Bitke kod Leksingtona i Konkorda, koja su se odigrale 19. aprila 1775. godine, označile su početak američke revolucije i postala simbol borbe američkih kolonista za nezavisnost od Britanske krune. Ovaj događaj je bio ključan za formiranje nacionalnog identiteta Sjedinjenih Američkih Država.
Povod za bitke bila je odluka britanskih vlasti da kolonistima konfiskuju skladišta oružja u Leksingtonu i Konkordu u provinciji Masačusets. Vođene informacijama o mogućem skladištenju oružja, britanske trupe su započele operaciju zaplene. Međutim, kolonisti su obavešteni o planovima Britanaca, što je omogućilo organizovanje otpora.
Ujutro 19. aprila 1775. godine, britanske trupe pod komandom generala Tomasa Gejdža, guvernera Masačusetsa, krenule su ka Leksingtonu sa ciljem da zarobe lokalne kolonističke vođe i zaplene im oružje. Međutim, kolonisti su primili obaveštenje o njihovom dolasku i odlučno su se tome usprotivili.
U Leksingtonu je došlo do sukoba između britanskih trupa i lokalnih milicija. Iako su bili manje naoružani i brojčano nadjačani, kolonisti su pružili hrabar otpor. Ova kratka, ali žestoka bitka rezultirala je povlačenjem kolonista, ali je označila početak oružanog sukoba između kolonista i britanskih trupa.
Posle neuspelog pokušaja kod Leksingtona, britanske trupe su nastavile ka Konkordu. Međutim, većina oružja je već bila premeštena iz skladišta, a lokalni kolonisti su bili spremni da se brane. Bilo je nekoliko okršaja duž puta za Konkord, a kolonisti su pokazali iznenađujuću organizovanost i odlučnost.
Bitke kod Leksingtona i Konkorda označile su prekretnicu u odnosima između britanskih vlasti i američkih kolonista. Ovi događaji ne samo da su pokazali sposobnost kolonista da se odupru britanskoj moći, već su i inspirisali druge kolonije da podrže otpor britanskoj vlasti.
Revolucionarni duh koji je proizašao iz ovih događaja konačno je kulminirao Deklaracijom o nezavisnosti 1776. i stvaranjem Sjedinjenih Američkih Država.
Ova mašina, danas poznata kao neizostavni deo fitnes opreme, ima mračnu prošlost. Ona je prvobitno izmišljena u 19. veku kao sredstvo za kažnjavanje engleskih zatvorenika.
U najsmrtonosnijem napadu životinja na svetu džinovski krokodili su pojeli 500 japanskih vojnika u močvari u Burmi (današnjem Mjanmaru) tokom bitke sa Britancima u Drugom svetskom ratu.
Anglo-zanzibarski rat vodio se između Ujedinjenog Kraljevstva i Zanzibara 27. avgusta 1896. i verovatno ne bi bio zabeležen ni u jednoj knjizi iz istorije da nije ovog rekorda, a reč je o najkraćem konfliktu u istoriji koji je trajao svega 38 minuta.
Italija je odbila da učestvuje u američkim i britanskim napadima na vojne ciljeve jemenskih pobunjenika Huta u Jemenu, rekao je danas neimenovani izvor iz italijanske vlade za Rojters.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ova mašina, danas poznata kao neizostavni deo fitnes opreme, ima mračnu prošlost. Ona je prvobitno izmišljena u 19. veku kao sredstvo za kažnjavanje engleskih zatvorenika.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Insajderi Informera koji su infiltrirani u blokaderske grupe na društvenim mrežama došli su do šok dokumenta koji otkriva da su zgubidani gori od komunističkih komesara!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Više javno tužilaštvo u Beogradu najoštrije negoduje zbog insinuacija i konfabulacija koje pojedini advokati uporno plasiraju u javnosti u vezi sa smrću advokata Vladimira Cvijana, tvrdeći da je on ubijen, ne bi li doveli javnost u zabludu, iako prikupljeni podaci ukazuju da je smrt nastupila usled utopljenja, sa čime su isti upoznati neposrednim uvidom u predmet.
Na pitanje zašto su blokaderi zvezde u Hrvatskoj, poput kolumniste Milana St. Protića, predsednik Aleksandar Vučić kaže da su od devedesetih godina mnogi u Beogradu, koji su za sebe govorili da su nacionalisti, verovali u ljude poput Protića.
Evo naše dece – tako je narod dočekao prebilovačke mučenike kada su 1990. godine, posle skoro pola veka, njihove kosti iznete iz hercegovačkih jama. Istina nije ostala pod zemljom. Zajedno sa mučenicima, posle decenija tišine, na svetlost dana izašlo je i svedočanstvo o njihovom stradanju, poručila je ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Dok se srpski narod na Kosovu i Metohiji svakodnevno suočava sa neviđenim pritiscima Prištine, opstrukcijama, rušenjem i sistematskim proterivanjem sa vekovnih ognjišta, Telekom Srbija odgovara gradnjom, novim investicijama i otvaranjem radnih mesta.
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata mladiću iz Novog Pazara S.S. Zbog sumnje da je doneo lake telesne povrede dvojici muškaraca, kao i državljaninu Bosne i Hercegovine B.A. zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga državljanki Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Litvanska vojna obaveštajna služba saopštila je danas da raspolaže informacijama prema kojima Rusija razmatra mogućnost izvođenja napada na kritičnu infrastrukturu u baltičkom regionu, koristeći dronove ukrajinske proizvodnje, kako bi prikrila odgovornost za eventualne incidente.
Velika Britanija uvela je novi paket sankcija Rusiji, usmeren na brodove, banke i industrijske kompanije, s ciljem da dodatno ograniči finansijske tokove koje Moskva može da koristi za finansiranje rata u Ukrajini.
Operacije potapanja četiri barže u Dunavu u Rumuniji kako bi se povećao protok u elektrani Černavoda biće nastavljene danas, nakon što je ta operacija u sredu odložena zbog jakih struja.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.