Na današnji dan 1994. godine, poginuo je srpski heroj i borac Boško Perić Peša, koji je sa svojom jedinicom tokom rata devedesetih branio Republiku Srpsku od terora hrvatskih i muslimanskih ekstremističkih trupa.
Boško Perić Peša rođen je 1971. godine u selu Ražljevo, pod obroncima Majevice, negdje na sredini puta između Brčkog i Bijeljine.
Svoje školovanje je započeo u rodnom selu Ražljevo. Bio je primeran i vredan đak. Osnovnu školu je završio 1986. godine poznat kao, već tada, snalažljiv momak, dalje školovanje je nastavio u Sloveniji kod rođaka, u Ljubljani. Srednju školu je završio 1989. godine i po završetku školovanja odlazi na služenje vojnog roka u tadašnji Titograd. Iz vojske se vraća kući u Ražljevo sa činom desetara. Ubrzo zatim opet odlazi u Sloveniju, u Kopar, gde nalazi zaposlenje u svojoj struci.
Po izbijanju ratnih sukoba u Hrvatskoj, odlučuje da se vrati u rodno mesto, a čim se vratio u svoj zavičaj, stavio se na raspolaganje rezervnom sastavu tadašnje JNA. Prvo vatreno krštenje mu je bilo u proleće 1992. godine u oslobađanju Šamca. U okviru rezervnog sastava, tada još JNA, pred sam početak rata u Brčkom formirana je elitna jedinica crvenih beretki po uzoru na jedinice kapetana Dragana u Krajini. U toj jedinici se nalazio i Boško Perić.
Foto: facebook.com
Boško Perić Peša
Već u prvim akcijama istakao se kao hrabar borac, što dokazuje način na koji je prvi put ranjen, prilikom zauzimanja prigradskog naselja Klanac, Boško nošen svojom mladalačkom žestinom uspravio se i s mitraljezom u rukama krenuo prema muslimanskim položajima:
Ispred njega je bila čistina i dok je tako uspravno išao pucajući, sasekao ga je rafal. Dobio je tri metka, jedan u nogu, dva u ruke, ali se još držao na nogama. To je bilo prvo ranjavanje od ukupno šest. Drugo ranjavanje u avgustu 1992. je ponovo izdržao na nogama i iako ga je brovning pogodio u prsa, želja da odbrani svoj narod za divno čudo ga je održala u životu.
Po izlasku iz bolnice osniva interventni vod koji tada broji 19 vojnika, ostvaruje značajne podvige u probijanju „Koridora Života“ koji je bio jedina veza sa zapadnim delom Republike Srpske.
Foto: facebook.com
Boško Perić Peša
U martu 1993. godine odlukom Prve Posavske brigade ujedinili su se svi interventni vodovi u jednu elitnu diverzantsku jedinicu. Niko se nije mnogo dvoumio o komandovanju takvom jedinicom, Boško Perić Peša bio je čini se, svojim rođenjem, predodređen za takvu odluku. Čak je pao predlog i da jedinica nosi njegovo ime, kao simbol jednog poimanja rata, časti i poštenja koji su krasili mladića koji će do kraja svog kratkog života na telu imati više rana nego što je proživeo godina.
Konačno u istom mesecu, udruženjem više interventnih vodova, formirana je specijalna jedinica “Peša“ Boško Perić, nadimak Peša je dobio po stricu koji je bio četnik u Drugom svetskom ratu. Pod komandom Boška Perića Peše, specijalna jedinica je bila hrabra i disciplinovana, i kao takva je bila uzor ostalim srpskim jedinicama. Specijalna jedinica „Peša“ uspešno je branila svetu srpsku zemlju na svim frontovima širom RS.
Foto: facebook.com
Boško Perić Peša
U poslednji juriš Peša je krenuo hrabro da izvuče opkoljene drugove. Pred naletom Pešinih specijalaca pali su prvi muslimanski rovovi. Ispred svojih boraca jurišao je Peša, kao da je krilat, a onda prasak bombe i fatalni geleri zaustavljaju orla u letu. Okončan je život ratnika, heroja, legende iz hiljadu bitaka, život u kome je bilo utkano hiljade života. Zbog fatalnih gelera,prestalno je da kuca srce čoveka kome su Bog ili sudbina, odredili životni put herojstva i čojstva. Šest rana je mlado telo uspelo da nadjača, ali sedma je bila fatalna.
U trenutku pogibije imao je samo 23 godine, ali je svojim junaštvom u tako kratkom životu, uspeo da zaduži srpski narod i Republiku Srpsku.
Miloš Ćirković, zaboravljeni heroj iz Belog Polja bio je simbol čuvenog srpskog inata. U junu 1999. godine, počelo je povlačenje naše vojske i policije sa Kosova i Metohije, sa njima je bežao i goloruki srpski narod koji je po ko zna koji put bio meta šiptarskog terora, ali ne i on.
U novom Info jutru o skorašnjem napadu na srpske novinare u Hrvatskoj, govorili su kapetan Dragan Vasiljković i prof. dr Branko Nadoveza iz Instituta za noviju istoriju.
Budimir Davidović bio je učesnik Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata, kao podnarednik srpske vojske. Samo u jednom boju zadobio je sedamdeset rana, ostao bez ruke i preživeo bombu bačenu na njega, međutim, ništa ga nije moglo pripremiti za strašnu sudbinu koju je dočekao nakon sukoba.
Podvizi i junaštva srpskih vojnika u Prvom svetskom ratu uvek zaslužuju da budu spomenuti, a mnoge jednom ispričane priče još uvek čekaju da budu urezane u kolektivno sećanje našeg naroda. Herojski podvig Jevta Jevtovića jedan je od takvih.
Radovan Rade Radović bio je učesnik ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i komandant vojne jedinice "Bilećki dobrovoljci" iz istočne Hercegovine, zbog čega je bio proglašen za četničkog vojvodu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Miloš Ćirković, zaboravljeni heroj iz Belog Polja bio je simbol čuvenog srpskog inata. U junu 1999. godine, počelo je povlačenje naše vojske i policije sa Kosova i Metohije, sa njima je bežao i goloruki srpski narod koji je po ko zna koji put bio meta šiptarskog terora, ali ne i on.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći napade na više ruskih regiona, a najteže posledice prijavljene su u Orjolu, gde je bespilotna letelica pogodila stambenu višespratnicu, kao i u Novomoskovsku, gde su ostaci oborenih dronova pali na teritoriju industrijskog preduzeća.
Više javno tužilaštvo u Beogradu, objavljujući narednu o proširenju istrage ubistva Aleksandra Nešovića Baje, iznelo je detalje koji su prethodili krvavom zločinu, odnosno sve o kretanju žrtve kroz 45 minuta od izlaska iz kuće do ubistva u restoranu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je u uživo programu na TV Prva incident koji se dogodio na tribini "ProGlasa" u Ofenbahu, kada je napadnut novinar Zoran Vicelarević.
Vredna ekipa emisije "Na merama" spazila je u elitnom beogradskom naselju Vračar ni manje ni više nego blokadera juniora – glumca Alekseja Bjelogrlića.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić analizirao je danas na TV Prva nedavne događaje, lažne optužbe o navodnoj upotrebi zvučnih topova na skupovima, kao i montirane priče koje su plasirane u javnost.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u jutarnjem programu TV Prva i tom prilikom govorio i o izvestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju Toninu Piculi.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, tokom gostovanja u uživo programu na TV Prva, da se u političkoj borbi nikada nije bavio svojim protivnicima, već isključivo ciljevima koje država mora da ostvari.
Potraga za dvojicom muškaraca iz Novog Orahova, G. O. (47) i S. I. (49), koji su nestali na Tisi, i dalje traje, a nadležne službe od sinoć neprekidno pretražuju reku i priobalje u pokušaju da ih pronađu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu, objavljujući narednu o proširenju istrage ubistva Aleksandra Nešovića Baje, iznelo je detalje koji su prethodili krvavom zločinu, odnosno sve o kretanju žrtve kroz 45 minuta od izlaska iz kuće do ubistva u restoranu.
Aktuelni predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je Iran „upravo pristao“ da nikada neće imati nuklearno oružje, dok bi Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih pomorskih prolaza za svetsku trgovinu energentima, uskoro trebalo da bude otvoren.
Američki borbeni avion F/A-18 Hornet srušio se u saveznoj državi Vašington tokom planirane vojne vežbe, a pilot je uspeo da se katapultira pre udara letelice u planinu.
Švedska je podigla borbene avione Gripen zbog ruskih vojnih letelica iznad Baltika, dok je Velika Britanija istog dana presrela tanker iz ruske „flote iz senke“ u Lamanšu, pokazujući da se pritisak na Moskvu sve više širi od neba do mora.
Jaroslavska oblast našla se pod masovnim napadom ukrajinskih dronova, a posle dejstva ruske PVO zapalila su se skladišta goriva na industrijskim objektima, saopštio je gubernator regiona Mihail Jevrajev.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Topli letnji dani donose više boravka na otvorenom i zajedničkih aktivnosti sa kućnim ljubimcima, ali visoke temperature mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za pse.
Tokom večernjeg izlaska sa suprugom Kanjeom Vestom u Tbilisiju, Bjanka Censori pojavila se u veoma izazovnoj kombinaciji koja je izazvala brojne komentare.
Lepu Brenu u seriji "Marina i Futa" tumačiće Jelena Jovičić, Draganu Mirković će igrati Aleksandra Belošević, dok je još tajna ko će igrati Cecu Ražnatović.
Dok se bivši muž Zvezdan Anđićne bori sa emocijama, Tina Ivanović je sinoć na Tašu jasno poručila da, bez obzira na sve, ona ostaje neprikosnovena lepotica!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.