preciznim i revnosnim radom, neprestano je težio povratku u trupu.
Foto: Wikipedia
Stepa STepanović u Prvom Balkanskom ratu
U periodu neposrednih ratnih priprema za balkanske ratove i Prvi svetski rat najviše vremena proveo je na dužnosti komandanta divizijske oblasti. Najduže se zadržao na mestu komandanta Šumadijske divizijske oblasti u Kragujevcu. U to vreme je u dva maha bio i ministar vojni.
U balkanskim ratovima komandovao je 2. Armijom. Za njegovo ime vezane su uspešna opsada Jedrena i odbrana Pirota.
Na početku Velikog rata bio je na dužnosti načelnika Štaba Vrhovne komande, zastupajući privremeno odsutnog vojvodu Putnika. Nakon toga preuzeo je komandu nad 2. Armijom, sa kojom je izvojevao prvu savezničku pobedu u tom ratu, pobedu na Ceru. Zbog toga je unapređen u čin vojvode.
Do kraja rata komandovao je 2. Armijom, rukovodio njenim povlačenjem preko Albanije i pobedama na Solunskom frontu, koje su krunisane trijumfom na Dobrom polju.
Na svoj zahtev penzionisan je po završetku rata. U penziji je živeo izuzetno skromno, kloneći se pokušaja i ponuda da bude uključen u dnevnu politiku. Odbio je ponuđeno mesto predsednika vlade. Bio je doživotni predsednik "Narodne odbrane". Umro je na današnji dan u Čačku 27. aprila 1929. godine.
Ludvig Hiršfeld bio je poljski bakteriolog i imunolog, koji je proizveo vakcinu koja je štitila od trbušnog tifusa, paratifusa A, B i C i kolere. Zadužio je Srbe jer je tim izumom spasio stotine hiljada naših vojnika od sigurne smrti
Na današnji dan 1917. godine započet je Toplički ustanak, podignut u selu Mačkovac kod Kuršumlije, protiv bugarske i austrougarske okupacije za vreme Prvog svetskog rata. To je bio jedini ustanak u nekoj okupiranoj državi tokom celog Prvog svetskog rata.
Radoje Raka Ljutovac, srpski heroj, uspeo je da starim turskim topom obori nemačku letelicu, a taj podvig ostaće upamćen kao prvo rušenje aviona ne samo u Prvom svetskom ratu, već i u celokupnoj istoriji.
Na današnji dan 15. decembra 1914. godine srpska vojska je u Prvom svetskom ratu, u završnoj fazi Kolubarske bitke uništila Austrougarsku vojsku i oslobodila Beograd, koji je bio pod kratkotrajnom okupacijom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ludvig Hiršfeld bio je poljski bakteriolog i imunolog, koji je proizveo vakcinu koja je štitila od trbušnog tifusa, paratifusa A, B i C i kolere. Zadužio je Srbe jer je tim izumom spasio stotine hiljada naših vojnika od sigurne smrti
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Nakon završenog blokaderskog protesta u Kraljevu pod sloganom "Sve se vidi na Vidovdan", policija je u Ulici Jovana Deroka zaustavila automobil novosadskih registarskih oznaka, u kojem se nalazilo više osoba, među kojima je bio blokader Petar Đurić, jedan od lidera pokreta "Ćale, ovo je za tebe".
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Blokaderi su doživeli neviđenu sramotu u Kraljevu! Umesto masovnog okupljanja, dobili smo bežaniju u kafiće i debelu hladovinu, dok je na mrežama usledilo pljuvanje zbog neviđene sramote!
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Jemenski pokret Huti započeo je mobilizaciju velikih razmera kako bi se suprotstavio bilo kakvom kretanju vojnih snaga koje podržava Saudijska Arabija.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.