Vremenska prognoza koja se nalazila u samom zaglavlju naslovne strane Večernjih novosti tog 25. juna 1954. godine nije baš bila povoljna: za sutrašnji dan predviđena je bila grmljavina sa pljuskovima ali i porast temperature.
To leto je ionako bilo toplo, u Beogradu je prosečna dnevna temperatura već nekoliko junskih dana bila preko 30 stepeni, čak do 33.
S obzirom da je već počeo letnji raspust, a da je to bilo vreme kada je letovanje na moru bila nepojamna stvar za većinu stanovnika Srbije, Večernje novosti su u reklami na naslovnoj strani tog dana preporučivale odlazak u "Kamp Oplenac". Boravak pod šatorima u srcu Šumadije koštao je, kako je pisalo, 340 dinara i uključivao je dnevni pansion. Ako znamo da je cena karte za letnji bioskop na Tašmajdanu u tim danima iznosila 30 dinara, onda lako možemo da izračunamo koliko bi jednonedeljni boravak u Kampu Oplenac bio povoljan za odlazak čitave porodice.
Ipak, ispod reklame i maštanja o čarima Šumadije na početku letnjeg raspusta, čitaoce je ponovo dočekivala drama zvana - Gvatemala. Bio je to već sedmi dan da je to bila potpuno dominantna tema. Događaji u Centralnij Americi pratili su se kao svojevrstan feljton, gotovo "u realnom vremenu", koliko je to bilo moguće u toj epohi i sa takvog terena. U današnjem izdanju fokus je bio na sastanku ambasadora grupe južnoameričkih zemalja, Čilea, Argentine i Brazila, sa ambasadorima Kube, Amerike i Meksika, u Njujorku, kako bi se formirala nekakva "anketna grupa" koja bi trebalo da utiče na uspostavljanje reda i mira u Gvatemali. Predlog je dobro zvučao, istina, samo na papiru, jer su pučisti već bili nadomak glavnog grada, Gvatemala Sitija. Američke diplomate su to znale pa se nisu previše uzbuđivale oko predloga sa "anketnom grupom" koji će proći kao što sve takve slične akcije uglavnom prođu: u bespućima birokratije.
Foto: Večernje Novosti
Situacija na terenu nije pogodovala suvoparnim diplomatskim idejama već se odvijala svojom predviđenom dinamikom, isplaniranom prethodno u centrali CIA u Lengliju. Dani gvatemalskih demokratski izabranih vlasti ubrzano su se bližili kraju...
Čitaocima Večernjih Novosti na raspolaganju je stajala na trećoj strani mogućnost da se detaljno upoznaju sa istorijom, geografijom i političkim, odnosno, ekonomskim "uslovima" Gvatemale, kako bi još bolje mogli da prate dramatična dešavanja. A da je izvesne drame bilo i u kudikamo bližim prostorima od onih u Centralnoj Americi, u ovom izdanju lista svedočila je, dodupe, veoma mala, vest u rubrici "Diplomatski kuloari". naime, tu je pažljiviji čitalac, koga nije mrzelo da se bakće sa vestima napisanim sitnim pisanim slovima, mogao da uoči da se nešto dešava i u odnosima Italije i Jugsolavije, i to u zoni grada Trsta.
U "Diplomatskim kuloarima" pisalo je da je ministar spoljnih poslova Italije imao obraćanje u tamošnjem Senatu u kome je izrazio uverenje da je "moguće skoro ostvarenje privremenog rešenja problema" i da to rešenje ne bi smelo da dovede u opasnost ekonomski život Trsta, kao i da je taj govor izuzetno dobro primljen u beogradskim diplomatskim krugovima. Dakle, nešto se u to vreme dešavalo i oko grada i luke Trst u Italiji, a ne samo u dalekoj Gvatemali nad čijom sudbinom smo kolektivno strepeli u tim danima. Ali, šta? Šta je bilo to rešenje, odnosno, o kakvom problemu u Trstu se radilo? Šta je to dovodilo u opasnost "ekonomski život" Trsta?
Foto: Večernje Novosti
"Večernje Novosti" nisu širile navode iz "Diplomatskih kuloara" na trećoj strani niti su davale neko pojašnjenje. Spoznaja oko Trsta bila je ostavljena za svakog čitaoca ponaosob, u zavisnosti od toga koliko je ko bio upućen u zakulisne političke "igre" i odnose tadašnje jugoslovenske države. U kolektivnoj uspomeni svih tadašnjih Jugosloevna još uvek je stajalo osećanje kompletne tenzije na ivici izbijanja velikog rata Jugoslavije na Italijom i Amerikom, svega pola godine ranije, krajem prethodne 1953. godine. Jugoslovenski vođa Tito nije bio spreman da se odrekne teritorija koje su njegovi vojnici oslobodili na samom kraju Drugog svetskog rata u zaleđu Trsta, dok su Amerika i Italija želele da se jugoslovenski komunizam odbaci što dalje od Italije. Situacija se toliko bila usijala da su se na teritoriji Istre i Severne Italije koncentrisale izuzetno velike vojne snage obe države, plus američki nosači aviona u Jadranu. kriza je nekako splasla, a "Večernje Novosti" će tek u oktobru te 1954. objaviti sjajne vesti: da je pod patronatom, SAD postignut sporazum Italije i Jugoslavije o podeli teritorija oko Trsta gde je Jugoslavija imala razloga da slavi jer iako joj nije pripao Trst, jesu čitava Istra i važan grad-vojna baza: Pula.
Ipak, za te vesti još uvek je bilo rano. Dok se ne odluči u vrhu države da o tome treba da se piše opširno, domaći čitaoci su svoju pažnju u tim danima fokusirali na daleku ali srcu blisku Gvatemalu, dok je njihovoj intelektualnoj veštini bilo prepušteno da čitajući između redova "Diplomatskih kuloara" naslute pravac u kome se kreće naš izvorni problem zvani - Trst.
Foto: Večernje Novosti
Ni rubrika "Novosti Telegrami", koncipirana da u svega par rečenica pruži osvrt na važne tekuće globalne događaje, nije zaostajala sa zanimljivostima. Možda su vesti u toj rubrici zaista bile telegramske ali je iza tih škrtih obaveštenja stajao čitav univerzum važnih dešavanja koji su do naših čitalaca dolazili u mikro odjecima. Ipak, i to je bilo dovoljno da se sazna kako poslanicima u parlamentu Velike Britanije neće biti povećana primanja za 50 posto, koliko su se nadali, da je premijer Kambodže, zemlje koja će u narednim decenijama postati simbol stradanja u unutrašnjem teroru, ali ovde još uvek egzotične azijske države, podneo ostavku čitave vlade, da je izvesni britanski lord Rempling otputovao iz Ženeve, za naše čitaoce neznano kuda, kao i da su gradu Bogota u Kolumbiji poginula četiri demostranta u protestima u korist - vlade Gvatemale. Time se informativni krug ovog izdanja "Večernjih Novosti" zatvorio na istoj temi.
Ako naši građani sve do 18. juna 1954. godine nisu imali nikakvu ideju gde bi mogla da se nalazi država Gvatemala, ko je u njoj na vlasti ili sa kojim zemljama se graniči, posle 22. juna više nije bilo nikakve dileme!
Svako ko je tog 21. juna 1954. godine kupio ujutru kod uličnih kolportera ili u novinarnici svoj primerak "Večernjih novosti", a takvih je bilo mnogo jer je to bio najtiražniji dnevni list u tadašnjoj zemlji, mogao je da primeti da se tema oružanih sukoba u jednoj dalekoj zemlji, na američkom kontinentu i dalje nalazi na naslovnoj strani, baš kao i prethodnog dana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako naši građani sve do 18. juna 1954. godine nisu imali nikakvu ideju gde bi mogla da se nalazi država Gvatemala, ko je u njoj na vlasti ili sa kojim zemljama se graniči, posle 22. juna više nije bilo nikakve dileme!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je tokom emisije Kolegijum na Informer TV vest da je Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu naredilo policiji da pretrese stanove i kancelariju vojnog analitičara Aleksandra Radića, čoveka koji je među prvima učestvovao u kreiranju afere "zvučni top", i najavio kako se "niko neće izvući".
Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta Srbije usred Skupštine Srbije branio je šiptarskog teroristu i samozvanog premijera lažne države Kosovo Aljbina Kurtija.
Tražim obaveštenje od Prvog osnovnog javnog tužilaštva u vezi predmeta "Zvučni top" kada je 18.03.2025. to tužilaštvo saopštilo da nije korišćen zvučni top - nakon analize izveštaja MUP, BIA, Ministarstva odbrane i Ministarstva zdravlja, koji su utvrdili da nije korišćen zvučni top.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izrekla je meru udaljenja sa sednice u trajanju od narednih 20 dana zasedanja poslanicima Novog lica Srbije Milošu Parandiloviću i Draganu Ninkoviću.
Ubistvo Blaža Đurovića u martu 2018. godine pokrenulo je jedan od najkompleksnijih sudskih procesa u novijoj istoriji srpskog pravosuđa. Ovaj slučaj zvanično je ostao bez pravnog epiloga nakon što je glavni osumnjičeni, Darko Vesković zvani Prika, juče ubijen u Kumodražu.
Visoke temperature paralisale su dobar deo zapadne Evrope, u Francuskoj je stradalo oko 20 osoba, a na udaru su i Velika Britanija, Španija, Nemačka, Italija...
Ako se NATO ranije ograničavao na podršku Kijevu, sada na Zapadu otvoreno govore o pripremama za rat, saopštio je ruski lider Vladimir Putin obraćajući se diplomcima univerziteta Ministarstva odbrane Rusije.
Iran je danas saopštio da nije zakazana poseta inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) iranskim nuklearnim objektima koje su ranije bombardovale snage SAD.
NATO i Evropska unija ne kriju težnju da steknu vojnu nadmoć nad Rusijom i Kinom, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško novinarima na marginama 12. Međunarodnog naučnog i stručnog foruma „Primakovljeva čitanja“.
Deveto izdanje Ravno Selo Film Festivala, međunarodnog festivala prvog ili drugog filma, biće svečano otvoreno 25. juna u Ravnom Selu, pod stalnim sloganom festivala "Selom kruže filmske priče".
Za zdrav razvoj biljaka nije uvek potrebno kupovati skupa đubriva i preparate. Pojedini prirodni sastojci mogu poslužiti kao odlična prihrana i pomoći cveću da bude otpornije i lepše.
Izlazak Mine Kostić iz "Laze" očekivao se juče u toku dana, međutim pevačica je zadržana još jednu noć jer je došlo do pada sistema i upravo je sada izašla!
Pevačica Mina Kostić danas izlazi iz klinike "Dr Laza Lazarević", a budući da smo na terenu primetili smo da je po nju stigao Kasper u društvu njenog brata Milana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.