Krajem 2023. godine dinarska štednja stanovništva ostvarila je novi najviši nivo na kraju jedne godine u iznosu od 138 milijardi dinara, saopštila je danas Narodna banka Srbije (NBS).
Centralna finansijska institucija Srbije ističe da je dinarska štednja nastavila s dinamičnim rastom i početkom 2024. godine i prema poslednjim podacima premašuje 144 milijarde dinara
Rast dinarske štednje rezultat je pre svega očuvanog poverenja u domaću valutu i bankarski sistem, čija je stabilnost održana i tokom veoma turbulentnih svetskih dešavanja, ističe NBS.
Narodna banka Srbije na redovnoj osnovi promoviše dinarsku štednju, ukazujući na njenu veću isplativost i u dugom i u kratkom roku u odnosu na štednju u devizama, a kao deo strategije o dinarizaciji finansijskog sistema.
Analizom isplativosti štednje, za period od jedanaest godina, od decembra 2012. do decembra 2023. godine, ustanovljeno je da je isplativije štedeti u dinarima bez obzira da li se štednja oročava kratkoročno ili dugoročno.
Opredeljujući faktori koji su uticali na veću isplativost štednje u domaćoj valuti u odnosu na deviznu štednju su makroekonomska i finansijska stabilnost u proteklim godinama (relativna stabilnost kursa dinara prema evru, devizne rezerve na rekordnom nivou), relativno više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima, povoljan poreski tretman prihoda od kamate na dinarsku štednju (koja se ne oporezuje, dok se kod štednje u evrima prihod od kamate oporezuje po stopi od 15%) i mere monetarne i fiskalne politike, koje su omogućile da se sačuva makroekonomska stabilnost u uslovima svetske krize.
Foto: Shuterstock
Štednja u domaćoj valuti u poslednjih jedanaest godina je povećana osam puta sa 18 milijardi dinara na aktuelnih 144 milijarde dinara. I devizna štednja u istom periodu je gotovo udvostručena, sa 8,3 milijardi evra krajem 2012. godine na trenutnih 14,7 milijardi evra. Samo u poslednjih godinu dana, krajem januara ove godine u odnosu na januar prethodne godine, dinarska štednja povećana je za 44 milijarde dinara (45%). Poverenje u domaću valutu potvrđeno je i rastom dugoročnih depozita u okviru dinarske štednje, sa 1,4 mlrd. dinara u decembru 2012. godine na 41,1 mlrd. dinara u januaru 2024. godine.
Sagledavanjem isplativosti štednje oročene na godinu dana, koja je zanavljana u periodu od jedanaest godina (od decembra 2012.), utvrđeno je da bi dinarski štediša na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u decembru 2023. godine, dobio gotovo 43.000 dinara (370 evra) više od štediše koji bi u istom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa
I dinarska štednja oročena na godinu dana, koja nije obnavljana, bila je isplativija od štednje iste ročnosti u evrima u gotovo svim posmatranim godišnjim potperiodima (preko 98 odsto).
Štediša koji je od decembra 2022. godine štedeo u domaćoj valuti, na uloženih 100.000 dinara, dobio bi u decembru 2023. preko 2.500 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio 100.000 dinara u evrima
Dinarska štednja oročena na tri meseca bila je isplativija od štednje u evrima u većini posmatranih tromesečnih potperioda (90 odsto), dok je dinarska štednja oročena na dve godine (dugoročna) bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima (100 odsto). Proizilazi da je u analiziranom periodu od jedanaest godina bilo isplativije štedeti u dinarima za sve rokove oročenja štednje.
Mogu li tužiti policajca za uvredu - pitanje je koje pravnicima na jednoj društvenoj mreži upitila jedna sugrađanka koja je ostala u šoku reakcijom policajca koji je ismevao njen izgled.
Za samo godinu dana štednja u dinarima porasla je za skoro 40 odsto. U novembru 2022. građani su u bankama štedeli 91,4 milijarde dinara, dok je u istom mesecu 2023. ta cifra porasla na 129,1 milijardu dinara, odnosno 1,1 milijardu evra.
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
U poslednje vreme, povećana potrošnja električne energije postala je izazov za sve nas. Sve veća pažnja usmerava se ka efikasnijem korišćenju energije, stoga nam neretko stižu i saveti o uštedi struje
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mogu li tužiti policajca za uvredu - pitanje je koje pravnicima na jednoj društvenoj mreži upitila jedna sugrađanka koja je ostala u šoku reakcijom policajca koji je ismevao njen izgled.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Blokaderski profesor Čedomir Čupić govorio je zablokadersku televiziju N1 o političkim prilikama u Srbiji, pri čemu se osvrnuo na državne simbole, obeležavanje Vidovdana i pitanje ograničavanja mandata nosilaca najviših državnih funkcija.
Sedmorica srpskih državljana povređena su u eksploziji plinske boce koja se dogodila juče oko 15.20 časova u poluprikolici kamiona na aerodromu Heršing u Austriji.
Kriminolog Ratomir Antonović otkriva za Informer.rs da serijski lopovi svoje mete ne biraju slučajno i da iza svake provale često stoje dani, pa čak i nedelje praćenja, prikupljanja informacija i procene kada je pravi trenutak za upad.
Ukrajinski oligarh Vadim Jermolajev jedna je od tri povređene osobe u eksploziji koja se u ponedeljak uveče dogodila u stambenoj zgradi u Monaku, dok je osumnjičeni u bekstvu, saopštile su danas vlasti.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Više od 100 ljudi koji su nedavno deportovani iz Sjedinjenih Američkih Država i smešteni u hotelu u Venecueli vode se kao nestali nakon zemljotresa koji su pogodili tu zemlju, preneo je danas AP.
Putnički avion kompanije DžetBlu ervejz prijavio je danas da je udario u dron dok se pripremao za sletanje na Međunarodni aerodrom Džon F. Kenedi u Njujorku, saopštila je američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA).
Crteži na zidovima česta su pojava u domovima sa malom decom, ali pre nego što posegnete za četkom i farbom, isprobajte jednostavan trik sa lakom za kosu koji mnogi roditelji hvale.
Visoke temperature ne znače da morate da birate između udobnosti i dobrog stila, uz lagane materijale, prozračne krojeve i nekoliko pažljivo odabranih detalja možete izgledati elegantno čak i tokom najvećih vrućina.
Čokoladni kolač sa kajsijama spaja sočan biskvit, bogat voćni fil i glatku čokoladnu glazuru, pa je savršen izbor za sve koji vole klasične, ali raskošne domaće poslastice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.