Mobilnost studenata i đaka danas je vrlo visoka. Pojedinci se odlučuju da nakon zavrešene srednje škole u Srbiji, studije nastave u inostranstvu.
Nije redak slučaj da studenti nakon sticanja diplome osnovnih studija, master ili doktorske studije upisuju u inostranstvu. Neke od zemalja za koje se studenti i đaci najčešće odlučuju su Nemačka, Austrija, Slovenija, Italija i Amerika. Ovo ne iznenađuje, s obzirom na to da ove zemlje, ukoliko su određeni uslovi ispunjeni, studentima iz inostranstva nude mogućnost besplatnog studiranja.
Nakon povratka u Srbiju, diplome stečene u inostranstvu je potrebno nostrifikovati.
Nostrifikacija je postupak u kojem se diplome (srednjoškolske ili visokoškolske), svedočanstva, ispiti i akademske titule dobijene u inostranstvu priznaju za korišćenje u Srbiji, bilo radi nastavka školovanja ili radi zapošljavanja. Nostrifikovana diploma ima potpuno istu vrednost kao i ona stečena u Srbiji.
Ko obavlja nostrifikaciju?
Za nostrifikaciju srednjoškolskih svedočanstava i diploma zaduženo je Ministarstvo prosvete (na teritoriji Vojvodine to je Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje), a za nostrifikaciju visokoškolskih dokumenata — univerziteti i samostalne visoke škole (oni postupak nostrifikacije regulišu svojim statutima).
Obrazovne isprave iz bivših jugoslovenskih republika
Diplome i svedočanstva stečena u bivšim jugoslovenskim republikama pre raspada zajedničke države važe bez nostrifikacije, i kada je reč o srednjoj školi i o visokom obrazovanju. Nije potrebna ni nostrifikacija srednjoškolskih svedočanstava i diploma iz Republike Srpske, kao ni onih dobijenih u Crnoj Gori do raspada Državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Foto: Shutterstock/printscreen
Postupak nostrifikacije
Zahtev za nostrifikaciju podnosi se na posebnom obrascu, koji možeš dobiti kod organa ili ustanove koja obavlja nostrifikaciju. Univerziteti traže mišljenje odgovarajućeg fakulteta o stepenu podudarnosti inostranog studijskog programa s našim.
U postupku nostrifikacije uzima se u obzir sistem obrazovanja u zemlji iz koje potiče diploma ili svedočanstvo, trajanje obrazovanja, plan i program ustanove koja je izdala dokument, prava koja on daje i ostale bitne okolnosti. U slučaju da se organ koji obavlja nostrifikaciju već susretao s dokumentima strane obrazovne ustanove iz koje dolaziš, postupak će teći brže, jer neće morati iznova da se utvrđuju sve ove okolnosti.
Ukoliko inostrani nastavni plan i program znatno odstupa od domaćeg s kojim se upoređuje, nostrifikacija se uslovljava polaganjem određenih ispita, izradom radova ili proverom znanja.
Na kraju ovog postupka dobićeš rešenje o nostrifikaciji, a napomena o priznavanju biće uneta i na original i jedan primerak prevoda nostrifikovane školske isprave. Rok za donošenje rešenja za srednjoškolske isprave je 30 dana od podnošenja zahteva, a za visokoškolske — rokove propisuju same ustanove koje obavljaju nostrifikaciju. Zato se trajanje postupka znatno razlikuje od ustanove do ustanove (ponekad i više meseci), a u slučaju univerziteta zavisi i od toga koji fakultet treba da dâ mišljenje.
Potrebna dokumenta
Obrazac zahteva za priznavanje srednjoškolskih dokumenata možeš preuzeti i sa sajta Ministarstva prosvete.
Za nostrifikaciju ti je, osim originala školske isprave čije priznavanje tražiš, potreban i njen prevod, overen kod ovlašćenog prevodioca (sudskog tumača).
Kad je reč o srednjoj školi, mogu ti, osim diplome, tražiti i prevode svedočanstava poslednjeg ili svih razreda — raspitaj se u Ministarstvu, odnosno Pokrajinskom sekretarijatu.
Za dokumenta izdata u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj, naravno, nije potreban prevod.
Moraćeš da priložiš i dokaz o uplati takse za nostrifikaciju (u slučaju srednjoškolskih isprava), odnosno naknade koju propisuju visokoškolske ustanove.
Foto: Shutterstock
Taksa za nostrifikaciju srednjoškolskih dokumenata krajem 2011. godine iznosila je 3.490 dinara.
Upis na fakultet kada je nostrifikacija u toku
Ako nameravaš da u Srbiji upišeš fakultet sa srednjom školom koju si završio u inostranstvu, a za koju se diploma izdaje posle datuma do kog se mogu predati dokumenta za upis na naše visokoškolske ustanove, ipak ćeš moći da se upišeš. Potrebno je da pre konkurisanja za upis podneseš zahtev za nostrifikaciju i priložiš svu dokumentaciju koju imaš. Dobićeš potvrdu da je nostrifikacija u toku, s kojom možeš uslovno da konkurišeš za upis. Upis, dakle, neće važiti ukoliko nostrifikacija iz nekog razloga bude odbijena.
Ruske srednjoškolske diplome
Sa srednjoškolskom diplomom stečenom u Rusiji ili nekoj od bivših republika Sovjetskog Saveza imaš pravo da se upišeš na domaći fakultet ili visoku školu, iako se kod nas te diplome ne priznaju kao dokaz o završenom srednjem obrazovanju (već se računaju kao završen drugi ili treći razred gimnazije).
Ako nisi zadovoljan rešenjem
Ukoliko ti je nostrifikacija odbijena, ili smatraš da je pogrešno utvrđen tvoj nivo obrazovanja ili akademska titula, nemaš pravo žalbe, ali možeš da podneseš tužbu Upravnom sudu.
Snežana S. (48) kojoj je danas određen pritvor zbog sumnje da je falsifikovala ispravu i bavila se nadrilekarstvom, jer je kako se veruje falisfikovanom diplomom otvorila stomatološku ordinaciju u Beogradu na vodi, pre ovog biznisa imali frizerski i kozmetički salon na Novom Beogradu.
Lažnoj doktorki Snežani S. (48) koja je pre dva dana uhapšena po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu zbog sumnje da je sa falsifikovanom diplomom Medicinskog fakulteta u Prištini u ordinaciji u Beogradu na vodi pružala stomatološke usluge i vršila antiejdžing tretmane, sudija za prethodni postupak Prvog osnovnog suda odredio je pritvor do 30 dana.
Po nalogu javnog tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu Snežani S. (48) juče je određeno zadržavanje u trajanju od 48 sati, a ona je osumnjčena za krivično delo falsifikovanje isprave i krivično delo nadrilekarstvo i nadriapotekarstvo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Snežana S. (48) kojoj je danas određen pritvor zbog sumnje da je falsifikovala ispravu i bavila se nadrilekarstvom, jer je kako se veruje falisfikovanom diplomom otvorila stomatološku ordinaciju u Beogradu na vodi, pre ovog biznisa imali frizerski i kozmetički salon na Novom Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Šiptarski ekstremisti okačili su zastave Albanije i zloglasne terorističke organizacije OVK na kapije srpskih crkava u Lipljanu, nakon čega je policija privela dvojicu provokatora!
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Rijaliti učesnik Ivan Marinković dotakao se odnosa Maje Marinković i Asmina Durdžića, otkrivši da je u kontaktu sa njom, ali da krivi Asmina što uživa u čitavoj situaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.