Ratari u Šumadiji masovno povećavaju zasade pod suncokretom, jer tu vide priliku za dobru zaradu
Razlog za to je što su Ukrajina i Rusija najveći svetski proizvođači semena suncokreta i izvoznici suncokretovog ulja, ali zbog sukoba ne mogu da ostvare dovoljno isporuka na svetsko tržište.
Zbog toga ratari u Šumadiji koriste priliku da povećaju površine pod suncokretom uprkos najzastupljenijim kulturama u ovom delu Srbije, kao što su kukuruz i pšenica.
Porodica Najdanović iz Cerovca kod Kragujevca generacijama živi od zemlje i obrađuje oko 300 hektara, a iako je setva ovog proleća najskuplja do sada, primenjuju punu agrotehniku.
- Da bismo očekivali neki prinos, odradili smo poljoprivrednu tehniku i nabavili đubrivo, hemiju i seme. Sve smo odradili kako treba. Povećali smo površine pod suncokretom na 20 hektara i nadamo se možda nekoj boljoj ceni - kaže Radiša Najdanović.
Foto: Informer
Dobroj žetvi te uljarice nadaju se i drugi ratari, ali računicu ne izvode, kako kažu, dok ne vide rod.
- Moramo da obrađuju mnogo veće površine da bi nešto moglo da ostane. Uvek je ta proizvodnja rizična, jer se samo ulaže, a nikad ne znate šta ćete u stvari imati na kraju. Neki put se dešavalo da budemo u minusu, neki put smo na nuli, ali postoji šansa i da se dobro zaradi - kažu Najdanovići.
Osluškuju tržište
Ljiljana Vuksanović iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Kragujevac kaže da su poljoprivrednici zadovoljni prihodom od suncokreta:
- Prošle godine ova uljarica je najbolje podnela ekstremno visoke temperature i sušu, mnogo bolje nego kukuruz i soja. Ratari osluškuju dešavanja na tržištu i prilagođavaju strukturu setve. Zato će se na parcelama u Šumadiji ove godine žuteti više cvetnih glavica nego lane.
Inače, Ukrajina i Rusija su najveći proizvođači suncokreta i suncokretovog ulja, koje ovih dana dostiže rekordnu cenu na svetskim berzama.
Foto: Informer
I u Srbiji je dobra cena prošlogodišnjeg roda i iznosi 62 dinara za kilogram, a poljoprivrednici procenjuju da s obzirom na to da je sve poskupelo, ovogodišnja cena suncokreta trebalo bi da bude viša od 100 dinara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Da se sve zaista vidi na Vidovdan, dokaz je i propali blokaderski skup koji je održan u Kraljevu. Građani su još jednom pokazali da nisu za blokadersku politiku pod palicom rektora Vladana Đokića, koji se takođe pojavio na pomenutom skupu.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Jastrebovi unutar NATO proveli su godine gurajući narativ o navodnoj ruskoj pretnji kako bi opravdali masovno ponovno naoružavanje, ali u stvarnosti, evropska namenska industrija doživljava ozbiljnu krizu.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.