Opet ćemo imati stoprocentno ispunjena odeljenja u medicinskim školama i opet će većina traženih i dobro plaćenih zanata biti prazna, a novina prvog upisnog kruga u srednje škole jeste da će odeljenja IT smera biti – poluprazna.
IT smerovi prazni
Naime, u gradovima Srbije je blizu trećine mesta na srednjoškolskom IT smeru, odnosno, kako se precizno zovu odeljenja za učenike sa posebnim sposobnostima za računarstvo i informatiku, posle prvog upisnog kruga ostala prazna. U Beogradu, takođe, ta odeljenja su poluprazna. Za upis u ova IT odeljenja prijavilo se oko 1.900 svršenih osmaka, ali je prijemni ispit položilo svega njih 917, pa je planirani broj mesta za upis smanjen na 940. Od tog broja, slobodna su na nivou Srbije 303 mesta.
O debaklu upisa u odeljenja učenika sa posebnim sposobnostima za računarstvo i matematiku, u kojima je predviđeno maksimalno 20 đaka, svedoče i ovi primeri – nakon prvog upisnog kruga, u gimnaziji u Čačku ima 11 slobodnih mesta, u valjevskoj 13, a u gimnaziji u niškoj opštini Medijana čak 16!
Takvi i slični rezultati u Srbiji za predsednik Foruma beogradskih gimnazija Aleksandra Markova nisu iznenađenje jer, kako ističe, i prethodnih godina se često dešavalo da veliki broj IT odeljenja ostane neupisan, pa da Ministarstvo prosvete odobri formiranje odeljenja sa svega 10 upisanih đaka.
Iznenađenje je, međutim, Beograd gde IT odeljenja do ove godine nisu imala problem sa ispunjenjem kvote od 20 učenika, a sada slobodnih mesta ima i u gimnazijama „Patrijarh Pavle“ i „Sveti Sava“, u Dvanaestoj, Šestoj i Osmoj, te gimnazijama u Mladenovcu i Zemunu.
Nema dovoljno nadarenih?
Sve ovo, po mišljenju Markova, otvara osnovno pitanje – da li IT odeljenja u gimnazijama uopšte treba da postoje u tolikom broju?
- Jer, da podsetimo, pre desetak godina sa tim smerom se krenulo tako da budu do dva odeljenja u Beogradu, a na nivou Srbije da ih bude 6-7 u pojedinim regionima. No, onda su direktori gimnazija, jedan za drugim, počeli da traže od Ministarstva, a ono da odobrava, tako da danas maltene svaka beogradska gimnazija ima makar po jedno, a neretko dva odeljenja IT smera. To je program za nadarenu decu, a mi smo prethodnih godina imali veliki broj upisanih učenika koji jednostavno nisu dovoljno kvalitetni za to – kaže za „Blic“ predsednik Foruma beogradskih gimnazija.
Drugo pitanje, kako dodaje, jeste zašto je IT smer uopšte dat gimnazijama, jer u tim odeljenjima učenici tokom školovanja nemaju veliki broj tipičnih gimnazijskih predmeta i uče ih tokom jedne ili dve školske godine. On, naime, smatra da je ovaj smer znatno bliži srednjoj stručnoj školi.
- Ako uzmete u obzir da u Beogradu imate više elektrotehničkih škola koje ne upišu dovoljan broj učenika, pitanje je zašto je gimnazijama dodeljivan taj profil koji je bliži elektrotehničkim školama. Pravo je vreme da se pokrene šira rasprava da li nam je toliki broj odeljenja potreban i da se od sledeće školske godine on smanji. Ne bih govorio da je reč o debaklu upisa, jednostavno, učenici su tokom prethodnih godina videli o čemu se radi, ove godine u startu je zainteresovanost bila manja, prijemni ispit je daleko lošije urađen i sve su to pokazatelji da odeljenja za učenike sa posebnim sposobnostima za računarstvo i informatiku u ovom broju nisu potrebna – zaključuje Aleksandar Markov.
Nije isto biti haker i znati "Vindouz"
Inače, osnov za računarstvo i informatiku je matematika, a jedan od naših najboljih pedagoga iz sfere ove nauke, direktor Valjevske gimnazije u vreme njenih najboljih dana i nekadašnji predsednik Društva matematičara Srbije dr Vojislav Andrić, pretpostavlja da postoji nekoliko razloga zbog čega će IT odeljenja ove godine biti poluprazna.
- Prvi je neadekvatan učenički kadar. Deca i roditelji se bili „zapaljeni“ za IT odeljenja, misleći da u njima rezultat može da napravi svako, neshvatajući da ovaj smer traži mnogo matematičkog znanja. Nije isto biti „haker“, u smislu znanja o mrežama i Vindouzu, i biti programer. Drugi razlog je slaba prohodnost te struke ka matematičkim i tehničkim fakultetima, jer u konkurenciji sa onima koji bolje znaju matematiku a to su deca sa prirodnog smera i iz matematičkih gimnazija, oni ne mogu da upišu željene fakultete – ističe Andrić.
Jedan upisan za obućara
Kada je reč o srednjim stručnim školama u Srbiji, po rečima Milorada Antić iz Foruma srednjih stručnih škola, rezultat prvog kruga upisa je očekivan i gotovo identičan prethodnim godinama – popunjena je zdravstvena struka gde je bila najveća navala i tražio se najveći broj bodova, potom stručna zanimanja IT sektora i ekonomija, pravo i ugostiteljstvo na trećem mestu.
- S druge strane, nismo zadovoljni upisom u srednje poljoprivredne, škole tekstila i kože, ali i dosta mašinskih smerova nam je ostalo prazno, a potom i građevina, naročito trogodišnja zanimanja. Primer za to je da su pojedine škole na smer dizajnera kože ili obućara upisale jednog jedinog đaka. Veoma malo imamo upisanih i na smerove pekara i mesara, uopšte za majstorska zanimanja na čije usluge nekada čekate par meseci – priča Antić za „Blic“.
A reč je o deficitarnim zanimanjima koja uopšte nisu malo plaćena, a naš sagovornik ističe da neka od njih donose platu veću od programerske.
- Kao što je zanimanje zavarivač koji kao obučen majstor može da zaradi mesečno 2.000 do 4.000 evra, ali je za taj smer ostalo dosta praznih mesta u većini škola koje ga imaju. Nesporno da je to teško zanimanje, ali je izuzetno dobro plaćeno i sa tim zanatom možete da živite dobro i kvalitetno. I pekar i mesar, čije su plate takođe ozbiljne, su zanimanja za koja se plašim da će ostati prazna i nakon drugog upisnog kruga – strahuje Antić.
Suma sumarum, kako ističe, od svih novih srednjoškolaca u potpunosti ćemo imati generaciju novih medicinskih sestara i tehničara, ali ne za naše tržište.
- Na žalost, i tu generaciju ćemo iškolovati, uložiti dosta novca i onda iz „izvesti“ u zemlje zapadne Evrope koje su zadovoljne tim našim kadrom, jer su naše medicinske škole, i u smislu nastave i u smislu prakse, zaista kvalitetne – zaključuje on, dodajući da za deficitarna zanatska zanimanja u Srbiji „nema spasa“ ako nemaju karakter dualnog obrazovanja.
Protiv Denisa M. (29) iz Čеneja, koji sе sumnjiči da jе oštrim prеdmеtom usmrtio komšiju Dušimira P. (72), podignuta jе optužnica i u toku jе njеno potvrđivanjе.
U Americi je izbila prava histerija zbog objave fotografija sa Kube, na kojima je prikazan neki neidentifikovani kompleks radioelektronske borbe, poreklom iz Rusije.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave letnji praznik Svetog prepodobnog Nauma Ohridskog. Svetac se obeležava i 5. januara, a 3. jula je letnji praznik ili sabor.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Bugarske vlasti su razotkrile operaciju sajber-špijunaže u kojoj su međunarodne hakerske grupe skoro pet godina imale neovlašćen pristup vladinim mrežama, pri čemu su ukrale 62 miliona stranica dokumenata, izjavio je danas ministar za inovacije i digitalnu transformaciju, Ivan Vasilev, na brifingu održanom nakon sednice Saveta ministara.
Severna Koreja je proširila postrojenja za obogaćivanje uranijuma u nuklearnom kompleksu Jongbjon, a nastavlja da pospešuje i proizvodnju materijala za nuklearno oružje, izjavio je danas šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.
Francuski predsednički kandidat i lider stranke „Patrioti“, Florijan Filipo, nakon sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina, kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa na samitu APEK-a u Šendženu, ocenio je da je Pariz taj koji je zapravo izolovan.
Rusija bi do proleća 2027. godine mogla da uspostavi kontrolu nad ukrajinskim teritorijama istočno od Dnjepra, dok bi se evropske države istovremeno mogle suočiti sa direktnim vojnim sukobima sa Moskvom i Teheranom.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.