Izdavanje čekova umesto 200, koštaće 400 dinara, isporuka na kućnu adresu sa 50 "skače" na 800 dinara, dok je održavanje računa skuplje 80 odsto
Mnoge banke u Srbiji obavestile su korisnike da će od 1. avgusta njihove usluge biti skuplje, i to za dva do čak 15 puta!
Tako će izdavanje čekova umesto 200, koštati 400 dinara, mesečno održavanje računa je skuplje za oko 80 odsto, izdavanje platne kartice je bilo besplatno, a sada 400 dinara, dok isporuka na kućnu adresu sa 50 "skače" na 800 dinara, što je poskupljenje više od 15 puta. Ako neko želi hitno izdavanje kartice za 48 sati, to će koštati umesto 500 - 700 dinara.
Foto: Zastitnik potrosaca
Razlog za poskupljenje je, kako kažu bankari, kriza u svetu zbog rata u Ukrajini, što je dovelo do poskupljenja IT opreme ali i plata stručnjaka!?!
Veliki troškovi
Prema rečima Vladimira Vasića, generalnog sekretara Udruženja banaka Srbije, banke nemaju određeni period kada menjaju cenovnike, već to rade u skladu sa svojim procenama i troškovima.
- Kriza koja je pogodila čitav svet i udarila na sve segmente života, nije mogla da obiđe ni sektor bankarstva. Poljuljani lanci snabdevanja u celom svetu uticali su i na cene hardvera i softvera, neophodne tehnološke opreme za razvoj savremenih bankarskih sistema. Iza svih servisa koji postoje za građane stoje velika ulaganja, pa je logično očekivati da će poskupeti i naknade u skladu s velikim troškovima. IT oprema je poskupela oko 30 odsto, a skočila je i cena rada ovih stručnjaka. Njihove plate su višestruko veće od, recimo, zaposlenih na šalteru. Oko IT stručnjaka grabe se sve industrije, a neophodni su i u bankarstvu - kaže Vasić.
Sa druge strane, stručnjaci smatraju ovo obrazloženje potpuno nerazumnim i neopravdanim.
Foto: shutterstock/Informer
Da je ovo objašnjenje u najmanju ruku nelogično, smatra predsednik Udruženja za zaštitu potrošača "Efektiva" Dejan Gavrilović. On kaže da da se IT oprema u bankama ne obnavlja tako često koliko često banke dižu cene.
- Ali čak i da neko sada kupuje novu IT opremu, ona nije poskupela 15 puta, koliko oni povećavaju cene! Takođe, mnoge banke su smanjile svoje troškove time što zatvaraju filijale, sve je manji broj zaposlenih i na osnovu tog smanjenja troškova mogu da nadomeste eventualno povećanje troškova za opremu. Nema tu nikakve ekonomske računice i opravdanja, već namera da se još profitira u vreme krize. Nijedan drugi sektor nije toliko povećao cene svojih usluga kao banke - objašnjava Gavrilović. On navodi da je jedini razlog za nove, previsoke cene bankarskih usluga, samo želja za dodatnom zaradom.
Foto: Insajder/Zoran Sinko
- Pre nekoliko dana sam čitao cenovnik jedne banke, koja je već sada nekim kategorijama svojih klijenata održavanje računa povećala sa 150 na 500 dinara, dok je za standardne klijente poskupelo sa 250 na 500 - kaže Gavrilović.
Više kamate na dinarske kredite
Posle drugog povećanja referentne kamatne stope, sredinom maja, ukupno sa jedan na dva odsto, očekuje se prelivanje i na cene dinarskih kredita sa varijabilnom kamatnom stopom. Procena je da će rata za pozajmicu od oko 300.000 dinara, na 48 meseci, biti skuplja do 140 dinara mesečno. Ako Evropska centralna banka nakon zasedanja sredinom ovog meseca odluči da poveća kamatnu stopu, može da se očekuje i porast cene kredita u evrima, u kojima je većina stambenih pozajmica kod nas. Tako bi rata za zajam od 30.000 evra na 15 godina bila bi veća za pet do sedam evra mesečno.
Mesečno 1.000 dinara
On dodaje da ukoliko NBS uskoro ne uspostavi određeni mehanizam za kontrolu promene cena bankarskih usluga, one mogu drastično da skoče.
- Neke procene kažu da prosečnom korisniku banka "uzme" minimum 1.000 dinara mesečno - za održavanje računa, transakcije sa eBankinga, gde svaka košta po 30 dinara, a treba uračunati i provizije na podizanje novca na bankomatima neke druge banke u kojoj nemate račun. To nije malo - zaključuje Gavrilović.
Policija u Užicu u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su N. T. (64), bivšu bankarku u Čajetini, zbog sumnje da je izvršila krivična dela pronevera u obavljanju privredne delatnosti i falsifikovanje službene isprave
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Policija u Užicu u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su N. T. (64), bivšu bankarku u Čajetini, zbog sumnje da je izvršila krivična dela pronevera u obavljanju privredne delatnosti i falsifikovanje službene isprave
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) da evidentiraju javni poziv koji je redakcija Informera uputila predstavnicima Studentske liste.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je kome je najviše stalo da ugasi Informer i na ulici ostavi 330 zaposlenih u našoj medijskoj kući, sa sve 150 dece.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks i otkrila detalje strahovlade koju blokaderi sprovode nad novinarima, ukazavši i na sramotno ćutanje međunarodnih organizacija povodom te situacije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pritiske na novinare i zaposlene u Radio-televiziji Srbije, kao i pokušaj rukovodstva Javnog servisa da odgovornost prebaci na osobu koja je javnosti omogućila da istina izađe na videlo.
Dok nova vlast ne prestaje da priča o "transparentnosti" "slobodi" i vladavini "intelektualaca sa pravim diplomama", isplivao dokaz njihove diktature - direktno se naređuje da svi mediji, novinari i urednici moraju da traže partijsku dozvolu od njihovog medijskog tima pre nego što bilo koji kandidat, premijer ili ministar uopošte pomisli da gostuje na televiziji!
Potpredsednica GO SNS-a i vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić učestvovaće sutra na prestižnom samitu Evropske političke zajednice u Dablinu, gde će predstavljati Srbiju na najvišem međunarodnom nivou.
U Mostaru je Dž. Š. (45) određen jednomesečni pritvor zbog sumnje da je napao policijske službenike, oteo pištolj jednom od njih i pretio da će pucati, nakon čega je pobegao.
Posle više od pet sati pretrage spasioci Gorske službe spasavanja i meštani naselja Desimirovac, pronašli su danas starijeg čoveka čiji nestanak je prijavljen u nedelju.
Ucena eksplicitnim snimcima je sve učestalija, a jedan od najpoznatijih slučajeva je iznuda od poznatog fudbalera i bivšeg reprezentativca Nenada Jestrovića (50), a cela afera je dobila epilog na sudu.
Hiljade škola u Italiji, Irskoj i Škotskoj evakuisane su u sredu nakon što su na njihove imejl-adrese stigle dojave o postavljenim bombama. Slične pretnje prethodno su upućivane evropskim televizijskim kućama, irskim medijima, ali i velikom broju aviona. Zajedničko za sve ove slučajeve jeste ime pošiljaoca – "Mihail Andrejov".
Član Nacionalne garde Francuske doživeo je incident i pao u nesvest danas tokom posete slovačkog predsednika Petera Pelegrinija Jelisejskoj palati u Parizu.
Iran je napao navigacione sisteme na omanskom ostrvu Didamar u Ormuskom moreuzu, saopštila su danas tri izvora upoznata sa događajem za Rojters. Izvori nisu izneli procenu pričinjene štete.
Ambasador Rusije u Sjedinjenim Američkim Državama Aleksandar Darčijev preminuo je u 66. godini, saopštilo je danas Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.
Britanski glumac Danijel Redklif, koji se proslavio širom sveta igrajući Harija Potera, priznao je da još nije siguran da li će pogledati novu HBO seriju o čuvenom čarobnjaku.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Iako se mnoge sobne biljke sa dolaskom hladnijih dana pripremaju za period mirovanja, afrička ljubičica (senpolija) može da nastavi da cveta i tokom kasne jeseni i zime. Da bi formirala nove pupoljke, potrebno joj je nekoliko važnih uslova.
Britanska glumica Eli Bamber privukla je svu pažnju i oduševila prisutne na premijeri božićnog filma "Ebenezer: A Christmas Carol" u londonskom bioskopu "Odeon Luxe".
Modna kreatorka Melina Džinović svojevremeno je otkrila zbog čega ne želi da rodi treće dete, ističući da bi joj nova trudnoća poremetila životne navike i planove koje je godinama gradila.
Supruga pevača Peđe Jovanovića, Ana Jovanović, danas slavi 39. rođendan, i to na Maldivima, gde je poseban dan obeležila u pravom tropskom raju, uz šampanjac i pogled na tirkizno more.
Voditelj Milan Milošević otkrio je da je svojevremeno, zbog Milorada Ulemeka Legije i njegovog društva, morao da skine minđušu sa uha dok je radio kao konobar u jednom od najpopularnijih beogradskih noćnih klubova.
Lara Čolić, mlađa ćerka Zdravka Čolića, navodno je popunila usne hijaluronskim filerima i korigovala nos, a promene na njenom licu privukle su veliku pažnju javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.