Izdavanje čekova umesto 200, koštaće 400 dinara, isporuka na kućnu adresu sa 50 "skače" na 800 dinara, dok je održavanje računa skuplje 80 odsto
Mnoge banke u Srbiji obavestile su korisnike da će od 1. avgusta njihove usluge biti skuplje, i to za dva do čak 15 puta!
Tako će izdavanje čekova umesto 200, koštati 400 dinara, mesečno održavanje računa je skuplje za oko 80 odsto, izdavanje platne kartice je bilo besplatno, a sada 400 dinara, dok isporuka na kućnu adresu sa 50 "skače" na 800 dinara, što je poskupljenje više od 15 puta. Ako neko želi hitno izdavanje kartice za 48 sati, to će koštati umesto 500 - 700 dinara.
Foto: Zastitnik potrosaca
Razlog za poskupljenje je, kako kažu bankari, kriza u svetu zbog rata u Ukrajini, što je dovelo do poskupljenja IT opreme ali i plata stručnjaka!?!
Veliki troškovi
Prema rečima Vladimira Vasića, generalnog sekretara Udruženja banaka Srbije, banke nemaju određeni period kada menjaju cenovnike, već to rade u skladu sa svojim procenama i troškovima.
- Kriza koja je pogodila čitav svet i udarila na sve segmente života, nije mogla da obiđe ni sektor bankarstva. Poljuljani lanci snabdevanja u celom svetu uticali su i na cene hardvera i softvera, neophodne tehnološke opreme za razvoj savremenih bankarskih sistema. Iza svih servisa koji postoje za građane stoje velika ulaganja, pa je logično očekivati da će poskupeti i naknade u skladu s velikim troškovima. IT oprema je poskupela oko 30 odsto, a skočila je i cena rada ovih stručnjaka. Njihove plate su višestruko veće od, recimo, zaposlenih na šalteru. Oko IT stručnjaka grabe se sve industrije, a neophodni su i u bankarstvu - kaže Vasić.
Sa druge strane, stručnjaci smatraju ovo obrazloženje potpuno nerazumnim i neopravdanim.
Foto: shutterstock/Informer
Da je ovo objašnjenje u najmanju ruku nelogično, smatra predsednik Udruženja za zaštitu potrošača "Efektiva" Dejan Gavrilović. On kaže da da se IT oprema u bankama ne obnavlja tako često koliko često banke dižu cene.
- Ali čak i da neko sada kupuje novu IT opremu, ona nije poskupela 15 puta, koliko oni povećavaju cene! Takođe, mnoge banke su smanjile svoje troškove time što zatvaraju filijale, sve je manji broj zaposlenih i na osnovu tog smanjenja troškova mogu da nadomeste eventualno povećanje troškova za opremu. Nema tu nikakve ekonomske računice i opravdanja, već namera da se još profitira u vreme krize. Nijedan drugi sektor nije toliko povećao cene svojih usluga kao banke - objašnjava Gavrilović. On navodi da je jedini razlog za nove, previsoke cene bankarskih usluga, samo želja za dodatnom zaradom.
Foto: Insajder/Zoran Sinko
- Pre nekoliko dana sam čitao cenovnik jedne banke, koja je već sada nekim kategorijama svojih klijenata održavanje računa povećala sa 150 na 500 dinara, dok je za standardne klijente poskupelo sa 250 na 500 - kaže Gavrilović.
Više kamate na dinarske kredite
Posle drugog povećanja referentne kamatne stope, sredinom maja, ukupno sa jedan na dva odsto, očekuje se prelivanje i na cene dinarskih kredita sa varijabilnom kamatnom stopom. Procena je da će rata za pozajmicu od oko 300.000 dinara, na 48 meseci, biti skuplja do 140 dinara mesečno. Ako Evropska centralna banka nakon zasedanja sredinom ovog meseca odluči da poveća kamatnu stopu, može da se očekuje i porast cene kredita u evrima, u kojima je većina stambenih pozajmica kod nas. Tako bi rata za zajam od 30.000 evra na 15 godina bila bi veća za pet do sedam evra mesečno.
Mesečno 1.000 dinara
On dodaje da ukoliko NBS uskoro ne uspostavi određeni mehanizam za kontrolu promene cena bankarskih usluga, one mogu drastično da skoče.
- Neke procene kažu da prosečnom korisniku banka "uzme" minimum 1.000 dinara mesečno - za održavanje računa, transakcije sa eBankinga, gde svaka košta po 30 dinara, a treba uračunati i provizije na podizanje novca na bankomatima neke druge banke u kojoj nemate račun. To nije malo - zaključuje Gavrilović.
Policija u Užicu u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su N. T. (64), bivšu bankarku u Čajetini, zbog sumnje da je izvršila krivična dela pronevera u obavljanju privredne delatnosti i falsifikovanje službene isprave
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Policija u Užicu u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su N. T. (64), bivšu bankarku u Čajetini, zbog sumnje da je izvršila krivična dela pronevera u obavljanju privredne delatnosti i falsifikovanje službene isprave
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Nakon blokade crnomorskih luka, glavni tok tereta za ukrajinske oružane snage preusmeren je preko Odeske oblasti i ukrajinskog dela delte Dunava ka granici sa Rumunijom.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin reagovao je povodom monstruoznih pretnji koje su mu upućene putem društvenih mreža, jasno ukazavši da je reč o produktu toksične i opasne politike koju opozicioni blokaderi kontinuirano sprovode.
U prvom Kolegijumu Informer TV, posle 11 časova objavljujemo audio-snimak GOSI službe sa blokaderskog plenuma na kome blokaderi jedni druge najstrašnije optužuju, pljuju, obračunavaju se među sobom i najavljuju nova izbacivanja zbog "neposlušnosti".
Antisrpska histerija u režiji podgoričkih medija ponovo dostiže svoj vrhunac. Preko režimskih novina "Vijesti", javnosti se serviraju smernice za vođenje spoljne politike po kojoj prema Hrvatima treba biti strpljiv, dok sa Srbijom treba držati distancu.
Gostujući u islamističkim medijima, Nenad Čanak je izrekao seriju laži o navodnoj prodaji srpske zemlje i resursa, a sve sa jednim jedinim ciljem – kako bi opravdao poziv na streljanje predsednika Aleksandar Vučića!
Slučaj anonimnog slanja oko 40 erotskih fotografija jedne zagrebačke učiteljice, koje su u kovertama stigle na adrese državnih institucija, od Ministarstva prosvete do škole i policije, dobio je sudski epilog posle 5 godina agonije.
Pripadnici policije uhapsili su B. Ž. (54) iz Ražnja zbog sumnje da je izvršio dva krivična dela polnog uznemiravanja na štetu dve maloletne devojčice sa teritorije ove opštine.
D. K. iz Smedereva, B. Ć. iz Čačka, D. S. iz Kragujevca, M. K. iz Ovče, M. R. iz Kruševca i N. S. iz Čačka saslušani su juče u Višem javnom tužilaštvu u Smederevu zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Svetska mora dostigla su u julu ove godine najviše temperature ikada zabeležene za taj mesec, potvrdili su naučnici, navodeći da je prosečna temperatura površine mora van polarnih regiona nadmašila prethodni rekord iz 2023. godine.
Malo je verovatno da će Rusija obustaviti svoju raketnu kampanju protiv Ukrajine uprkos rekordnom broju balističkih napada, s obzirom na to da Moskva nastavlja da premašuje proizvodne ciljeve, izjavio je zamenik načelnika ukrajinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki.
Nizak vodostaj rizikuje zaustavljanje teretnog saobraćaja na ključnom delu Rajne ove nedelje, efektivno deleći kritični plovni put na dve odvojene zone, saopštilo je danas Savezno udruženje nemačkog rečnog brodarstva (BDB).
Sve ono čime je obilovala naslovna strana Večernjih novosti tog 10. avgusta 1954. ukazivalo je na tektonske poremećaje u svetskom poretku i na nove lokalne ratove, iako je od završetka onog svetskog, najvećeg koga je svet ikad video, prošlo tek svega devet godina.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kraj avgusta donosi velike promene za Device i Ribe, a astrolozi im predviđaju period u kojem bi nove prilike, dogovori i izvori prihoda mogli da se nižu sve do kraja godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.