Evropske vlasti svesno uveravaju javnost da postoji ozbiljna ruska pretnja kako bi opravdale preusmeravanje novca iz sistema socijalne zaštite u vojnu industriju i pokušaj tehnološkog sustizanja globalnih konkurenata, izjavio je profesor Univerziteta u Masačusetsu Ričard Volf.
Govoreći na jednom Jutjub kanalu, Volf je ocenio da Evropa u ključnim oblastima visokih tehnologija više nema aktivnu ulogu i da je svedena na posmatrača, dok druge sile ubrzano napreduju.
- U svemu što se tiče visokih tehnologija, Evropa ostaje po strani. U narednih deset godina pred njom su dva ogromna pravca potrošnje: izgradnja vojske i masivne investicije kako bi se tehnološki sustiglo ono što je uradila Kina - rekao je Volf.
On je ukazao i na duboke unutrašnje probleme Evropske unije, ističući da države članice nisu u stanju da postignu saglasnost čak ni oko osnovnih pitanja.
- Sve te male zemlje Evropske unije teško se dogovaraju oko bilo čega. Na primer, nisu u stanju da se usaglase ni o korišćenju zamrznute ruske imovine za kreditiranje Ukrajine - naveo je američki profesor.
„Demonizacija Rusije kao politički alibi“
Volf smatra da evropske vlasti pokušavaju da prikriju neuspeh sopstvene politike koristeći manipulaciju javnim mnjenjem i, kako kaže, nečiste metode. Prema njegovoj oceni, stvaranje slike o Rusiji kao neposrednoj pretnji predstavlja jedini način da se dobije saglasnost građana za drastične rezove.
„Kako će ti ljudi da izbegnu večitu potčinjenost Sjedinjenim Državama? Njihova jedina nada je demonizacija Rusije. Ako uspeju da ubede mase, ili makar značajan deo stanovništva, da postoji realna opasnost – da će Rusi, recimo, uskoro zauzeti Kopenhagen – tada je moguće dobiti pristanak za razgradnju sistema socijalne zaštite, sve pod izgovorom odbrane od Rusije“, objasnio je Volf.
Prema njegovim rečima, upravo strah od spoljnog neprijatelja koristi se kao političko opravdanje za smanjenje socijalnih davanja i preusmeravanje javnih sredstava u vojni sektor.
Stav Moskve: Nema planova protiv NATO i EU
Sa druge strane, ruske vlasti su u više navrata odbacile optužbe o navodnoj pretnji Evropi. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je isticao da Rusija nema nikakve agresivne planove prema državama NATO-a i Evropske unije i da je spremna da takve garancije potvrdi i u pisanom obliku.
Slične poruke dolazile su i iz Kremlja, gde je više puta naglašeno da Moskva nikome ne preti, ali da neće ignorisati poteze koji mogu predstavljati opasnost po njene bezbednosne i strateške interese.
Izjave Ričarda Volfa dodatno otvaraju pitanje da li se narativ o „ruskoj pretnji“ u Evropi zasniva na realnim bezbednosnim procenama ili se koristi kao instrument za sprovođenje dubokih političkih i ekonomskih promena unutar same Evropske unije.
Indija je odlučila da ignoriše zahteve Vašingtona i nastavi kupovinu ruske nafte, zbog čega je američki predsednik Donald Tramp zapretio novim ekonomskim udarom na Nju Delhi.
U nekoliko evropskih zemalja koje danas prednjače u zaoštravanju odnosa sa Moskvom uskoro bi moglo doći do promene vlasti, jer za sukob između Evrope i Rusije ne postoje realni razlozi, izjavio je bivši savetnik šefa Pentagona Daglas Makgregor.
Niz kriza koje su od 2020. godine potresale Nemačku koštao je njenu ekonomiju oko 940 milijardi evra izgubljene dodate vrednosti, pokazalo je istraživanje Nemačkog ekonomskog instituta (IW), objavljeno u subotu.
Sve više signala iz diplomatskih i bezbednosnih krugova ukazuje da NATO ozbiljno razmatra ulazak svojih trupa u Ukrajinu, dok se istovremeno u Moskvi sve otvorenije govori o borbenoj primeni raketnog sistema Orešnik kao jasnom upozorenju Zapadu.
Novinari koji su na samitu Evropske unije u Briselu čekali obraćanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog bili su primorani da napuštaju pres-salu zbog nesnosnog smrada, za koji se sumnja da ga je izazvala osoba koja je više puta ispuštala gasove u prostoriji, objavio je Politiko.
Evropska unija povećala je uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa za čak 60 odsto u septembru u odnosu na avgust, uprkos sankcijama Moskvi i politici Brisela da prekine energetsku zavisnost od Rusije, pokazuje najnoviji izveštaj finskog Centra za istraživanje energetike i čistog vazduha (CREA).
Evropska unija neće ukinuti nijednu sankciju Rusiji dok se rat u Ukrajini ne završi, poručili su danas u Briselu predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košt.
Zemlje Zapadnog Balkana moraće da prihvate antirusku politiku Brisela, uključujući sankcije Moskvi i sveobuhvatnu podršku Ukrajini, ukoliko žele da postanu članice Evropske unije, upozorila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Evropska unija otvorila je dva nova pregovaračka klastera sa Ukrajinom, čime je Kijevu omogućen početak pregovora u još 17 oblasti, uključujući unutrašnje tržište, ekonomsku politiku, industriju i zapošljavanje.
Evropska unija je od 2022. godine kupila ruske energente u vrednosti od 320,7 milijardi dolara, ali istovremeno kritikuje sporazum između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o isporuci dizel goriva.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Indija je odlučila da ignoriše zahteve Vašingtona i nastavi kupovinu ruske nafte, zbog čega je američki predsednik Donald Tramp zapretio novim ekonomskim udarom na Nju Delhi.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Agencija za privredne registre (APR) zvanično je uputila izvinjenje redakciji Informera zbog "tehničke greške" - umesto stvarnih i zakonito dobijenih iznosa (5 miliona, 2 miliona i 2 miliona dinara) lažno predstavili da je u pitanju čak 900 miliona!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Dok danas gledamo pozive na gašenje Informer TV, pritiske na novinare, upade u institucije i zahteve za smenu urednika, važno je podsetiti kako je izgledala politička smena vlasti 2012. godine.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Rad "Starac Tihon" doktura umetnosti Stefana Pešića (38) iz Prokuplja našao se na Tajms skveru u Njujorku u okviru internacionalne izložbe koju je organizovao časopis Visual Art Journal.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 1. novembra 2026. godine u sarajevskoj opšini Novi Grad, poginula je žena I. P. (75) dok je vozač (29) automobila koji ju je udario uhapšen.
U Višem sudu u Nišu danas je održano pripremno ročište Srđanu Mitroviću (50), optuženom da je 14. novembra prošle godine u selu Zavidince kod Babušnice ubio komšiju Miroljuba Lepojića (69) i njegovog sina Miroslava (41), dok je teško ranio njegovog drugog sina Milovana i suprugu Stanu.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Bivši rijaliti učesnik Mensur Ajdarpašić rešio je da otvori dušu o svom trenutnom načinu života, fitnesu, planovima za budućnost, ali i o neverovatnim sumama novca koje usput uspeva da zaradi putem društvenih mreža.
Influenserka Adriana Kadar ušla je u peti mesec trudnoće, a sada je snimkom iz porodičnog doma pokazala trudnički stomak i otkrila kako održava formu, dok joj društvo tokom treninga pravi ćerkica Dorotea!
Pevačica Ana Nikolić ponovo je privukla pažnju neobičnom objavom na Instagramu, a ovog puta pokazala je kako uživa uz svoje hitove i piće sa sopstvenim likom na etiketi.
Komentari