Tokio, Singapur i Osaka predvode listu najbezbednijih gradova sveta, dok globalne krize i urbanizacija čine bezbednost ključnim faktorom kvaliteta života.
U svetu koji poslednjih godina potresaju geopolitičke tenzije, ekonomske krize i brza urbanizacija, bezbednost postaje jedan od ključnih kriterijuma za život u velikim gradovima.
Dok se milioni ljudi svake godine sele u urbane centre, pitanje sigurnosti građana, infrastrukture i institucija postaje presudno za kvalitet života.
Foto: Shutterstock
Prema "WorldPopulationReview.com" (informativnog statističkog sajta koji objavljuje podatke i rang-liste o državama, gradovima i globalnim trendovima), najbezbedniji grad na svetu je Tokio sa indeksom bezbednosti 92. Odmah iza njega nalaze se Singapur sa 91,5 i Osaka sa 90,9 poena.
Ovaj indeks meri bezbednost gradova kroz 57 indikatora, koji uključuju digitalnu bezbednost, zdravstveni sistem, infrastrukturu i ličnu sigurnost građana.
Deset najbezbednijih gradova sveta za život
Foto: freepik
Na vrhu liste nalaze se gradovi sa visokim standardom života i snažnim institucijama. Među prvih deset su:
🔷Tokio
🔷Singapur
🔷Osaka
🔷Amsterdam
🔷Sidnej
🔷Toronto
🔷Vašington
🔷Kopenhagen
🔷Seul
🔷Melburn
Ove metropole karakterišu stabilne institucije, razvijen zdravstveni sistem, modernu infrastrukturu i nisku stopu kriminala.
Foto: Shutterstock
Posebno je zanimljivo da šest od deset najbezbednijih gradova dolazi iz Azijsko-pacifičkog regiona, ali stručnjaci naglašavaju da bezbednost ne zavisi od geografije već od kvaliteta upravljanja gradom.
10 najsigurnijih gradova za turiste u 2026. godini
Analiza je pokazala da u ovom gradu ne postoji nijedno naselje koje se ne smatra izuzetno bezbednim za život.
🔷Rejkjavik
🔷Kopenhagen
🔷Cirih
🔷Amsterdam
🔷Honolulu
🔷Sidnej
🔷Barselona
🔷Lisabon
🔷Tokio
🔷Dablin
Foto: Shuterstock
Bogatstvo i stabilne institucije ključ bezbednosti
Analize pokazuju jasnu vezu između ekonomskog razvoja i nivoa bezbednosti. Gradovi sa višim prihodima ulažu više u: zdravstveni sistem, pametnu infrastrukturu, policijske i bezbednosne kapacitete, kao i digitalnu zaštitu građana.
Zbog toga se gradovi iz razvijenih zemalja uglavnom nalaze na vrhu liste, dok se na dnu rangiranja često nalaze metropole iz država u razvoju.
Gradovi koji su godinama u vrhu
Foto: profimedia
Prethodnih godina vrh liste često su držali Tokio, Singapur i Osaka, zahvaljujući stabilnim institucijama, tehnološkom razvoju i efikasnim javnim službama.
Tokio je lider u digitalnoj bezbednosti, dok Singapur prednjači u infrastrukturi i ličnoj sigurnosti. A Osaka ima najbolje ocenjen zdravstveni sistem.
Ovi gradovi kontinuirano ulažu u pametne tehnologije, javni red i urbanu infrastrukturu, što ih održava među najbezbednijima na svetu.
Gradovi na dnu liste
Foto: Tanjug/AP
Na drugoj strani rangiranja nalaze se gradovi u kojima politička nestabilnost, kriminal ili nedovoljno razvijena infrastruktura utiču na sigurnost građana.
Na poslednjim mestima su:
🔷Lagos
🔷Karakas
🔷Jangon
🔷Karači
🔷Daka
Ovi gradovi suočavaju se sa izazovima poput visoke stope kriminala, slabijih institucija i nedovoljnih ulaganja u urbanu bezbednost.
Bezbednost kao ključ budućih gradova
Danas oko 56 odsto svetske populacije živi u gradovima, a procenjuje se da će do 2050. godine taj broj porasti na 68 odsto. Zbog toga će način upravljanja gradovima i ulaganja u bezbednost postati jedan od ključnih faktora razvoja.
Gradovi koji uspeju da obezbede sigurno, stabilno i funkcionalno urbano okruženje biće najprivlačniji za život, poslovanje i investicije u decenijama koje dolaze.
Bliski istok trenutno nije simbol bezbednosti
Foto: Shuterstock
Paralelno sa ovim rangiranjem, poslednjih godina u sam vrh globalnih lista bezbednosti probijali su se i gradovi sa Bliskog istoka. Gradovi poput Abu Dabija i Dubaija važili su za primere urbanih sredina sa izuzetno niskom stopom kriminala i snažnim bezbednosnim sistemima.
Abu Dabi je 2025. godine proglašen najbezbednijim gradom na svetu devetu godinu zaredom, sa indeksom bezbednosti 88,4, prema Numbeo indeksu.
Grad je tada zauzeo prvo mesto među 263 svetska grada, zahvaljujući dugoročnim bezbednosnim strategijama i velikim ulaganjima u kvalitet života.
Bezbednost u Abu Dabiju godinama je bila rezultat više faktora:
🔷naprednih bezbednosnih strategija
🔷snažne policijske infrastrukture
🔷visokog nivoa poverenja građana u institucije
🔷stalnih ulaganja u infrastrukturu i kvalitet života
Foto: Privatna arhiva
Policija Abu Dabija posebno je radila na jačanju osećaja sigurnosti kod stanovnika i posetilaca, zbog čega je grad postao jedno od najpoželjnijih mesta za život, rad i studije.
Ipak, aktuelna geopolitička situacija na Bliskom istoku, posebno eskalacija tenzija sa Iranom i sve češće pretnje raketnim napadima i vojnim incidentima u regionu, poslednjih meseci bacaju novu senku na percepciju bezbednosti tog dela sveta.
Iako su UAE i dalje među stabilnijim državama regiona, stručnjaci upozoravaju da regionalni konflikti i rastuća vojna napetost mogu uticati na dugoročnu percepciju bezbednosti, zbog čega analitičari sve češće ponovo izdvajaju gradove u Evropi i Azijsko-pacifičkom regionu kao najstabilnije urbane centre za život.
Holandija je zemlja koja razbija sve stereotipe Evrope - malena, ali neverovatno raznolika, moderna, a tradicionalna, urbana, a Amsterdam je posebna priča.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Jovana (39) i Vladimir (46) Tomanović iz Loznice nisu imali još rešeno stambeno pitanje, a već su bili roditelji tri dečaka. Vasilije, Maksim i Despot ubrzo su dobili i brata Lazara, pa Evu, a početkom decembra im stiže još jedan brat ili sestra!
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su tokom noći masovan napad dronovima na Lenjingradsku oblast i Sankt Peterburg, a ruska protivvazdušna odbrana oborila je ukupno 56 ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštili su ruski izvori.
Etna, jedan od najaktivnijih vulkana u Evropi, ponovo je snažno izbacivala pepeo, zbog čega je privremeno obustavljen dolazni avio-saobraćaj na međunarodnom aerodromu „Katanija Vinčenco Belini“ na Siciliji.
Krim je tokom noći bio pod novim talasom udara, a prema lokalnim izvorima i satelitskim podacima, pogođeni su lučka zona u Kerču, energetski objekti kod Simferopolja i područje aerodroma Gvardejsko.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Una Čolić, starija ćerka pevača Zdravka Čolića, poznata je po tome što često deli detalje iz života sa pratiocima na društvenim mrežama, a tako je bilo i ovog puta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.