Salata od paradajza jedan je od omiljenih letnjih priloga, a evo kako da izbegnete da nakon samo nekoliko minuta u posudi ostane više soka nego samih komada povrća.
Uzrok tome nije samo prezrelost paradajza, već i način na koji ga sečemo, pripremamo i začinjavamo. Pravilnom pripremom i uz nekoliko jednostavnih trikova moguće je sačuvati njegovu svežinu i sočnost, a istovremeno sprečiti da se salata pretvori u vodenu smesu.
Birajte mesnatije sorte paradajza
Za pripremu kvalitetne salate najbolje je koristiti čvrste i mesnate sorte paradajza koje imaju manje semenki i manje soka. Takvi plodovi zadržavaju svoj oblik nakon sečenja, pružaju bolju teksturu i ne ispuštaju veliku količinu tečnosti. Za razliku od mekanih i prezrelih paradajza, mesnate sorte omogućavaju da salata ostane sveža, ukusna i prijatna za posluživanje.
Paradajz secite neposredno pre serviranja
Izbegavajte da paradajz sečete mnogo ranije, jer već nakon sečenja počinje da ispušta svoj sok. Što duže stoji u činiji, to će se nakupiti više tečnosti i salata će izgubiti svoju svežinu. Najbolje je da ga pripremite neposredno pre nego što je poslužite.
Foto: Shutterstock
paradajz salata
So dodajte tek na kraju
Jedna od najčešćih grešaka jeste prerano soljenje paradajza. So izvlači vlagu iz ploda i ubrzava ispuštanje soka, zbog čega salata brzo postaje vodena.
Prvo iseckajte paradajz, dodajte ulje i ostale sastojke, a so stavite tek pred samo serviranje. Tako će salata zadržati bolju teksturu, svež izgled i puniji ukus.
Ne mešajte salatu previše
Paradajz salatu nije potrebno dugo mešati. Nekoliko laganih pokreta kašikom biće sasvim dovoljno da se sastojci sjedine. Preterano mešanje može oštetiti komade paradajza, zbog čega će brže otpustiti sok i izgubiti čvrstinu.
Luk dodajte neposredno pre serviranja
Ako u salatu dodajete crni ili ljubičasti luk, najbolje je da ga ubacite pred samo posluživanje. Na taj način će zadržati svoju hrskavost, izražen ukus i svež izgled, dok će salata ostati prijatne teksture.
Poslužite rashlađenu, ali ne previše hladnu
Najbolji ukus paradajz ima kada je na sobnoj temperaturi ili blago rashlađen. Previše hladan paradajz iz frižidera može izgubiti deo svoje prirodne arome, dok duže stajanje na toplom ubrzava oslobađanje soka i može učiniti salatu vodenastom.
Nema većeg razočaranja za baštovane od paradajza koji spolja sija i izgleda savršeno, a pod nožem se pretvara u vodenasti plod bez ukusa i mirisa. Iako prva sumnja obično pada na jake letnje žege i visoke temperature, stručnjaci upozoravaju da se pravi krivac krije u nečem drugom - pogrešnoj prihrani.
Dok neki posežu za skupim preparatima, iskusni baštovani često se oslanjaju na mešavinu mleka, vode, sode bikarbone i deterdženta kao prvu liniju odbrane od plamenjače.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nema većeg razočaranja za baštovane od paradajza koji spolja sija i izgleda savršeno, a pod nožem se pretvara u vodenasti plod bez ukusa i mirisa. Iako prva sumnja obično pada na jake letnje žege i visoke temperature, stručnjaci upozoravaju da se pravi krivac krije u nečem drugom - pogrešnoj prihrani.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Nastavlja se blokaderski rat do istrebljenja, a sada su zgubidani ponovo napali članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u koje su se do juče kleli.
Direktor UKC Niš, doc. dr Milan Lazarević, uputio je snažan i nedvosmislen poziv mladim lekarima u Nišu da se uključe u akcije preventivnih pregleda, koje je inicirao predsednik Vučić, i izađu na teren zajedno sa kolegama iz kliničkog centra i Instituta Niška Banja, tamo gde se najdirektnije spasavaju životi.
Najnoviji podaci o profilima lica koja se nalaze na ekstremističkoj blokaderskoj "listi" potpuno su ogolili svu sramotu i subverzivni karakter ove štetočinske grupacije.
Umesto da preuzmu odgovornost za posledice svog brutalnog maltretiranja, ideolog blokadera Naim Leo Beširi nastavlja da sramno širi laži i na društvenoj mreži Iks gde sramno potvrđuje neistine.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Bivši premijer Crne Gore Dritan Abazović i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Filip Adžić dali su izjavu u Specijalnom policijskom odeljenju (SPO), a u okviru izviđaja oko počasnog državljanstva biznismenu s Kosova Naseru Ramaju, koje mu je dato pred sam kraj mandata manjinske 43. Vlade.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.