Krajem 2023. godine dinarska štednja stanovništva ostvarila je novi najviši nivo na kraju jedne godine u iznosu od 138 milijardi dinara, saopštila je danas Narodna banka Srbije (NBS).
Centralna finansijska institucija Srbije ističe da je dinarska štednja nastavila s dinamičnim rastom i početkom 2024. godine i prema poslednjim podacima premašuje 144 milijarde dinara
Rast dinarske štednje rezultat je pre svega očuvanog poverenja u domaću valutu i bankarski sistem, čija je stabilnost održana i tokom veoma turbulentnih svetskih dešavanja, ističe NBS.
Narodna banka Srbije na redovnoj osnovi promoviše dinarsku štednju, ukazujući na njenu veću isplativost i u dugom i u kratkom roku u odnosu na štednju u devizama, a kao deo strategije o dinarizaciji finansijskog sistema.
Analizom isplativosti štednje, za period od jedanaest godina, od decembra 2012. do decembra 2023. godine, ustanovljeno je da je isplativije štedeti u dinarima bez obzira da li se štednja oročava kratkoročno ili dugoročno.
Opredeljujući faktori koji su uticali na veću isplativost štednje u domaćoj valuti u odnosu na deviznu štednju su makroekonomska i finansijska stabilnost u proteklim godinama (relativna stabilnost kursa dinara prema evru, devizne rezerve na rekordnom nivou), relativno više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima, povoljan poreski tretman prihoda od kamate na dinarsku štednju (koja se ne oporezuje, dok se kod štednje u evrima prihod od kamate oporezuje po stopi od 15%) i mere monetarne i fiskalne politike, koje su omogućile da se sačuva makroekonomska stabilnost u uslovima svetske krize.
Foto: Shuterstock
Štednja u domaćoj valuti u poslednjih jedanaest godina je povećana osam puta sa 18 milijardi dinara na aktuelnih 144 milijarde dinara. I devizna štednja u istom periodu je gotovo udvostručena, sa 8,3 milijardi evra krajem 2012. godine na trenutnih 14,7 milijardi evra. Samo u poslednjih godinu dana, krajem januara ove godine u odnosu na januar prethodne godine, dinarska štednja povećana je za 44 milijarde dinara (45%). Poverenje u domaću valutu potvrđeno je i rastom dugoročnih depozita u okviru dinarske štednje, sa 1,4 mlrd. dinara u decembru 2012. godine na 41,1 mlrd. dinara u januaru 2024. godine.
Sagledavanjem isplativosti štednje oročene na godinu dana, koja je zanavljana u periodu od jedanaest godina (od decembra 2012.), utvrđeno je da bi dinarski štediša na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u decembru 2023. godine, dobio gotovo 43.000 dinara (370 evra) više od štediše koji bi u istom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa
I dinarska štednja oročena na godinu dana, koja nije obnavljana, bila je isplativija od štednje iste ročnosti u evrima u gotovo svim posmatranim godišnjim potperiodima (preko 98 odsto).
Štediša koji je od decembra 2022. godine štedeo u domaćoj valuti, na uloženih 100.000 dinara, dobio bi u decembru 2023. preko 2.500 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio 100.000 dinara u evrima
Dinarska štednja oročena na tri meseca bila je isplativija od štednje u evrima u većini posmatranih tromesečnih potperioda (90 odsto), dok je dinarska štednja oročena na dve godine (dugoročna) bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima (100 odsto). Proizilazi da je u analiziranom periodu od jedanaest godina bilo isplativije štedeti u dinarima za sve rokove oročenja štednje.
Mogu li tužiti policajca za uvredu - pitanje je koje pravnicima na jednoj društvenoj mreži upitila jedna sugrađanka koja je ostala u šoku reakcijom policajca koji je ismevao njen izgled.
Za samo godinu dana štednja u dinarima porasla je za skoro 40 odsto. U novembru 2022. građani su u bankama štedeli 91,4 milijarde dinara, dok je u istom mesecu 2023. ta cifra porasla na 129,1 milijardu dinara, odnosno 1,1 milijardu evra.
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
U poslednje vreme, povećana potrošnja električne energije postala je izazov za sve nas. Sve veća pažnja usmerava se ka efikasnijem korišćenju energije, stoga nam neretko stižu i saveti o uštedi struje
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mogu li tužiti policajca za uvredu - pitanje je koje pravnicima na jednoj društvenoj mreži upitila jedna sugrađanka koja je ostala u šoku reakcijom policajca koji je ismevao njen izgled.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom Poljske u okviru velike nacionalne vežbe kojom vlasti proveravaju koliko brzo država može da upozori stanovništvo i pokrene sistem reagovanja u slučaju napada iz vazduha.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić brutalno je i bez milosti odgovorila na najnovije gluposti i nebuloze predstavnika lažne opozicione elite, poručivši im da je njihovo neznanje i pomračenje uma prešlo sve granice zdravog razuma.
Novi skandalozan i šovinistički potez lažnih vlasti u Prištini podigao je ogromnu prašinu kada je vršilac dužnosti lažnog predsednika takozvanog Kosova, Aljbuljena Hadžiju, potpisala je ukaze o razrešenju dužnosti sedam tužilaca iz srpske zajednice.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Zdravstveni centar Vranje oglasio se povodom saobraćajne nezgode koja se dogodila tokom transporta pacijenta, a u kojoj je vozač saniteta zadobio teške telesne povrede.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
U prigradskom novopazarskom naselju Pazarište, na starom putu Novi Pazar - Tutin, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali teretno vozilo i automobil marke "audi".
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihail Fedorov mogao bi da se priprema za obračun sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i kandidaturu za najvišu državnu funkciju.
Ruski frontovski bombarderi Su-34 izveli su vazdušne udare FAB-500 i FAB-1500 bombama na više položaja ukrajinskih snaga na različitim delovima fronta.
Mađarski tužioci pretresli su prostorije u kojima se nalaze serveri opozicione stranke Fides bivšeg premijera Viktora Orbana, dok iz te partije tvrde da su istražitelji došli da preuzmu njihov celokupan sistem komunikacija i baze podataka.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Neprijatan miris mačjeg urina može da se zadrži danima, ali jednostavna mešavina sode bikarbone i vodonik-peroksida često uspešno neutrališe miris i uklanja ga sa različitih površina.
Veliko finale "Elite 9" održano je 20. jula, a kao pobednica sa imanja u Šimanovcima i sa čekom od 100.000 evra izašla je rijaliti zvezda i starleta Stanija Dobrojević, koja je osvojila 36 odsto glasova publike. Drugo mesto pripalo je Aneli Ahmić, sa četiri procenta manje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.