Bitke kod Leksingtona i Konkorda, koja su se odigrale 19. aprila 1775. godine, označile su početak američke revolucije i postala simbol borbe američkih kolonista za nezavisnost od Britanske krune. Ovaj događaj je bio ključan za formiranje nacionalnog identiteta Sjedinjenih Američkih Država.
Povod za bitke bila je odluka britanskih vlasti da kolonistima konfiskuju skladišta oružja u Leksingtonu i Konkordu u provinciji Masačusets. Vođene informacijama o mogućem skladištenju oružja, britanske trupe su započele operaciju zaplene. Međutim, kolonisti su obavešteni o planovima Britanaca, što je omogućilo organizovanje otpora.
Ujutro 19. aprila 1775. godine, britanske trupe pod komandom generala Tomasa Gejdža, guvernera Masačusetsa, krenule su ka Leksingtonu sa ciljem da zarobe lokalne kolonističke vođe i zaplene im oružje. Međutim, kolonisti su primili obaveštenje o njihovom dolasku i odlučno su se tome usprotivili.
U Leksingtonu je došlo do sukoba između britanskih trupa i lokalnih milicija. Iako su bili manje naoružani i brojčano nadjačani, kolonisti su pružili hrabar otpor. Ova kratka, ali žestoka bitka rezultirala je povlačenjem kolonista, ali je označila početak oružanog sukoba između kolonista i britanskih trupa.
Posle neuspelog pokušaja kod Leksingtona, britanske trupe su nastavile ka Konkordu. Međutim, većina oružja je već bila premeštena iz skladišta, a lokalni kolonisti su bili spremni da se brane. Bilo je nekoliko okršaja duž puta za Konkord, a kolonisti su pokazali iznenađujuću organizovanost i odlučnost.
Bitke kod Leksingtona i Konkorda označile su prekretnicu u odnosima između britanskih vlasti i američkih kolonista. Ovi događaji ne samo da su pokazali sposobnost kolonista da se odupru britanskoj moći, već su i inspirisali druge kolonije da podrže otpor britanskoj vlasti.
Revolucionarni duh koji je proizašao iz ovih događaja konačno je kulminirao Deklaracijom o nezavisnosti 1776. i stvaranjem Sjedinjenih Američkih Država.
Ova mašina, danas poznata kao neizostavni deo fitnes opreme, ima mračnu prošlost. Ona je prvobitno izmišljena u 19. veku kao sredstvo za kažnjavanje engleskih zatvorenika.
U najsmrtonosnijem napadu životinja na svetu džinovski krokodili su pojeli 500 japanskih vojnika u močvari u Burmi (današnjem Mjanmaru) tokom bitke sa Britancima u Drugom svetskom ratu.
Anglo-zanzibarski rat vodio se između Ujedinjenog Kraljevstva i Zanzibara 27. avgusta 1896. i verovatno ne bi bio zabeležen ni u jednoj knjizi iz istorije da nije ovog rekorda, a reč je o najkraćem konfliktu u istoriji koji je trajao svega 38 minuta.
Italija je odbila da učestvuje u američkim i britanskim napadima na vojne ciljeve jemenskih pobunjenika Huta u Jemenu, rekao je danas neimenovani izvor iz italijanske vlade za Rojters.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ova mašina, danas poznata kao neizostavni deo fitnes opreme, ima mračnu prošlost. Ona je prvobitno izmišljena u 19. veku kao sredstvo za kažnjavanje engleskih zatvorenika.
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Poznati pevač narodne muzike Milan Topalović Topalko, koji je u jednom trenutku odlučio da postane blokader, otvoreno se nudi za nosioca takozvane studentske liste.
Bivši predsednik Crne Gore Milo Đukanović priprema knjigu o svojoj višedecenijskoj političkoj karijeri, a u oblikovanju rukopisa mogao bi da mu pomogne hrvatski istoričar Tvrtko Jakovina.
Univezitetski klinički centar (UKC) Niš šalje sutra avionom Vlade Srbije svoj multidisciplinarni medicinski tim u Crnu Goru po pacijente povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u nedelju na magistarlnom putu Lipci-Grahovo.
Zajedničkom akcijom srpske policije i bezbednosnih službi Sjedinjenih Američkih Država razbijen je veliki lanac krijumčarenja ljudi na teritoriji Surčina.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Glavni inženjer nuklearne elektrane Zaporožje Aleksej Lihačov, koja se nalazi pod ruskom kontrolom, poginuo je u ukrajinskom napadu dronom u blizini elektrane, saopštio je u sredu direktor ruske državne nuklearne korporacije Rosatom.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bakaei saopštio je da je bolnica „Šahid Bakaei“, u kojoj se leče deca obolela od raka, evakuisana.
Savet Evrope pozvao je danas pet država članica Evropske unije da u potpunosti zaštite prava, u skladu sa međunarodnim pravom, odbijenih tražilaca azila.
Supruga španskog premijera Pedra Sančeza, Begonja Gomez, biće izvedena pred porotu zbog optužbi za trgovinu uticajem i proneveru, odlučio je danas sud.
Atina Tošić, ćerkA pevačice Jelene Karleuše, ovih dana uživa u pravom luksuzu na turskom primorju, a njene objave sa odmora ne prestaju da intrigiraju javnost.
Porodice Ražnatović i Gudelj danas slave, a sada se na društvenim mrežama oglasio i ponosni deka, Nebojša Gudelj koji je poslao kratku ali veoma moćnu poruku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.