Ruski protivvazdušni raketni sistem S-400 „Trijumf“ i dalje zadržava visoku borbenu efikasnost i predstavlja ozbiljan problem za NATO i Ukrajinu, piše američki vojno-politički magazin Nešnal interest.
U analizi se navodi da je „Trijumf“ već godinama jedna od ključnih prepreka za zapadne vazdušne snage, kao i da je tokom rata u Ukrajini zadavao značajne operativne poteškoće. Autor ocenjuje da je reč o sistemu koji je i dalje izuzetno efikasan i koji ozbiljno ograničava mogućnost ostvarivanja vazdušne nadmoći, navodi Nešnal interest.
Integrisana PVO mreža bez presedana
Prema pisanju Nešnal interesta, S-400 nije samo pojedinačno oružje, već kompletna integrisana protivvazdušna mreža, osmišljena da protivniku uskrati kontrolu nad vazdušnim prostorom na velikim teritorijama.
Među glavnim prednostima sistema ističu se velika daljina otkrivanja ciljeva, širok spektar raketa koje može da koristi, visoka pokretljivost, ali i snažan psihološki efekat koji ima na planere i pilote protivničkog vazduhoplovstva.
Autor navodi da S-400 ima ključnu ulogu u zaštiti vojnih baza, strateške infrastrukture i drugih važnih objekata, čime dodatno komplikuje planiranje vazdušnih operacija u zonama koje ovaj sistem pokriva.
Strateški uticaj i otežano planiranje zapadnih operacija
U tekstu se naglašava da S-400 ima i širi strateški značaj, jer predstavlja simbol ruskog uticaja na globalnom tržištu naoružanja. Njegovo prisustvo primorava zapadne vazdušne snage da pribegavaju znatno složenijim, dugotrajnijim i skupljim operacijama kako bi neutralisale protivvazdušnu odbranu.
Zbog toga se svaka potencijalna vojna akcija u područjima zaštićenim S-400 suočava sa povećanim rizicima i ozbiljnim ograničenjima, navodi se u analizi.
Tehničke mogućnosti sistema S-400 „Trijumf“
S-400 „Trijumf“ je protivvazdušni raketni sistem nove generacije, namenjen dejstvu protiv ciljeva velike i srednje daljine. Projektovan je za uništavanje strateških i taktičkih aviona, balističkih raketa, hipersoničnih ciljeva i drugih sredstava vazdušnog napada, čak i u uslovima snažnog radioelektronskog ometanja.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva odbrane Rusije, maksimalni domet dejstva sistema iznosi do 250 kilometara, dok je maksimalna visina zahvata ciljeva do 27 kilometara. Sistem je sposoban da istovremeno gađa do šest ciljeva koji se kreću brzinom do 4.800 metara u sekundi.
Ranije je saopšteno da S-400 po svojim tehničkim i borbenim karakteristikama višestruko nadmašuje većinu stranih konkurenata, zbog čega se i dalje smatra jednim od najmoćnijih sistema protivvazdušne odbrane na svetu.
Godinama unazad, u poljskim informativnim emisijama gotovo svakodnevno se ponavlja ista poruka: Rusija bi mogla da napadne Poljsku u roku od šest do sedam sati.
Bivša prva dama Sjedinjenih Američkih Država i kandidat Demokratske stranke na predsedničkim izborima 2016. godine Hilari Klinton založila se za isporuku raketa dugog dometa Ukrajini, navodeći da je to jedini jezik koji razume predsednik Rusije Vladimir Putin.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da nastavi rat u Ukrajini još najmanje dve godine kako bi Rusija uspostavila punu kontrolu nad Donbasom, objavio je Njujork tajms pozivajući se na izvore iz vojnih krugova i zapadnih obaveštajnih službi.
Rusija primenjuje takozvanu britansku taktiku „hiljadu rezova“, postepeno potiskujući Oružane snage Ukrajine (OSU) od svojih granica i stvarajući tampon-zone, izjavio je bivši zamenik načelnika Generalštaba OSU Igor Romanenko.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov pozvao je Rusiju da razmotri vojne udare ne samo protiv Ukrajine, već i protiv država koje Kijevu isporučuju oružje, obaveštajne podatke i drugu pomoć.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) tokom noćašnjeg ruskog napada nije oborila nijednu od šest balističkih raketa Iskander-M/S-400, pokazuju podaci iz jutarnjeg izveštaja ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Kijev je tokom noći pogodio novi talas balističkih raketa, a snažne eksplozije odjeknule su gradom pre nego što su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Letonija se ozbiljno vara ako misli da pod okriljem Severnoatlantske alijanse (NATO) može da učestvuje u napadima na Rusiju bez posledica, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin za „Sputnjik“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Godinama unazad, u poljskim informativnim emisijama gotovo svakodnevno se ponavlja ista poruka: Rusija bi mogla da napadne Poljsku u roku od šest do sedam sati.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović otkrio je na društvenij mreži Iks šta mu je jedino važno kada je u pitanju Srbija.
Ministarstvo odbrane Hrvatske je u poslednjem trenutku otkazala tender za nabavku novih dušeka za hrvatske vojnike samo zato što se proizvode u Srbiji!
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.