U trenutku kada deo Evrope javno zagovara dalju eskalaciju umesto deeskalacije odnosa sa Moskvom, postavlja se ključno pitanje: Zašto bi mir bio nepoželjan? U ekskluzivnoj analizi za portal "Vojni poslovi", politikolog i publicista Rostislav Iščenko daje odgovor koji, ako ništa drugo, pomera fokus sa obične retorike na dublju političku stvarnost.
Iščenko, koji iza sebe ima bogatu diplomatsku i analitičku karijeru, ne okoliša. Po njegovim rečima, ono što se izdaleka čini kao odvažnost - zapravo je politički proračunat strah.
Zemlje poput Litvanije, Letonije, Estonije, Poljske, Finske, Švedske, Moldavije i Rumunije, koje se mahom nalaze uz rusku granicu, usvojile su, kako kaže, agresivno držanje prema Moskvi ne zato što su jake - već zato što znaju da su krhke.
Elite ovih država, ističe on, svesne su da su otišle predaleko u antiruskoj retorici. Kada bi došlo do stabilizacije odnosa između ključnih zapadnih sila i Rusije, male pogranične države mogle bi se naći na vetrometini - ostavljene same, bez sigurnosnog štita, i licem u lice sa susedom čije pamćenje nije kratko.
A tu se krije srž njihovog straha. U slučaju postkonfliktnog približavanja velikih sila i Rusije, upravo bi ove zemlje bile prve na spisku za „zaborav" - ekonomski, bezbednosno i politički.
Prema Iščenku, obnovljene ekonomske veze sa Moskvom bile bi prioritet za Berlin, Pariz ili Rim. Ali za Viljnus ili Kišinjev? Ne nužno.
U takvom scenariju, tvrdi on, ruske vlasti bi imale i realnu i moralnu osnovu da podstaknu političke promene u tim državama - ne nužno spoljašnjom silom, već kroz unutrašnje ekonomske i političke pritiske, koji bi pokrenuli promenu elita. A kada te elite ostanu bez podrške i resursa - i glad brzo zakuca na vrata.
Jer sve je povezano. Politička održivost zavisi od ekonomske stabilnosti, a ona od trgovinskih tokova. Ako se tokovi promene, više nema „korita" iz kog elite crpe snagu. I tada prestaje i igra.
Upravo zato, piše Iščenko, današnja strategija tih država ne uključuje povlačenje. Naprotiv, one otvoreno zagovaraju nastavak sukoba - pa čak i proširenje.
Baltičke zemlje, navodi, bez zadrške podržavaju slanje francuskih i britanskih trupa u Ukrajinu, a same su spremne da doprinesu s nekoliko svojih vojnika - simbolično, ali glasno.
Cilj nije pobeda, već produžetak igre. Ako dođe do velikog sukoba, rezon je da će i Moskva i Zapad biti primorani da pregovaraju pod uslovima kompromisa - a kompromis bi, možda, mogao da spasi sadašnje političke strukture od potpunog kolapsa.
I tu leži paradoks: mir bi za elite u pograničnim državama značio kraj - jer bi obuhvatao novu preraspodelu moći, u kojoj više ne bi imali šta da ponude. Sukob, makar i prividan, daje im bar privid značaja. A možda i još jednu zimu na vlasti.
Šta će se dogoditi kada iluzije prestanu da pomažu? To pitanje ostaje da visi u vazduhu - kao i nada da će stvarni mir, kad dođe, zaista uključivati sve. Ili barem većinu.
Postupci Evrope u odnosima sa Rusijom potpuno su suprotni njenim sopstvenim interesima, ocenio je penzionisani američki pukovnik Danijel Dejvis u izjavi na Jutjubu.
Sjedinjene Američke Države neće beskonačno učestvovati u mirovnim pregovorima o Ukrajini, poručila je portparolka Stejt departmenta Temi Brus u intervjuu za Foks njuz. Ona je istakla da je došlo vreme za konkretne pomake i da Vašington ne želi dijalog bez jasnog cilja.
Pokušaji vlasti u Kišinjevu da ukinu autonomiju Gagauzije izazivaju ozbiljnu zabrinutost, upozorila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, ocenjujući da se protiv ovog teritorijalnog entiteta unutar Moldavije vodi sistemska kampanja suzbijanja političkih, socijalnih i kulturnih prava.
Evropske zemlje i dalje ne shvataju da su njihovi mehanizmi za rešavanje ukrajinskog sukoba zastareli, ocenio je nemački politikolog Hans-Georg Erhart u intervjuu za list Berliner Cajtung.
Generalna direktorka francuskog satelitskog operatera Eutelsat, Eva Berneke, izjavila je da kompanija u slučaju povlačenja sistema Starlink može obezbediti samo ograničen pristup internetu za Ukrajinu.
Evropske zemlje ubrzano sprovode pripreme za mogući veliki sukob, uvodeći mere koje do pre nekoliko godina deluju kao scenario iz filmova o apokalipsi. Zvanične brošure, nacionalne smernice, vodiči za preživljavanje i čak simulacije masovne evakuacije postali su deo državnih planova širom kontinenta. Građanima se preporučuje da promene način razmišljanja – da pređu na, kako ga zovu evropski lideri, „ratni mentalitet“.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Slovački premijer Robert Fico upozorio je da će se problemi sa snabdevanjem gasom u Evropi dodatno pogoršavati, dok se Evropska unija približava potpunoj zabrani ruskih energenata i u novu zimu ulazi sa znatno praznijim skladištima nego prethodnih godina.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je evropske države da bi eventualni direktan napad na Rusiju doveo do „suštinski drugačijeg“ i veoma kratkog rata.
Evropske zemlje ubrzano spremaju novu isporuku raketa Patriot Ukrajini kako bi Kijev dočekao zimu sa većim zalihama za odbranu od ruskih raketnih udara.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski otkrio je da se i sam priprema za eventualne vanredne situacije i da kod kuće ima osnovne zalihe i opremu.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Postupci Evrope u odnosima sa Rusijom potpuno su suprotni njenim sopstvenim interesima, ocenio je penzionisani američki pukovnik Danijel Dejvis u izjavi na Jutjubu.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
U prvoj predizbornoj debati posvećenoj obrazovanju, na crtu potpredsednici GO SNS Ani Brnabić, izlazi kandidatkinja sa blokaderske liste - rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić i to u debati na blokaderskoj televiziji N1.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov danas je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom susreta u Njujorku preneo pozdrave predsednika Rusije Vladimira Putina.
Fizičko i verbalno iživljavanje nad ženama postalo je prepoznatljivi zaštitni znak i lični pečat blokadera, koja svoju političku nemoć i nedostatak bilo kakvog programa pokušava da nadoknadi divljaštvom i najprizemnijim zastrašivanjem svih žena koje ne dele njihove bolesne stavove!
Nakon što je sinoć sa govornice Generalne skupštine UN u Njujorku održao istorijski govor, predsednik Aleksandar Vučić neumorno nastavlja bespoštednu borbu za nacionalne interese Srbije.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Roditelji negovatelji od 1. oktobra dobijaće mesečnu naknadu od 65.000 dinara, uz uplatu poreza i doprinosa, što im omogućava penzijsko i zdravstveno osiguranje.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Vlada Srbije u tehničkom mandatu na današnjoj sednici usvojila je izmene i dopune Uredbe o energetski ugroženom kupcu, kojima će se obezbediti olakšice za ugrožena domaćinstva u predstojećoj grejnoj sezoni, a penzioneri sa penzijama do i u visini od 31.092,11 dinara, koji imaju brojilo na svoje ime, status energetski ugroženog kupca će sticati bez prijavljivanja.
Tužba Aca Đukanovića, brata Mila Đukanovića, koji je tužio državu Crnu Goru i traži šest miliona evra odštete zbog policijske akcije je samo bacanje prašine u oči crnogorskom sistemu, ocenjuje za Informer crnogorski profesor bezbednosti dr Vojo Laković.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala, u koordinaciji sa policijskim službenicima Policijske uprave u Jagodini, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Jagodini, uhapsili su D. D. (63) iz okoline Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je u više navrata izvršio krivično delo "nedozvoljen promet akciznih proizvoda".
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Sa padom temperature često se na prozorima pojavljuju zamagljenje i kapljice vode. Učestala kondenzacija može dovesti do buđi, oštećenja zaptivki i vlaženja prozorskih dasaka.
Nove tvrdnje o sahrani princeze Dajane otkrivaju šta je želela za svoj poslednji ispraćaj. Njen brat Čarls Spenser tvrdi da lična želja da joj se na sahrani izvede Mocartov "Rekvijem" ipak nije ispunjena.
Nova epizoda emisije "Demanti" donosi potresnu životnu priču pevačice Mirne Košanin iz Kraljeva, koja je pred kamerama otvoreno govorila o najtežim trenucima svog života i svemu što je godinama nosila u sebi.
Vi birate ko je bolji par - glumica Jelisaveta Orašanin i njen bivši suprug i košarkaš Miloš Teodosić ili glumica i njen novi partner glumac Pavle Mensur?
Kako Informer saznaje, vlasnici brenda "Dsquared2" su u okviru Milan Fashion Weeka na svoju reviju pozvali i srpsku pevačicu Sandru Afriku, koja je bila njihova gošća i na privatnoj zabavi organizovanoj nakon revije.
Voditeljka Jovana Jeremić je poklon koji je juče namenila svom vereniku Milošu Stojanoviću Tigru odmah uramila i postavila na zid i to u svom stanu, a još detalja iz svog stana je pokazala na društvenim mrežama.
Koncert sećanja posvećen legendarnom Tomi Zdravkoviću, koji će biti održan 30. septembra u Sava centru, na 35. godišnjicu njegove smrti, okupiće neka od najpoznatijih imena domaće muzičke scene.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.