Evropska komisija smanjila je očekivanja ekonomskog rasta u 2026. godini, upozoravajući da američke trgovinske mere i geopolitičke tenzije stvaraju sve veće pritiske na privredu Evropske unije, prenosi Fejnenšel tajms.
U najnovijoj dvogodišnjoj ekonomskoj prognozi Komisija navodi da će evrozona sledeće godine rasti samo 1,2 odsto, umesto ranije predviđenih 1,4. Na nivou cele Evropske unije očekivani rast spušten je sa 1,5 na 1,4 odsto. Razlog za ovakav pad optimizma su američke carine na evropski izvoz, kao i neizvesnost u pogledu budućih trgovinskih odluka Vašingtona.
Trgovinski sporazum koji je uzdrmao Brisel
Komisija podseća da je Brisel u julu potpisao sporazum sa Sjedinjenim Državama koji predviđa uvođenje carine od 15 odsto na izvoz automobila i većine druge robe iz EU. Uz to, blok se obavezao da kupi 750 milijardi dolara američke nafte i gasa i da uloži dodatnih 600 milijardi dolara u američku ekonomiju.
Ovaj sporazum, postignut nakon višemesečnih napetih pregovora i međusobnih carinskih pretnji, izazvao je kritike širom evropskih prestonica zbog procene da preterano favorizuje interese SAD i dugoročno ugrožava konkurentnost evropskih industrija. Evropska komisija naglašava da trgovinska neizvesnost snažno pritiska privrednu aktivnost i da trenutne mere „verovatno koče rast više nego što se ranije pretpostavljalo“.
„Trgovinske barijere na istorijskom maksimumu“
Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis upozorio je da su trgovinske prepreke dostigle najviši nivo u savremenoj istoriji. Istakao je i da je EU, kao jedna od najotvorenijih ekonomija na svetu, posebno ranjiva na ograničenja koja nameću velike sile poput SAD i Kine.
Prema njegovim rečima, odluke Vašingtona i potencijalni odgovori Pekinga mogli bi dodatno da uspore globalnu trgovinu, što bi imalo direktne posledice i po evropsku privredu.
Rastu rizici – od geopolitike do klimatskih udara
U izveštaju se takođe navodi da nova eskalacija geopolitičkih tenzija, kao i učestale klimatske katastrofe, predstavljaju ozbiljan rizik za evropski privredni oporavak. Komisija upozorava da bi svaki veći poremećaj mogao da izazove „dodatne šokove u ponudi“ i produži period sporijeg rasta.
Prognoza za 2025. godinu poboljšana, ali uz zadršku
Za razliku od 2026. godine, prognoze rasta za 2025. revidirane su naviše, pre svega zbog naglog povećanja evropskog izvoza pre očekivanog povećanja carina. Evrozoni se sada predviđa rast od 1,3 odsto, umesto ranijih 0,9, dok bi EU trebalo da ostvari rast od 1,4 odsto, u odnosu na prethodnu procenu od 1,1.
Ipak, Komisija naglašava da su ove brojke „i dalje podložne velikoj neizvesnosti“ i da ukupna ravnoteža rizika ostaje „jasno nagnuta naniže“.
EU pod pritiskom – traži se manje birokratije i brže jedinstveno tržište
Dombrovskis navodi da EU i dalje ima određenu relativnu prednost jer se suočava sa nižim prosečnim tarifama nego pojedini drugi partneri SAD. Međutim, upozorava da će „neizvesnost ostati dominantna karakteristika narednih godina“.
Zbog toga je pozvao Brisel da ubrza integraciju jedinstvenog tržišta i smanji birokratska opterećenja, kako bi Evropa zadržala konkurentnost u sve nestabilnijem globalnom okruženju.
Evropa se suočava sa ozbiljnim infrastrukturnim i birokratskim preprekama koje dramatično usporavaju premeštanje vojske i teške tehnike ka istočnom krilu NATO-a.
U Kijev su stigli visoki predstavnici Pentagona kako bi sa ukrajinskim rukovodstvom razgovarali o obnovi mirovnih pregovora sa Rusijom, objavio je američki list Politiko.
Ukrajina se suočila sa još jednim velikim energetskim kolapsom nakon što su ruske snage tokom noći izvele snažan kombinovani napad na više ključnih energetskih objekata.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u intervjuju za TASS izjavio je da evropske zemlje sistemski ignorišu stvarno jačanje radikalnih nacionalističkih tendencija u ukrajinskoj politici.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Paklene vrućine i suša u Evropi otežale su funkcionisanje alternativnih izvoznih ruta Ukrajine, uključujući i one preko Dunava, čime su, kako pišu mediji, išle naruku Rusiji u sukobu. Kako se navodi, ovakve vremenske prilike su "neočekivani saveznik" Rusije.
Rusko Ratno vazduhoplovstvo je tokom Specijalne vojne operacije dostiglo novi nivo i sada može da uništava krstareće rakete i bespilotne letelice, saopštio je komandant Ratnog vazduhoplovstva Rusije, general-pukovnik Sergej Kobilaš.
Specijalna vojna operacija će pre ili kasnije biti završena pod našim uslovima, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropa se suočava sa ozbiljnim infrastrukturnim i birokratskim preprekama koje dramatično usporavaju premeštanje vojske i teške tehnike ka istočnom krilu NATO-a.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je jasno daje Univerzitet u Beogradu prebrodio svašta, ali političara na poziciji rektora Vladana Đokića, ne uspeva da prebrodi!
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Tekst 'Trgovac uticajem' objavljen u štampanom izdanju tajkunsko-blokaderskog pamfleta 'Nova' autorke Jelene Bulajić - rođene sestre onog/one Žana/Žane Bulajić sa N1 - tekst u kome se poziva da predsednik Srbije Aleksandar Vučić bude osuđen na 120 godina robije (?!) jer obilazi Srbiju, razgovara sa narodom i rešava ljudima probleme (o, strašnog li zločina!?!) - taj je tekst najstrašnija metastaza plenumaškog ludila i ekstremnog antisrpskog ekstremizma.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.