Milunka Savić, heroina Balkanskih ratova i Velikog rata, najodlikovanija je žena borac u Prvom svetskom ratu, ali i žena sa najviše odlikovanja u istoriji ratovanja. Francuzi su je nazvali srpskom Jovankom Orleankom zbog hrabrosti.
Rođena je u skromnoj porodici u selu Koprivnica, kod Jošaničke banje. Kao godina Milunkinog rođenja, kako piše u njenoj članskoj karti rezervnih vojnih starešina, navodi se 1892, mada se u nekim izvorima pojavljuje i 1890. godina. Imala je brata i dve sestre i bila je najstarije dete Radenka i Danice Savić. Čuvala je ovce, ali se i bavila seoskim poslovima.
Nakon što je 1912. godine objavljen Ukaz o mobilizaciji, Milunka odlučuje da spase oca i bolesnog brata odlaskom u rat. Odsekla je kosu, povezala grudi, obukla muško odelo i regrutuje se pod imenom Milun Savić. Tako je učestvovala u Balkanskim ratovima, ali tako počinje i njen ratnički staž. Da je Milun žensko, otkriveno je u Bregalničkoj bolnici 1913, nakon što ju je metak pogodio u grudi. Rat je završila činom kaplara srpske vojske.
Kao dobrovoljac prijavila se i za Prvi svetski rat, gde je bila deo Gvozdenog puka zajedno sa Škotlađankom Florom Sends. Prilikom povlačenja preko Albanije, 1915. godine, u Makedoniji, progođena je u glavu. Posle nekoliko meseci oporavka nastavila je da se bori na Solunskom frontu, gde je učestvovala u bitkama u leto i jesen 1916. godine. U bici na Kajmakčalanu sama je zarobila 23 bugarska vojnika, pomagala je u dostavljanju municije i istakla se u bombaškim napadima. Ukupno u borbama ranjavana je četiri puta. Ratnu karijeru završila je činom narednika.
Foto: wikipedia.org/printscreen youtube
Milunka Savić sa dugom kosom
Milunka je nagrađena brojnim i najvišim odlikovanjima. Od Francuza je dobila dva ordena Legije časti kao i nadimak srpska Jovanka Orleanka. Dobila je i najviši francuski orden, Ratni krst, koji joj je lično uručio admiral Geprat, i time je postala jedina žena na svetu koja je nosilac ovog ordena. Bila je i nosilac zlatne Karađorđeve zvezde sa mačevima, zlatne medalje za hrabrost Miloš Obilić, kao i Albanske spomenice i spomenice Solunskog fronta 1915-1964. Ponela je britanski Orden Svetog Majkla, kao i ruski Orden Svetog Đorđa Pobedonosca i druga odlikovanja.
Izveđu dva svetska rata bila je poštovana širom Evrope. Zajedno sa preživelim saborcima, odlazila je na proslave jubileja, obilazila ratišta i polagala cveće na grobove stradalih ratnika. Na susrete je odlazila u šumadijskoj narodnoj nošnji, koja je bila ukrašena dobijenim odlikovanjima.
Odbila je kuću i penziju koja joj je ponuđena u Francuskoj, i odabrala je da živi u zemlji za koju se borila a u kojoj je bila zaboravljena i od ljudi i od države. Prva zaposlenja nakon rata nalazi u Bosni i Hercegovini, kao kuvarica, bolničarka, kontrolor u fabrici vojnih uniformi. Tamo upoznaje Veljka Gligorijevića, za kog se 1922. godine udala. Ćerku Milenu rodila je nakon dve godine. Usvojila je još tri ćerke: Milku, koju je našla ostavljenu na železničkoj stanici, Višnju, sestru od ujaka dobijenu u poznim godinama i Zorku, siroče iz Dalmacije koje je zbog meningitisa imalo hendikep. Pošto joj je suprug dobio premeštaj u Banjaluku, njihov brak se ubrzo nakon toga gasi. Tokom života očuvala je i iškolovala oko tridesetoro dece , koja je dovodila iz svog rodnog sela.
Za zasluge u ratu od države je dobila imanje u selu Stepanovićevo, nadomak Novog Sada. Tu je podigla kuću, koju je poklonila sestri Savki, a ona se preselila u Beograd. Pošto je imala dece, i bio joj je potreban posao kako bi ih prehranila, Milunka se zapošljava kao čistačica u Hipotekarnoj banci. Pošto je bila bez obrazovanja, tu je dočekala i penziju 1945. godine.
Godinu dana pre smrti, 1972, od Skupštine grada Beograda dobila je jednosoban stan u naselju Braće Jerković. Umrla je okružena decom i unucima. Iako, kako je prvobitno najavljeno da će biti sahranjena uz sve državne i vojne počasti, to se nije desilo. Milunka je sahranjena u porodičnoj grobnici na Novom groblju u Beogradu. U okviru obeležavanja četrdesetogodišnjice od njene smrti, 2013. godine, njeni posmrtni ostaci su na inicijativu Istorijskog muzeja Srbije preneti u Aleju velikana.
Na njenoj bivšoj kući na Voždovcu stoji spomen ploča, a u Jošaničkoj banji joj je 1995. godine podignut spomenik u prirodnoj veličini. Mnoge ulice u Srbiji nose njeno ime, ali nema je u srpskim muzeijima. U Muzeju Velikog rata, u francuskom gradu Mo, Milunka zauzima značajno mesto. Američki sajt Listverse, uvrstio je Milunku Savić na listu deset najvećih žena koje su se borile u nekom od ratova tokom novije istorije
Probojem Solunskog fronta 15. septembra 1918. godine, pre 106 godina, dogodio se preokret na frontovima Prvog svetskog rata, što će dovesti do poraza Centralnih sila, okončanja Svetskog rata, ali i oslobođenja svih srpskih teritorija.
Na današnji dan, 1880. godine, u Pljevljima, rođen je patrijarh srpski Varnava koji je, uz kralja Aleksandra Karađorđevića, verovatno najznačajnija ličnost srpskog 20. veka rođena na teritoriji današnje Crne Gore.
Sremsko polje Leget je bilo poprište bitke između srpske i austrougarske vojske, boja koji se septembra 1914. godine odigrao na teritoriji Monarhije, u Sremu, nakon što je Srbija pritisnuta zahtevima Rusije i Francuske odlučila da iscrpljenih snaga forsira reku Savu i žrtvuje se za viši cilj.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Probojem Solunskog fronta 15. septembra 1918. godine, pre 106 godina, dogodio se preokret na frontovima Prvog svetskog rata, što će dovesti do poraza Centralnih sila, okončanja Svetskog rata, ali i oslobođenja svih srpskih teritorija.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Na društvenim mrežama izbio je žestok sukob među onima koji podržavaju Studentsku listu nakon što je Bekim Sulejmani javno demantovao navode sa naloga "Kreni-Promeni" povodom tragične smrti četrnaestogodišnjeg dečaka, optuživši ih za laži i dezinformacije i zatraživši izvinjenje.
Poslanica SNS-a Ana Brnabić objavila je na društvenoj mreži Iks video poruku nakon obilaska opštinskih odbora te stranke na Zvezdari i Voždovcu, istakavši da se politička borba u Narodnoj skupštini i na terenu nastavlja pod vođstvom šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandra Vučića.
Snažna i iskrena podrška televiziji Informer, glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, njegovom zameniku Dejanu Vukeliću i svim novinarima i zaposlenima u našoj redakciji stigla je iz Ljubljane, od sekretara Saveza Srba Slovenije Marka Peraka.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Cvetković, šef kuhinje mnogih poznatih restorana u Beogradu, koji je poginuo u stravičnoj nesreći kod Žabljaka, sahranjen je na Novobežanijskom groblju u Beogradu!
Aleksandar Đorđević zvani Simetrija, osnivač, vlasnik i direktor lanca teretana i sportskog kluba "Ahilej", gostovao je u emisiji "Info dan" na Informer televiziji i govorio o tome ko je odgovoran za paljenje teretana koje su u njegovom vlasništvu, ali i o reketiranju u našoj zemlji.
Policija na Vračaru je brzom i efikasnom akcijom uhapsila T. Ј. (37) i D. M. (28) zbog sumnje da su u sredu u centru Beograda zapalili firmu i pobegli.
Komandant Korpusa garde islamske revolucije (IRGC), general-major Ahmad Vahidi, posetio je danas jedan od podzemnih raketnih gradova iranskih Vazduhoplovno-kosmičkih snaga.
Gašenje požara na ruskom teretnom brodu "Sparta II", koji je 21. novembra pogođen dronovima u Finskom zalivu, nastavljeno je i tokom subote uveče. U operaciji učestvuju finske, estonske i ruske spasilačke jedinice.
Američke bezbednosne agencije upozorile su komercijalne avio-kompanije, prevoznike tereta vazdušnim putem i aerodrome širom zemlje na nedavne javne poruke terorista koji pozivaju na napade slične pokušaju otmice aviona, koji je u septembru izveo pilot aviona kompanije Flajdubai na letu za Tel Aviv.
Iran je izveo novi raketni i bespilotni napad na američke vojne objekte u Bahreinu, dok je u civilnom industrijskom postrojenju izbio požar nakon udara.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Kafanska pevačica i nova kraljica vašara Atina Ferari našla se u centru pažnje nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak sa jednog njenog nastupa, koji se ubrzano deli i privlači brojne reakcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.