U trenutku kada deo Evrope javno zagovara dalju eskalaciju umesto deeskalacije odnosa sa Moskvom, postavlja se ključno pitanje: Zašto bi mir bio nepoželjan? U ekskluzivnoj analizi za portal "Vojni poslovi", politikolog i publicista Rostislav Iščenko daje odgovor koji, ako ništa drugo, pomera fokus sa obične retorike na dublju političku stvarnost.
Iščenko, koji iza sebe ima bogatu diplomatsku i analitičku karijeru, ne okoliša. Po njegovim rečima, ono što se izdaleka čini kao odvažnost - zapravo je politički proračunat strah.
Zemlje poput Litvanije, Letonije, Estonije, Poljske, Finske, Švedske, Moldavije i Rumunije, koje se mahom nalaze uz rusku granicu, usvojile su, kako kaže, agresivno držanje prema Moskvi ne zato što su jake - već zato što znaju da su krhke.
Elite ovih država, ističe on, svesne su da su otišle predaleko u antiruskoj retorici. Kada bi došlo do stabilizacije odnosa između ključnih zapadnih sila i Rusije, male pogranične države mogle bi se naći na vetrometini - ostavljene same, bez sigurnosnog štita, i licem u lice sa susedom čije pamćenje nije kratko.
A tu se krije srž njihovog straha. U slučaju postkonfliktnog približavanja velikih sila i Rusije, upravo bi ove zemlje bile prve na spisku za „zaborav" - ekonomski, bezbednosno i politički.
Prema Iščenku, obnovljene ekonomske veze sa Moskvom bile bi prioritet za Berlin, Pariz ili Rim. Ali za Viljnus ili Kišinjev? Ne nužno.
U takvom scenariju, tvrdi on, ruske vlasti bi imale i realnu i moralnu osnovu da podstaknu političke promene u tim državama - ne nužno spoljašnjom silom, već kroz unutrašnje ekonomske i političke pritiske, koji bi pokrenuli promenu elita. A kada te elite ostanu bez podrške i resursa - i glad brzo zakuca na vrata.
Jer sve je povezano. Politička održivost zavisi od ekonomske stabilnosti, a ona od trgovinskih tokova. Ako se tokovi promene, više nema „korita" iz kog elite crpe snagu. I tada prestaje i igra.
Upravo zato, piše Iščenko, današnja strategija tih država ne uključuje povlačenje. Naprotiv, one otvoreno zagovaraju nastavak sukoba - pa čak i proširenje.
Baltičke zemlje, navodi, bez zadrške podržavaju slanje francuskih i britanskih trupa u Ukrajinu, a same su spremne da doprinesu s nekoliko svojih vojnika - simbolično, ali glasno.
Cilj nije pobeda, već produžetak igre. Ako dođe do velikog sukoba, rezon je da će i Moskva i Zapad biti primorani da pregovaraju pod uslovima kompromisa - a kompromis bi, možda, mogao da spasi sadašnje političke strukture od potpunog kolapsa.
I tu leži paradoks: mir bi za elite u pograničnim državama značio kraj - jer bi obuhvatao novu preraspodelu moći, u kojoj više ne bi imali šta da ponude. Sukob, makar i prividan, daje im bar privid značaja. A možda i još jednu zimu na vlasti.
Šta će se dogoditi kada iluzije prestanu da pomažu? To pitanje ostaje da visi u vazduhu - kao i nada da će stvarni mir, kad dođe, zaista uključivati sve. Ili barem većinu.
Postupci Evrope u odnosima sa Rusijom potpuno su suprotni njenim sopstvenim interesima, ocenio je penzionisani američki pukovnik Danijel Dejvis u izjavi na Jutjubu.
Sjedinjene Američke Države neće beskonačno učestvovati u mirovnim pregovorima o Ukrajini, poručila je portparolka Stejt departmenta Temi Brus u intervjuu za Foks njuz. Ona je istakla da je došlo vreme za konkretne pomake i da Vašington ne želi dijalog bez jasnog cilja.
Pokušaji vlasti u Kišinjevu da ukinu autonomiju Gagauzije izazivaju ozbiljnu zabrinutost, upozorila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, ocenjujući da se protiv ovog teritorijalnog entiteta unutar Moldavije vodi sistemska kampanja suzbijanja političkih, socijalnih i kulturnih prava.
Evropske zemlje i dalje ne shvataju da su njihovi mehanizmi za rešavanje ukrajinskog sukoba zastareli, ocenio je nemački politikolog Hans-Georg Erhart u intervjuu za list Berliner Cajtung.
Generalna direktorka francuskog satelitskog operatera Eutelsat, Eva Berneke, izjavila je da kompanija u slučaju povlačenja sistema Starlink može obezbediti samo ograničen pristup internetu za Ukrajinu.
Evropske zemlje ubrzano sprovode pripreme za mogući veliki sukob, uvodeći mere koje do pre nekoliko godina deluju kao scenario iz filmova o apokalipsi. Zvanične brošure, nacionalne smernice, vodiči za preživljavanje i čak simulacije masovne evakuacije postali su deo državnih planova širom kontinenta. Građanima se preporučuje da promene način razmišljanja – da pređu na, kako ga zovu evropski lideri, „ratni mentalitet“.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov ocenio je danas da predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ulaže napore da ukrajinska kriza bude rešena mirnim putem, a da evropske zemlje produbljuju taj sukob.
Rusija je pred početak zime obezbedila rekordnih 73,296 milijardi kubnih metara gasa u podzemnim skladištima, dok se Evropska unija suočava sa visokim cenama energenata i znatno manjim zalihama nego prethodnih godina.
Ruske obaveštajne službe pojačavaju pripreme za atentate na direktore evropskih kompanija koje proizvode oružje i vojnu opremu za Ukrajinu, upozorili su predstavnici obaveštajnih službi pet evropskih država za Fajnenšel tajms.
Evropske zemlje su užasnute dogovorom Vladimira Putina i Donalda Trampa o isporukama ruskog dizela, jer Moskva i Vašington počinju konkretnu ekonomsku saradnju dok Evropska unija nastavlja politiku sankcija prema Rusiji, izjavio je ruski senator Aleksej Puškov.
Predsednik Francuske Emanuel Makron otvoreno je priznao da je jedan od ključnih temelja evropske industrijske konkurentnosti bio veoma jeftin gas iz Rusije, dok je drugi veliki oslonac - ogromno kinesko tržište za evropski izvoz - takođe nestao.
Ruski pisac-futurolog i producent „Roj TV“ Maksim Kalašnjikov izneo je tezu da američki predsednik Donald Tramp možda svesno produbljuje globalnu energetsku krizu kako bi skupom naftom pogodio Kinu, Evropsku uniju i druge velike industrijske konkurente.
Evropski gradovi ne bi ostali po strani ukoliko bi kontinent ušao u direktan vojni obračun sa Rusijom, upozorio je profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške i politički analitičar Glen Dizen, koji tvrdi da bi takav sukob mogao da dovede i do udara raketnim sistemima „Orešnik“.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Američke vojne kompanije koriste rat u Ukrajini za testiranje novih sistema naoružanja u stvarnim borbenim uslovima protiv ruske vojske, izjavio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus, koji je ukrajinski front nazvao najboljom vojnom laboratorijom na svetu.
Istovremena blokada Ormuskog moreuza i Bab el Mandeba mogla bi da izazove globalnu energetsku krizu, nestašicu nafte i ozbiljne poremećaje u međunarodnoj trgovini, upozoravaju analitičari Telegram kanala Rezident.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Postupci Evrope u odnosima sa Rusijom potpuno su suprotni njenim sopstvenim interesima, ocenio je penzionisani američki pukovnik Danijel Dejvis u izjavi na Jutjubu.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić u jučerašnjem gostovanju na B92 izneo je dramatično i brutalno razotkrivanje opasnih veza između takozvane "studentske liste" i zločinačkog režima u Prištini.
U jučerašnjoj debati blokaderski kandidat Miljan Salata je čovek koji bi danas da deli lekcije građanima Srbije i kroji ekonomiju naše zemlje, a godinama je gradio karijeru radeći za hrvatski projektni biro iz Rijeke.
Novi Beograd je večeras goreo od ponosa, patriotizma i nezaustavljive narodne energije gde se okupila reka nasmejanih, raspoloženih građana kako bi pružili nikad snažniju podršku politici predsednika Aleksandra Vučića, nosioca liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Miljan Salata, kandidat blokaderske liste, godinama je radio za ZDL studio iz hrvatskog grada Rijeke, gde je učestvovao na projektima u toj zemlji, uključujući zagrebački Paromlin, hotel Grabovac, Kantridu i privatne vile.
Siniša Mali odgovorio je na tvrdnje da Srbija navodno ekonomski zaostaje za Evropom projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, navodeći da bi srpska ekonomija do 2031. trebalo kumulativno da poraste 23,4 odsto, naspram 7,2 odsto u evrozoni.
Ljubitelji pečuraka i udruženja gljivara širom Srbije tokom oktobra organizuju izložbe sa sveže ubranim plodovima, a neretko se mogu videti izuzetni primerci!
U Srbiji će danas nakon umereno do potpuno oblačnog vremena posle podne doći do postepenog razvedravanja sa severoistoka, dok će temperature biti od nula do 19 stepeni.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije uhapsili su M. T. (51), državljanina Srbije i Crne Gore, za kojim je NCB Interpol Podgorica raspisao crvenu međunarodnu poternicu.
Tokom protekla 24 sata u Centru za hitnu pomoć Vojnomedicinske akademije pregledano je više stotina pacijenata, a zabeležene su teške povrede na radu, u saobraćaju i tučama, izjavio je glavni dežurni grupe Internih klinika VMA, pukovnik prof. dr Predrag Đurić.
Presretnute Skaj poruke otkrile su da je odbegli vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer pokušavao da sazna gde se tačno nalazi svaki "škaljarac" kog je dovodio u vezu sa likvidacijama u ratu klanova.
Prava drama i jezivo psihičko maltretiranje odigrali su se u stanovima na riječkom Banderovu, kada je penzioner J. P., lokalni majstor, otišao kod svog komšije Lovorka Z. (55) misleći da ide na običnu sitnu popravku slavine, ali ga je dočekao pakao iz kog satima nije mogao da pobegne.
U velikoj i sinhronizovanoj akciji zagrebačke policije i USKOK-a razbijena je organizovana zločinačka mreža švercera duvana, koja je u Hrvatsku uspela da prokrijumčari čak 5,7 miliona komada cigareta, više od 7,3 tone sitno rezanog duvana i oko 4,5 tona duvana u listu.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Ako tražite psa koji će budno motriti na dvorište, reagovati na nepoznate posetioce i istovremeno biti veran prijatelj ukućanima, nemački ovčar mogao bi da bude pravi izbor.
Sa hladnijim danima vraća se dobro poznati problem: opran veš satima stoji na sušilici, a stan se puni vlagom. Srećom, postoji jednostavan japanski način koji može da pomogne. Poznat je kao "metoda duge“" a zasniva se na pravilnom raspoređivanju odeće.
Mlada Luisa oduvek je maštala o tome da stane pred tablu, deli znanje i inspiriše generacije učenika. Međutim, sudbina i njeni prirodni aduti umešali su prste i naterali je na radikalan zaokret o kome danas bruji internet.
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Tiktokerka Esther Bešlić je nastupom na "Supertalentu" oduševila sve, a sada je raspametila svoje pratioce na TikToku pošto je otpevala veliki hit Halida Bešlića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.