Rat na Bliskom istoku, 55. dan. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
23.00 - Tramp isključuje upotrebu nuklearnog oružja protiv Irana
Američki predsednik Donald Tramp odgovorio je na pitanje novinara o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja protiv Irana.
"Ne, ne bih", rekao je Tramp.
"Zašto bih? Zašto bi se uopšte postavilo tako glupo pitanje? "Zašto bih koristio nuklearno oružje kada smo ga potpuno, na veoma ubedljiv način, uništili?", rekao je Tramp.
"Nuklearno oružje nikada ne bi trebalo da koristi niko", dodao je.
Tramp je ljutito reagovao na pitanje, verovatno podstaknut njegovom nedavnom pretnjom da će "sva civilizacija nestati večeras", koju je izrekao pre jednog od rokova koje je dao Iranu da postigne sporazum.
20.08 - Američka vojska: 33 broda vraćena zbog blokade
Američke snage su naredile 33 brodovima da se okrenu ili vrate u luku u okviru pomorske blokade iranskih luka, saopštila je Centralna komanda SAD (CENTCOM).
U.S. forces have now redirected 33 vessels since the start of the blockade against Iran. pic.twitter.com/m8v95FYabB
— U.S. Central Command (@CENTCOM) April 23, 2026
Ovo je povećanje u poređenju sa 31 brodom o kome je ranije bilo prijavljeno istog dana. Ovo dolazi nakon presretanja teretnog broda pod iranskom zastavom "TOUSKA" u nedelju i današnjeg ukrcavanja na brod "M/T Majestic X" u Indijskom okeanu.
18.16 - Hezbolah: Oborili smo izraelski dron na jugu Libana
Hezbolah tvrdi da je oborio izraelski dron u gradu Madždal Zun na jugu Libana.
Grupa je takođe saopštila da je ciljao skup izraelskih vojnika u gradu Tajbeh, takođe na jugu Libana.
15.00 - Tramp: Iran jednostavno ne zna ko mu je vođa!
"Iran se mnogo muči sa tim ko mu je vođa! Oni jednostavno ne znaju! Sukobi unutar zemlje između 'tvrdolinijaša', koji teško gube na bojnom polju, i 'umerenih', koji uopšte nisu toliko umereni (ali dobijaju na ugledu!), su apsolutno ludi! Imamo potpunu kontrolu nad Ormuskim moreuzom. Nijedan brod ne može da uđe ili izađe bez odobrenja američke mornarice. Mornarica je 'potpuno zatvorena' dok Iran ne bude spreman da sklopi dogovor!!! Hvala vam na pažnji povodom ovog pitanja", rekao je američki predsednik Donald Tramp u svom najnovijem statusu na društvenoj mreži Truth Social.
13.37 - Posada broda Epaminondas bezbedna posle napada u Ormuskom moreuzu
Posada kontejnerskog broda Epaminondas je bezbedna nakon iranskog napada u Ormuskom moreuzu, saopštila je kompanija Tehnomar šiping, koja upravlja tim brodom, a prenosi grčki list Katimerini.
Brod se juče nalazio oko dvadeset nautičkih milja od obale Omana, kada mu je prišao motorni čamac čija je posada otvorila vatru. Plovilo je pogođeno i pretrpelo je oštećenja, navela je kompanija Tehnomar.
Grčka brodarska kompanija potvrdila je da su se iranske snage ukrcale na brod, ali je naglasila da su svi članovi posade na broju, bezbedni i nepovređeni. Kako prenosi Katimerini, na brodu Epaminondas nalazio se 21 član posade – oficiri i mornari iz Ukrajine i sa Filipina.
„Tehnomar ostaje u bliskom kontaktu sa nadležnim vlastima u regionu", navodi se u saopštenju.
„Bezbednost i dobrobit naše posade naš su prioritet i sarađujemo sa svim relevantnim stranama kako bismo obezbedili njihovu dalju sigurnost i hitno rešili ovo pitanje", dodaje se.
Epaminondas je jedan od tri broda koja su iranske snage juče napale u Ormuskom moreuzu. Drugi brod, MSC Frančeska, sproveden je do iranske obale zajedno sa Epaminondasom. Treći napadnuti brod, kontejnerski brod Euforija, koji plovi pod liberijskom zastavom, bio je na meti vatre, ali nije pretrpeo oštećenja.
12.59 - Izraelska vojska: Ubijen borac Hezbolaha na jugu Libana
Izraelska vojska saopštila je da je u sredu u vazdušnom napadu na jugu Libana ubila borca Hezbolaha.
U objavi na platformi Iks naveli su da je borac „eliminisan iz vazduha kako bi se sprečilo da nastavi svoje aktivnosti na lansirnom položaju“.
Takođe su saopštili da je Hezbolah u četvrtak „ispalio protivtenkovsku raketu“ na izraelske snage koje deluju na jugu Libana.
12.43 - Izraelska vojska za te tvrdnje nije ponudila nikakve dokaze.
Katar ervejz od danas ponovo leti za Dubai i Šardžu
Katar ervejz saopštio je da od 23. aprila ponovo uvodi svakodnevne letove iz Dohe za Dubai i Šardžu.
Od 1. maja biće uvedena i svakodnevna linija za Damask, čime se obnavljaju veze sa ključnim odredištima na Bliskom istoku.
12.21 - Iran prvi put naplatio putarine za prolaz kroz Ormuski moreuz
Iran je prvi put ostvario prihode od putarina za prolaz brodova kroz Ormuski moreuz, saopštio je zamenik predsednika parlamenta Hamidreza Hadžibabaei, navodeći da su sredstva već uplaćena na račun centralne banke.
Iranski mediji preneli su njegovu izjavu bez dodatnih detalja o visini prihoda ili načinu naplate, javio je Fars.
Ta mera usledila je u kontekstu pojačanih tenzija i sukoba u regionu, uključujući spor sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.
11.17 - Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske: Dva naša mornara nalaze se na brodu „MSC Frančeska“
Dva hrvatska mornara nalaze se na brodu „MSC Frančeska“, koji je Iran zaplenio prilikom prolaska kroz Ormuski moreuz, potvrdilo je u četvrtak Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, dodajući da preduzima sve korake kako bi utvrdilo njihovo stanje.
„Odmah nakon prijema informacija o događaju, hrvatska diplomatsko-konzularna služba brzo je preduzela sve aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi utvrdila tačno činjenično stanje“, saopštili su iz ministarstva.
Dodali su da je Ministarstvo u stalnom kontaktu sa porodicama hrvatskih mornara, kao i sa relevantnim hrvatskim i međunarodnim telima, te da im je prioritet zaštita interesa, prava i bezbednosti hrvatskih građana.
10.53 - Teheran protestuje u UN zbog korišćenja teritorije arapskih zemalja za napade na Iran
Iranski ambasador i stalni predstavnik pri Ujedinjenim nacijama Amir Said Iravani oštro je u pismu upućenom zvaničnicima UN protestovao zbog, kako je naveo, zloupotrebe vazdušnog prostora i teritorije pet arapskih zemalja Persijskog zaliva od strane Sjedinjenih Američkih Država za napade na Iran.
Iravani je u pismima upućenim generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu i Savetu bezbednosti UN naglasio da države snose međunarodnu odgovornost da ne dozvole drugima da koriste njihovu teritoriju za izvršenje agresije i oružanih napada na treću državu, prenosi iranska televizija Pres.
On je u tim pismima naveo da Iran poziva vlade Katara, Kuvajta, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije da poštuju principe dobrosusedstva i spreče dalje korišćenje svoje teritorije za napade na Iran.
Iravani je dodao da su američki dronovi MQ-9 i MQ-4C, kao i P-8A i AWACS pomorski patrolni avioni, bombarderi B-1 i borbeni avioni F-22, F-15, F-16 i F-35, koristili teritoriju pomenutih arapskih zemalja Persijskog zaliva za napade na Iran.
10.01 - Iran pogubio čoveka osuđenog za veze sa Mosadom i iranskom opozicionom grupom
U Iranu je pogubljen muškarac osuđen zbog veza sa iranskom opozicionom grupom i izraelskom obaveštajnom službom Mosad, prenela je danas iranska novinska agencija Mizan.
Kako se navodi, pogubljeni Sultan Ali Širzadi Fahr bio je dugogodišnji član opozicione grupe Mudžahedin-e-Halk i tokom više godina imao je široku saradnju sa tom organizacijom u različitim oblastima.
Mizan dodaje da je Fahr priznao učešće u terorističkim operacijama protiv Irana.
Njegovu smrtnu kaznu potvrdio je Vrhovni sud, a izvršena je nakon okončanja svih pravnih procedura.
09.13 - Liban optužuje Izrael za ratne zločine nakon ubistva još jedne novinarke
Amal Halil, novinarka libanskih novina El-Ahbar, ubijena je u izraelskom napadu na kuću u južnom selu El-Tiri, gde se sklonila nakon ranijeg napada na vozilo u kojem je putovala.
Njena koleginica Zeinab Faradž teško je ranjena, a spasioci u početku nisu mogli da izvuku telo Amal Halil, jer ih je izraelska vatra primorala da satima obustave akciju.
Libanski premijer Navaf Salam izjavio je da taj napad predstavlja ratni zločin, uz tvrdnju da se izraelski napadi na novinare više ne mogu predstavljati kao izolovani incidenti.
„Ciljanje novinara, sprečavanje pristupa timovima za pomoć, pa čak i ponovno ciljanje njihovih lokacija nakon što ti timovi stignu, predstavljaju jasno definisane ratne zločine", napisao je on u objavi na Iksu.
Dodao je da Liban neće štedeti napore kako bi te zločine procesuirao pred nadležnim međunarodnim forumima.
08.37 - Izraelsko Ministarstvo odbrane naručilo avionsku municiju za još 200 miliona dolara
Izraelsko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je od kompanije za vojnu tehnologiju Elbit naručilo avionsku municiju u vrednosti od dodatnih 200 miliona dolara.
U saopštenju se navodi da je porudžbina, koja se odnosi na više narednih godina, deo jačanja spremnosti za kratkoročne borbene scenarije, ali i priprema za očuvanje bezbednosti u narednoj deceniji, prenosi Tajms of Izrael.
Naručena avionska municija obuhvata rakete i druge bombe koje koristi izraelsko ratno vazduhoplovstvo za napade i presretanja.
U januaru je potpisan sličan ugovor između ministarstva i kompanije Elbit, sa sedištem u Izraelu, vredan 183 miliona dolara, takođe za avionsku municiju.
08.11 - Bejrut: Nastavljaju se pregovori Libana i Izraela, tražiće produženje prekida vatre
U Vašingtonu se danas nastavljaju mirovni pregovori Libana i Izraela, a libanska ambasadorka u Vašingtonu Nada Moavad na njima će tražiti produženje prekida vatre i obustavu rušenja koje Izrael sprovodi u selima na jugu zemlje, izjavio je libanski predsednik Džozef Aun.
Jedan libanski zvaničnik rekao je za medije da Bejrut želi produženje prekida vatre kao preduslov za proširenje razgovora sa nivoa ambasadora na sledeću fazu, u kojoj bi Liban insistirao na izraelskom povlačenju, povratku Libanaca pritvorenih u Izraelu i definisanju kopnene granice.
Pregovorima bi, prema najavama, trebalo da prisustvuje i američki državni sekretar Marko Rubio, dok će Izrael predstavljati ambasador te zemlje u Vašingtonu Jehiel Lajter.
07.19 - Više od 10 miliona barela iranske nafte napustilo Zaliv od početka blokade SAD
Više od 10 miliona barela iranske nafte napustilo je Persijski zaliv otkako su Sjedinjene Američke Države uvele blokadu iranskih luka, preneli su mediji pozivajući se na podatke analitičara.
Vorteksa, analitička firma fokusirana na globalna tržišta energije i tereta, saopštila je da je zabeležila 34 kretanja sankcionisanih tankera i plovila povezanih sa Iranom u Persijski zaliv i iz njega tokom sedmice nakon što su SAD uvele pomorsku blokadu iranskih luka.
Ta firma navodi da je identifikovala 19 odlaznih i 15 dolaznih kretanja takvih brodova između 13. i 20. aprila.
Za šest odlaznih kretanja, kako se navodi, potvrđeno je da su bila natovarena iranskom sirovom naftom, što predstavlja oko 10,7 miliona barela.
Dodaje se, međutim, da nije odmah bilo jasno da li su sve te količine nafte zaista stigle do stranih tržišta.
06.51 - Zaplena plovila pokazuje da je mornarica IRGC spremna za „odmazdu“ u Ormuskom moreuzu
Mornarica Korpusa garde islamske revolucije jutros je saopštila da je zaplenila dva plovila, uz obrazloženje da su prekršila pomorska pravila, ugrozila navigacione sisteme i kretala se bez dozvole IRGC.
Prema ocenama analitičara, Iran ovim potezom želi da pokaže da dodatno učvršćuje kontrolu nad Ormuskim moreuzom, jednom od najvažnijih pomorskih tačaka na svetu.
Ovaj potez se tumači i kao vid odmazde mornarice IRGC, koja je prethodnih dana najavila odgovor nakon što su Sjedinjene Američke Države zaplenile dva iranska plovila.
06.34 - Cena nafte skočila četiri odsto zbog neizvesnosti oko primirja između Irana i SAD
Cene nafte skočile su u četvrtak četiri odsto, nakon što je Iran poručio da neće ponovo otvoriti Ormuski moreuz sve dok američka pomorska blokada iranskih luka ostane na snazi.
Oko 00.25 po Griniču, cena američke referentne nafte Vest Teksas Intermedijat porasla je 4,06 odsto, na 96,73 dolara po barelu.
Međunarodna referentna nafta brent iz Severnog mora poskupela je 3,62 odsto i dostigla 105,63 dolara po barelu.
U minutima koji su usledili, cene su delimično ublažile rast.
Tržište nafte i dalje oscilira, dok traje neizvesnost oko toga da li će rat biti nastavljen.
06.15 - Zvaničnicima SAD rečeno da će za uklanjanje morskih mina iz Ormuskog moreuza biti potrebno šest meseci
Pentagon procenjuje da će za uklanjanje morskih mina iz Ormuskog moreuza biti potrebno šest meseci, rekao je za Asošiejted pres izvor upoznat sa situacijom.
Prema navodima agencije, zvaničnici Ministarstva odbrane SAD izneli su tu procenu tokom poverljivog brifinga na sastanku Odbora za oružane snage Predstavničkog doma, održanom u utorak.
Asošiejted pres navodi da je sednica kod kongresmena ostavila „više pitanja nego odgovora“, pošto su bez odgovora ostala pitanja o ceni rata protiv Irana, strategiji i ciljevima Vašingtona.
Neodgovorena su ostala i pitanja o napadu na školu u Iranu na početku rata, u kojem je poginulo oko 165 ljudi, među kojima su većinu činile mlade učenice.
Evropa je ušla u izuzetno opasnu fazu odnosa sa Rusijom, a stalne provokacije mogle bi da dovedu do trenutka u kojem će Moskva proceniti da više nema prostora za uzdržavanje, ocenio je ruski politikolog Dmitrij Trenin.
Gubici Ukrajine mogli bi da budu i do deset puta veći od ruskih zbog masovne upotrebe prisilno mobilisanih i slabo obučenih vojnika kao „potrošnog materijala“, izjavio je penzionisani američki oficir Stanislav Krapivnik.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni oštro je odgovorila na uvrede ruskog televizijskog voditelja Vladimira Solovjova, poručivši da „propagandista režima ne može da drži lekcije o slobodi", uz jasnu poruku da Italija nema ni gospodare ni tutore i da joj je jedina smernica nacionalni interes.
Ruske snage vrše pregrupisavanje i dovlače dodatne rezerve na front, što može da ukazuje na pripremu za novu ofanzivu, izjavio je glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski.
Predsednik SAD Donald Tramp ponovo se okreće politici maksimalnog ekonomskog pritiska na Iran nakon zastoja diplomatije, dok u Teheranu računaju da bi upravo naredne nedelje mogle da budu presudne za pojačavanje pritiska na Vašington i izvlačenje ustupaka za pregovaračkim stolom.
Nakon što je godinama gađao rafinerije, naftovode i turističke atrakcije u susednim zemljama, Teheran je vatrenu moć usmerio na infrastrukturu koja pokreće ključne tehnologije budućnosti.
Američka vojska potrošila je veliki deo zaliha preciznih raketa dugog dometa tokom petomesečnog rata sa Iranom, što je izazvalo zabrinutost zbog spremnosti Sjedinjenih Američkih Država za buduće sukobe, navode tri izvora upoznata sa podacima o stanju naoružanja za Rojters.
Sve intenzivniji iranski napadi guraju Jordan u prvi plan sukoba na Bliskom istoku. Kraljevina je postala meta Teherana zbog američkog vojnog prisustva i pomoći Izraelu u obaranju iranskih raketa, dok vlasti u Amanu pokušavaju da spreče da zemlja bude direktno uvučena u rat, piše Dojče vele.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropa je ušla u izuzetno opasnu fazu odnosa sa Rusijom, a stalne provokacije mogle bi da dovedu do trenutka u kojem će Moskva proceniti da više nema prostora za uzdržavanje, ocenio je ruski politikolog Dmitrij Trenin.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Cirkus i apsurd u režiji opozicionih blokadera dostigli su tačku potpunog ludila. Dok se stotine obučenih profesionalaca, vatrogasaca i spasilaca lavovski bore sa ogromnom vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, grupe takozvanih "zboraša" i uličnih aktivista rešile su podvale narodu još jednu jeftinu predstavu.
Na takozvanom protestu "Ekobuna" na Ušću, javnosti se obratio glumac Bojan Dimitrijević, ponudivši još jedan u nizu bizarnih i teatralnih nastupa opozicione elite.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da svoju funkciju ne doživljava kao privilegiju, već kao služenje državi i građanima, ističući da je svoj politički angažman u potpunosti posvetio Srbiji.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Vatrogasci iz Prokuplja tokom popodneva zaustavili su vatru koja je iz sela Mađare nastavila da se širi ka Bresničiću, ali su spasili i čoveka kome je pretila najstrašnjija smrt.
Najraznorniji požar u istoriji Kalifornije dogodio se 2025. godine, progutao je na hiljade objekata i odneo na desetine ljudskih života, a vatrogasne ekipe Sjedinjenih Američkih Država borile su se protiv vatre gotovo mesec dana.
Za razliku od prošle godine kada je prolećni mraz tokom samo jednog jutra "ubrao" sve šljive u voćnjacima, šljive su su ove godine odlično rodile, što se može videti i na pijacama u Nišu.
Koliko poznajete životinjske vrste u Srbiji? Možda biste mogli da pomognete žiteljima Bačke Palanke ali i ostalima koji nekoliko dana pokušavaju da odgonetnu koji to četvoronožac trčkara po izletištu Tikvara.
Nesvakidašnja i dobro planirana pljačka dogodila se u jednom beogradskom naselju, kada je za sada nepoznati provalnik upao u jednu kuću i iz nje odneo sef sa ogromnom količinom novca i dragocenostima.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišili slobode državljanina Srbije zbog sumnje da je u jednom ugostiteljskom objektu izazvao požar.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Ono što je trebalo da bude uobičajen rutinski pregled na graničnom prelazu Batina pretvorilo se u jednu od većih graničnih zaplena hrvatskih carinika, koji su ostali u potpunom šoku nakon što su otvorili zadnji deo kamiona i shvatili kakvu prevaru krije njegov tovar.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Ponekad nije lako primetiti da se nešto promenilo u vezi. Na prvi pogled sve može delovati isto, ali ako primetite pet simptoma znajte da bliskost više nije kao nekada.
Pevačica Dragica Zlatić danas ima poseban razlog za slavlje - njena maca proslavlja punoletstvo, a ponosna vlasnica potrudila se da ovaj dan učini nezaboravnim.
Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović potvrdio je da je bivši takmičar Stefan Karić potpisao novi ugovor i tako postao jedan od učesnika predstojeće sezone.
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da njena ćerka Lea sutra, 24. avgusta, slavi rođendan, a tom prilikom progovorila je i o planovima za naredni porođaj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.