U periodu od 1. novembra do 1. aprila se na ulici ili putu nađete u automobilu sa letnjim gumama, a kolovoz kojim se krećete nije suv, može vas očekivati novčana kazna.
Od 1. novembra, na vašem automobilu treba da imate zimske gume, pa sve do 1. aprila, kako je to propisano Zakonom o bezbednosti saobraćaja.
Tolerancija postoji ukoliko nema zadržanog snega i leda na kolovozu.
Po Zakonu, u obavezi ste da imate sve četiri zimske gume sa oznakom M+S (MS, M-S ili M&S) u periodu od 1. novembra do 1. aprila, a pri tome šara na gumama ne sme da ima dubinu manju od 4 milimetra.
Od 1. novembra važi i zakonska odredba koja se tiče posedovanja zimske opreme, a u nju, sem odgovarajućih guma, spadaju i lanci za sneg koje koristite na delovima puta gde je znakom jasno obeležena njihova upotreba po snegu.
Foto: Shuterstock
Važno je i kakva je temperatura, a ne samo da li ima snega
Inače, kada govorimo o zimskim gumama, zakon ne nalaže kao obavezu da ih koristimo ukoliko na putu nema snega, leda ili poledice i kaznu nećete platiti. To znači da vozači u periodu od 1. novembra do 1. aprila mogu da voze i na letnjim gumama ako su putevi suvi. Ipak, savetuje se da je najbolje da tokom čitavog navedenog perioda na vozilu imate adekvatne gume i za to postoje razlozi.
Sneg, led i poledica nisu jedini razlozi zašto biste letnje gume na svom automobilu zamenili zimskim. Bitna je i temperatura vazduha, a stručnjaci se uglavnom slažu u tome da je 7 stepeni Celzijusa temperatura koja bi trebalo da posluži kao odrednica kada treba menjati gume.
Zima može da bude i suva, bez mnogo padavina, ali sa dosta ledenih dana, kada se temperatura uopšte ne penje iznad nule. U takvim okolnostima, iako zakonodavac ne insistira, bilo bi razumno voziti se na zimskim pneumaticima.
Naime, kako objašnjavaju saobraćajni stručnjaci, osim što ima drugačije šare na gaznoj površini, zimska guma se od letnje razlikuje i po tome što je izrađena od drugačije smeše. Razlog je da se na niskim temperaturama ne bi previše stvrdnula i kako bi pružila bolje prijanjanje za asfalt. Tada je kraći zaustavni put prilikom kočenja, kao i bolje ponašanje vozila prilikom nagle promene pravca i u krivinama.
Agencija za bezbednost saobraćaja navodi da su zimski pneumatici preporučljivi i kada su kolovozi suvi, ako su temperature niže od sedam stepeni.
Kako objašnjavaju saobraćajni eksperti, čak i pri brzini od samo 30 km/h po snegu zaustavićete se nekoliko metara dalje sa letnjim nego sa zimskim gumama pri iznenadnom kočenju, na primer, kada vam na kolovoz “izleti” pešak. Kako su pokazali testovi takvog kočenja na ledu, sa letnjim gumama, pri brzini od 30km/h, zaustavni put kočenja iznosi 68 metara, dok je sa zimskim gumama 57 metara, što nije nimalo zanemarljiva razlika.
Kolike su kazne
U periodu od 1. novembra do 1. aprila se na ulici ili putu nađete u automobilu sa letnjim gumama, a kolovoz kojim se krećete nije suv, može vas očekivati kazna od 10.000 do 20.000 dinara, ako ste odgovorno lice kazna je od 6.000 do 50.000 dinara, dok je kazna za pravno lice u rasponu od 60.000 do čak 800.000 dinara.
Trajno oduzimanje automobila, ali i vozačke dozvole, nulta tolerancija na vožnju pod dejstvom alkohola, nova pravila za korišćenje električnih bicikala, ali i znatno strože novčane i bodovne kazne za saobraćajne prekršaje, glavne su stavke predloga novog Zakona o bezbednosti u saobraćaju koji bi do kraja godine trebalo da se nađe na javnoj raspravi, a onda i pred poslanicima u Skupštini Srbije.
Borba grčke vlade protiv onih koji zloupotrebljavaju plaže i nezakonito zloupotrebljavaju ono što nije navedeno u licencama koje su dobili za poslovanje ili pak posluju bez dozvole, dovela je do provere više od 20.500 firmi raznih kategorija u julu i avgustu.
U Srbiji već nešto više od 7 godina postoji registar neplaćenih kazni, tj. "Registar neplaćenih novčanih kazni i drugih novčanih iznosa". Putem ovog portala možete da proverite da li imate prekršajnu novčanu kaznu, troškove postupka i druge novčane iznose neplaćene.
Pre više od dva meseca električni trotineti su i zvanično postali prevozno sredstvo koje mora da se kreće kolovozom i koje kontroliše saobraćajna policija. Međutim, oni koji ih voze tvrde da se na kolovozu ne osećaju bezbedno, a analize pokazuju da većih nezgoda nije bilo.
Manje đaka u učionicama, nešto kraći raspusti, stroži pravilnici oblačenja i zabrana korišćenja mobilnih telefona u sve više ustanova, skuplje ekskurzije, nove mere u borbi protiv svih oblika nasilja, kao i najavljene pripreme za uspostavljanje velike ili državne mature, neke su od glavnih novosti koje nas očekuju u novoj školskoj godini, kako za osnovce, tako i za srednjoškolce.
Na području Policijske uprave u Zrenjaninu, tokom proteklog vikenda, evidentirane su četiri saobraćajne nezgode, u kojima je jedna osoba zadobila teške telesne povrede, a dve su lakše povređene.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Trajno oduzimanje automobila, ali i vozačke dozvole, nulta tolerancija na vožnju pod dejstvom alkohola, nova pravila za korišćenje električnih bicikala, ali i znatno strože novčane i bodovne kazne za saobraćajne prekršaje, glavne su stavke predloga novog Zakona o bezbednosti u saobraćaju koji bi do kraja godine trebalo da se nađe na javnoj raspravi, a onda i pred poslanicima u Skupštini Srbije.
Blokaderski advokat Čedomir Čeda Kokanović brutalno je izvređao veliki broj građana koji su danas prisustvovali istorijskom skupu "Srbija, jedna porodica" koji je održan u centru Beograda.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
U Beogradu je danas održan veliki skup SNS-a, na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi, a to je, izgleda, zasmetalo hrvatskim medijima, koji su odmah počeli negativno da pišu o ovom skupu.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške Glen Dizen tvrdi da je britanska vlada odobrila upotrebu krstarećih raketa storm šedou za ukrajinski napad na Voronjež, izveden 22. juna, u kojem je poginulo pet ljudi.
Rusija i Indonezija sve brže razvijaju ekonomske mehanizme koji zaobilaze tradicionalne finansijske kanale pod dominacijom dolara, a ruski mediji taj proces predstavljaju kao novi udar na zapadni finansijski sistem i odgovor Moskve na dugogodišnje sankcije.
Suprug italijanske ministarke za porodična pitanja Evđenije Ročela, Luiđi Kavalari, nestao je u jezeru Viko u blizini Rima nakon što je bio u čamcu zajedno sa suprugom.
Ugledna agencija Blumberg, pozivajući se na poverljive izvore, prenosi da je kardinalna greška američke obaveštajne službe rezultirala stravičnim napadom na školu za devojčice u iranskom gradu Minabu.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Bivša rijaliti učesnica i reperka Dia Kostić, otkrika je da je pevač Era Ojdanić svojevremeno hteo da joj kupi nekretninu u rodnom kraju, Vrnjačkoj Banji.
Pevačica Elena Kitić na početku svoje karijere negovala je provokativan imidž, a sada su se svi iznenadili novim - smernim izgledom ćerke Mileta Kitića i Marte Savić.
Starleta Atina Ferari oglasila se nakon što je isplivao snimak sa jučerašnjeg koncerta "Južnog vetra" na kojem joj obezbeđenje nije davalo da uđe na ulaz koji je htela, te je objasnila šta se desilo.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.