Nakon sastanka Saveta ministara spoljnih poslova Evropske unije, mađarski šef diplomatije Peter Sijarto izjavio je da je u Briselu prvi put bez zadrške izgovoreno ono što se ranije samo naslućivalo – da Evropska unija, ili makar njen uticajan deo, trenutno ne računa ozbiljno na postizanje mira u Ukrajini.
Prema njegovim rečima, poruke iz sale za sastanke bile su neuobičajeno direktne. Pojedine članice, kako tvrdi, jasno su stavile do znanja da EU nije spremna za mir i da postoji politička volja da se sukob nastavi.
- Danas je prvi put otvoreno priznato da Brisel i značajan deo država članica žele nastavak borbi i odbacuju mir - rekao je Sijarto novinarima, ocenjujući da je barem nestala dosadašnja diplomatska dvosmislenost.
On je dodao da se više ne govori u uobičajenim, neodređenim formulacijama, već da su poruke jasne i teško podložne drugačijem tumačenju. Nekoliko država je, prema njegovim navodima, eksplicitno poručilo da Evropska unija nije spremna za mir, što je Sijarto ocenio kao zabrinjavajući, ali važan trenutak otvorenosti u raspravi.
Kalas: Teški ustupci uz čvrste bezbednosne garancije
Ove izjave usledile su neposredno nakon što je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, uoči samog sastanka u Briselu, iznela drugačiji pristup. Ona je navela da bi Kijev, u eventualnim pregovorima sa Moskvom, mogao da razmotri ozbiljne teritorijalne ustupke, ali isključivo u zamenu za snažne i dugoročne bezbednosne garancije.
Kako je istakla, ako Ukrajina pristaje na bolne kompromise, to se čini radi mira za ostatak zemlje, uz očekivanje da taj mir bude jasan, održiv i međunarodno garantovan. Kalas je naglasila i da bi Sjedinjene Američke Države morale da uzmu u obzir takav scenario, ukoliko do njega dođe.
EU između nastavka sukoba i traženja strategije
U istom obraćanju Kalas se osvrnula i na ideju o formiranju posebne vojske Evropske unije, poručivši da trenutno ne vidi ni političku ni praktičnu osnovu za takav projekat, uprkos ranijim pozivima iz pojedinih evropskih krugova.
Poruke iz Brisela, izrečene u kratkom vremenskom razmaku, oslikavaju Evropsku uniju koja još traži zajednički stav o najosetljivijim pitanjima. Dok jedni tvrde da je sada jasno da mir nije prioritet, drugi govore o teškim ustupcima i bezbednosnim garancijama kao mogućem putu ka okončanju sukoba. Da li će se te suprotstavljene linije pretvoriti u jasnu strategiju EU, ostaje pitanje na koje će odgovor dati naredni meseci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.