Iznosi eko-takse za ovu godinu nisu menjani, ali to ne znači da za pojedine kategorije privrednika one neće biti znatno više. Naime, preduzetnici su do sada ovu taksu plaćali uvek u iznosu razrezanom za mikro pravna lica, ali će izmenom uredbe sada i oni biti svrstavani u različite kategorije po veličini, po principu: veća firma - veća taksa.
Koliko tačno preduzetnika u Srbiji posluje u kategoriji većoj od 'mikro' – što znači da ima više od 10 zaposlenih i godišnje poslovne prihode veće od 700.000 evra ili ukupnu aktivu veću od 350.000 evra – biće poznato tek kada Agencija za privredne registre 'izbroji' nedavno predate finansijske izveštaje.
Ako je sudeći po lanjskim rezultatima, takvih preduzetnika je nešto više od 1.600 (tačnije – 1.611) i - svi oni će na ime eko-takse ove godine platiti bar desetostruko veći iznos, a jedan od njih će platiti čak sto puta skuplju eko-taksu u odnosu na onu plaćenu 2023.
Foto: Informer
Šta se sve promenilo?
Skraćen rok, preduzetnici u svim kategorijama
Prijavu za utvrđivanje godišnje naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine, u javnosti poznatu kao eko-taksu, privrednici od ove godine podnose ranije – do 30. aprila, a ne kao što je do sada bilo – do 31. jula.
Ovo je predviđeno izmenama Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara usvojenim u oktobru 2023.
Međutim, to nije jedina izmena koja će pogoditi obveznike eko-takse u Srbiji.
Vlada je, naime, prošle nedelje usvojila izmenu uredbe kojom se određuju iznosi eko-takse za preduzeća i preduzetnike u zavisnosti od toga u koju od tri grupe delatnosti spadaju: one sa velikim negativnim uticajem na životnu sredinu, srednjim ili malim negativnim uticajem na životnu sredinu.
Ima tačno 12 utvrđenih iznosa eko-taksi, pošto su preduzeća i preduzetnici svrstani u četiri grupe firmi: velike, srednje, male i mikro.
Foto: Informer
Do sada su svi preduzetnici bili svrstani u kategoriju 'mikro pravnih lica i preduzetnika' i plaćali su najniže takse u svakoj grupi zagađivača. Po novom – preduzetnici su 'rame uz rame' sa preduzećima, u svih 12 kategorija.
Tako su, na primer, preduzetnici koji posluju u delatnostima sa velikim negativnim uticajem na životnu sredinu do sada plaćali 20.000 dinara, kao i mikro preduzeća. Od ove godine će preduzetnici, ukoliko premašuju kategoriju mikro preduzeća i preduzetnika (što je precizno utvrđeno Zakonom o računovodstvu u odnosu na broj zaposlenih, ukupan prihod i aktivu), i spadaju u kategoriju 'malih pravnih lica i preduzetnika', plaćati čak deset puta više – 200.000 dinara.
Preduzetnik koji posluje u 'najskupljoj kategoriji' zagađivača, a svrsta se u 'srednja pravna lica i preduzetnike', od ove godine plaćaće pola miliona dinara, umesto 20.000 dinara, dok je za 'veliko preduzeće i preduzetnika' u ovoj kategoriji predviđena taksa od dva miliona dinara.
Svi paušalci će biti u kategoriji najnižih taksi u okviru svake od tri kategorije delatnosti.
- Preduzetnik koji porez na prihode od samostalne delatnosti plaća na paušalno utvrđeni prihod, iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine plaća u iznosu propisanom za mikro pravna lica i preduzetnike - stoji u novoj uredbi.
Foto: shutterstock
Jedan veliki preduzetnik
Prema Godišnjem biltenu finansijskih izveštaja za 2022. koju je objavila Agencija za privredne registre, prošle godine je tačno 1.611 preduzetnika bilo razvrstano u kategoriju 'malih, srednjih i velikih pravnih lica i preduzetnika'.
Među njima je najviše malih preduzetnika – ukupno 1.589.
Srednjih je 21, dok je u toj godini u Srbiji poslovao samo jedan preduzetnik svrstan u kategoriju 'velikih preduzeća i preduzetnika', što, po Zakonu o računovodstvu podrazumeva da premašuje dva od tri kriterijuma: da ima broj zaposlenih veći od 250, godišnje poslovne prihode veće od 40 miliona evra ili vrednost ukupne aktive veću od 20 miliona evra u dinarskoj protivvrednosti.
Kolike su takse
Najmanje eko-takse, po Uredbi o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu i iznosima naknada, plaćaju mikro preduzeća i preduzetnici koji se bave delatnošću sa malim uticajem na životnu sredinu, na primer – naukom, obrazovanjem, osiguranjem, sportom, ali i kockanjem i klađenjem i dr – svega 5.000 dinara godišnje.
Ista ova grupa firmi (mikro), u delatnostima koje imaju srednji negativan uticaj na životnu sredinu, poput sakupljanja neopasnog otpada, određenih sektora poljoprivrede, popravke i održavanja letelica, proizvodnje baterija i akumulatora, proizvodnje oružja i municije, proizvodnje ulja i masti, sladoleda, prerade mleka, ali i proizvodnje pletenih i kukičanih čarapa i dr. plaća eko-taksu duplo više – 10.000 dinara.
Mikro firme i preduzetnici u grupi delatnosti koje najviše negativno utiču na životnu sredinu plaćaju dvostruko više od onih sa srednjim uticajem – tačno 20.000 dinara.
U te delatnosti spada rudarstvo, uzgoj životinja, proizvodnja tapeta, proizvodnja papira i kartona, proizvodnja eteričnih ulja, proizvoda od plastike, aluminujuma, bakra, snabdevanje električnom energijom, gasom i parom…
Slede detaljni iznosi eko-takse prema novoj uredbi koja je već stupila na snagu.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima veliki negativan uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 2.000.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 500.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 200.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 20.000 dinara.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima srednji negativni uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 1.000.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 250.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 100.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 10.000 dinara.
Iznos naknade za zaštitu i unapređivanje životne sredine za obveznike čija aktivnost u okviru delatnosti ima mali negativan uticaj na životnu sredinu iznosi za:
velika pravna lica i preduzetnike 500.000 dinara; srednja pravna lica i preduzetnike 125.000 dinara; mala pravna lica i preduzetnike 50.000 dinara; mikro pravna lica i preduzetnike 5.000 dinara.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Zoran Dragišić podneo je Skupštini Srbije predlog zakona o prestanku važenja Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ).
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (RFZO) još jednom je podsetio da će razgovori sa savetodavcima iz austrijskog Zavoda za penzijsko osiguranje biti održani 23. aprila u Požarevcu, a dan kasnije i u Beogradu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Zoran Dragišić podneo je Skupštini Srbije predlog zakona o prestanku važenja Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ).
Samo dan nakon eksplozije na trafostanici kod termoelektrane na istoku Nemačke, nova sabotaža izvedena je na zapadu zemlje kod Kelna, a nemačke vlasti sada otvoreno sumnjaju da iza napada stoje počinioci iz inostranstva ili ekstremna levica.
Pompezno najavljenu i slavno propalu blokadersku konferenciju za medije, osim brutalnih laži o špijunskim softverima obeležio je i čitav niz blokaderskih lapsusa.
Poslanik u Skupštini Srbije Vladimir Đukanović osvrnuo se na debakl blokaderske konferencije za novinare ističući da je dobro što su blokaderi konačno pokazali ko ih predvodi.
"Borci za bolje sutra“ - Milica Najdanović, Teodora Milošević i Mateja Nikolić, blokaderi iz Niša, dogovaraju da vode sudski postupak protiv Milice Janković, blokaderke sa Prirodnomatematičkog fakulteta u Nišu, koju optužuju za krađu i onda dolazimo do apsurda, da blokaderi koji urušavaju institucije, a naročito pravosuđe, sada od istog tog pravosuđa traže pomoć za svoju krađu.
Poslanik u Skupštini Srbije Nebojša Bakarec objavio je precizne podatke o govornicima na famoznoj i spektakularno propaloj konferenciji za novinare blokadera.
Takmičari prve sezone Exatlona Anabela Zonai i Radojica Lazić udružili su snage u zabavnom izazovu sa voditeljkom "Druge strane Exatlona" Tijanom Jović.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kraljevu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su O. S. (42) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Spektakularnom akcijom policije u Sremskoj Mitrovici uhapšen je jedan muškrac i tom prilikom zapljenjeno je oko 180 kilograma marihuane, 18 kilograma kokaina, 43 litre amfetaminskog ulja, 11 kilograma kofeina koji se koristi za proizvodnju amfetamina i oko pet kilograma hašiša.
U selu Gradac, na putu Kragujevac - Batočina, danas nešto posle 15 časova dogodila se saobraćajna nezgoda, kada su se sudarila dva kamiona, od kojih se jedan prevrnuo.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili jednu osobu i zaplenili oko 180 kilograma marihuane, 18 kilograma kokaina, 43 litre amfetaminskog ulja, 11 kilograma kofeina koji se koristi za proizvodnju amfetamina i oko pet kilograma hašiša.
Policija u Beogradu uhapsila je ruskog državljanina E. L. (23), koji se sumnjiči da je u saizvršilaštvu sa više, za sada nepoznatih osoba, telefonskim putem doveo u zabludu građane i oštetio za ukupno 60.000 evra.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je da u EU postoji "široka podrška" za dodatno pooštravanje viznih pravila za ruske turiste.
Na snimcima, koje je obezbedila ruska svemirska agencija Roskosmos, vidi se ista reka mesec dana pre katastrofe i samo dva dana nakon poplave. Razlika je ogromna: nekada jasno definisano rečno korito proširilo se pod naletom ogromne količine vode, mulja, kamenja i drugog materijala.
Jedna odrasla osoba ranjena je u pucnjavi koja se dogodila u osnovnoj školi Vestvud Hils u Vejnsborou, u američkoj saveznoj državi Virdžiniji, dok među decom nema povređenih, saopštili su zvaničnici.
Ruski politički analitičar i ideolog Aleksandar Dugin oštro je reagovao na izjavu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog o sve većoj opasnosti za civilnu avijaciju u ruskom vazdušnom prostoru.
Glumac i predsednik Udruženja filmskih glumaca Srbije Petar Benčina našao se u samom centru skandala nakon pojavljivanja na otvaranju Niškog filmskog festivala, koji se ovih dana održava u tom gradu.
Nova školska godina je počela, a sa njom se vraćaju i poznate tinejdžerske muke. Novi profesori, stari prijatelji, prve ljubavi, simpatije, žurke, nesigurnosti.
Seriju "Stižu dolari", koja je omiljena je širom bivše Jugoslavije, prate mnoge zanimljivosti i greške, među kojima je i zamena glumca Nikole Simića Đuzom Stojiljkovićem.
Ako vam je internet iznenada usporio, nemojte odmah pretpostaviti da je problem do vašeg internet provajdera. Pre nego što pozovete korisničku podršku ili odlučite da promenite internet paket, pokušajte sa jednostavnim rešenjem - ponovo pokrenite ruter.
Regulacija holesterola ne mora da podrazumeva skupe namirnice. Jedna od povoljnih i lako dostupnih namirnica koja može da se koristi u brojnim jelima je leblebija.
U novoj epizodi emisije “Demanti” očekuje vas iskrena i emotivna ispovest poznate pevačice, koja je pred kamerama otvoreno govorila o najvažnijim, ali i najtežim poglavljima svog života.
Pevač Darko Lazić proveo je dan u krugu porodice, a društvo su mu pravili sin i ćerka, sa kojima je obišao manastir i prelepe fotografije podelio sa pratiocima.
Majka pevačica Indi i Edite Aradinović, Florija, prvi put je za medije progovorila o sukobu svojih ćerki i nedavnoj porodičnoj drami koja se još uvek prepričava.
Pevač Milanče Radosavljević večeras održava treći po rdu solistički koncert na Tašmajdanu, a specijalno iznenađenje publici bio je njegov rođak Višeslav Čučković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.