Jugoistočna Azija i širi prostor južne Evroazije mogli bi da postanu jedan od najvažnijih pravaca za rusku ekonomiju, jer se upravo tamo danas premeštaju kapital, proizvodnja i politička težina koju je decenijama držao Zapad, ocenio je penzionisani pukovnik Spoljne obaveštajne službe Rusije Andrej Bezrukov.
On je na kanalu Lektorij Rusija rekao da se najbrži ekonomski rast više ne nalazi u starim zapadnim centrima moći, već u ogromnom pojasu koji počinje od Turske, ide preko arapskog sveta, Irana, Pakistana i Indije, i završava se u Jugoistočnoj Aziji.
Taj prostor, prema njegovim rečima, danas raste tempom koji Zapad više ne može da prati.
Kapital zaobilazi Kinu i ulazi u novi region
Bezrukov tvrdi da je upravo jug i jugoistok velike Evroazije trenutno najživlji ekonomski prostor na svetu. Tamo se otvaraju fabrike, grade novi industrijski lanci, raste srednja klasa i stvaraju obrazovni sistemi koji mogu da nose dugoročan razvoj.
- Najbrže rastući region u svetu sada je jug, odnosno jugoistok velike Evroazije. To je pojas koji počinje otprilike od Turske, obuhvata arapski svet, zatim Iran, Pakistan, Indiju i Jugoistočnu Aziju. Tamo je prosečan tempo ekonomskog rasta od pet do sedam odsto. Tamo se stalno pojavljuju nove mogućnosti. To je trenutno ekonomski najdinamičniji region i takav će ostati još najmanje deset do petnaest godina - rekao je Bezrukov.
Njegova procena je jednostavna: tamo gde se proizvodnja širi, gde se ljudi bogate i gde nastaje nova potrošačka klasa, tamo nastaje i nova politička težina.
Zbog toga Moskva, kako smatra, ne sme da zakasni.
Posebno je ukazao na Maleziju, Indoneziju, Indiju i Vijetnam. U te zemlje sada ulazi novac koji je ranije išao u Kinu, jer je Kina u međuvremenu postala skuplja, razvijenija i za mnoge investitore sve ozbiljniji konkurent, a ne samo povoljna proizvodna baza.
Drugim rečima, veliki deo svetske industrije traži novi prostor. Taj prostor sve češće nalazi upravo u Aziji van Kine.
Za Rusiju je to važan signal. Ako se svetska proizvodnja i tržišta pomeraju ka tom regionu, Moskva mora da bude prisutna tamo gde se pravi nova ekonomska mapa.
Rusija traži mesto u poretku koji se tek formira
Bezrukov smatra da za Rusiju Jugoistočna Azija nije važna samo kao tržište za izvoz. Ona je važna i zato što te zemlje pokušavaju da izađu iz senke najvećih sila.
Mnoge od njih ne žele da zavise ni od Vašingtona ni od Pekinga. Ne žele da budu samo nečija proizvodna zona, sirovinski dodatak ili politički satelit. One pokušavaju da naprave sopstvenu industriju, sopstvene tehnologije i sopstvenu spoljnopolitičku ravnotežu.
Tu Rusija, prema Bezrukovu, vidi prostor za sebe.
- Kina postaje skupa, postaje konkurent. Zato taj region sada zaista vri. Mi tamo obavezno moramo da budemo prisutni - ocenio je on.
Rusiji, kako je dodao, taj pravac može da otvori više vrata odjednom. Prvo, kroz tehnologije koje te zemlje mogu da prihvate upravo zato što ne dolaze ni iz Kine ni iz Sjedinjenih Američkih Država. Drugo, kroz izvoz sirovina, energenata i hrane. Treće, kroz dugoročnu političku saradnju sa državama koje pokušavaju da izgrade veću samostalnost.
- Taj region pokušava da izgradi tehnološki suverenitet, da ne zavisi od velikih igrača kao što su Kina i Sjedinjene Američke Države. Zato se tehnologije koje mi možemo da donesemo tamo dobro primaju, jer oni žele nešto nezavisno, nešto svoje - rekao je Bezrukov.
U tome je, prema njegovom viđenju, glavna ruska šansa. Moskva ne mora da se takmiči sa Zapadom tamo gde je Zapad već izgradio zatvorene sisteme, niti sa Kinom tamo gde Peking ima ogromnu prednost. Umesto toga, može da traži prostor u zemljama koje tek grade svoju ekonomsku snagu i koje ne žele da budu potpuno vezane ni za jedan veliki centar moći.
Zato Bezrukov posebno ističe prehrambenu industriju, izvoz poljoprivrednih proizvoda, naftu i gas. To su oblasti u kojima Rusija već ima šta da ponudi, a potrebe tog regiona će, kako raste stanovništvo i srednja klasa, biti sve veće.
U suštini, poruka je jasna: dok se stari ekonomski poredak troši, novi se ubrzano sklapa na jugu i jugoistoku Evroazije. Ako Rusija želi da ostane ozbiljan igrač, mora da bude tamo gde se otvaraju fabrike, rastu tržišta i rađa nova potrošačka snaga.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Predstavnici izborne liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" predali su danas u 13.00 časova Republičkoj izbornoj komisiji listu kandidata za narodne poslanike uz potpise podrške građana.
U srcu Prištine, na Trgu Skenderbeg, organizovan je jezivi zločinački skup na kojem se okupilo više od 150.000 ekstremista koji su uglas vikali "UČK", veličajući tako zločinačku Oslobodilačku vojsku Kosova. Tim povodom u Kolegijum uživo se uključio naš dopisnik Lazar Stević.
Sraman tekst u hrvatskim medijima otkriva pravo lice antisrpske politike. Oplakuju čoveka koji je isporučio Ratka Mladića u Hag i doveo državu do totalnog bankrota!
Snimak brutalnog okršaja sa Voždovca zapalio je društvene mreže i postao apsolutni hit na internetu. Jedna hrabra, poštena i dostojanstvena prosvetna radnica na licu mesta je sasekla i očitala lekciju blokaderima koji su pokušavali da prikupljaju potpise za svoju sramnu listu.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
U Višem sudu u Zaječaru zbog četvorostrukog ubistva Raje Kazimirovića (72), njegove majke Dragice (93), sestre Ljubinke Oprikić (76) i sestričine Dragane Jozeljić (53) u avgustu 2019. godine u Jabukovcu osuđeni su Maja Bađikić (31) i Davor Pernić (40) na 35, odnosno 34 godine zatvora.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas oko 16.25 časova dogodila u Ulici Save Kovačevića u Novom Pazaru, u neposrednoj blizini poslovnog centra "Samald", život je izgubila žena (67).
Tragična vest o smrti mladića Stefana S. (30), koji je, 9. septembra, nastradao u Žičkoj ulici na Vračaru dok je izvodio alpinističke radove, duboko je potresla njegovu porodicu, prijatelje i kolege.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Srbije u tehničkom mandatu Ivica Dačić uputio je apel svim učesnicima u saobraćaju da poštuju propise i prilagode brzinu uslovima saobraćaja, budući da su danas pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, koji su kontrolu saobraćaja vršili vozilima bez spoljnih obeležja policije - presretačima, iz saobraćaja isključili dvojicu vozača zbog učinjenih prekršaja nasilničke vožnje.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Bivši fudbaler Saša Đani Ćurčić svojevremeno je otkrio detalje iz mladosti i ispričao kako je početkom devedesetih, dok je tek gradio fudbalsku karijeru, započeo vezu sa devojkom koja je prethodno bila u vezi sa Aleksandrom Kneževićem Kneletom.
Pevačica i spisateljica Nives Celzijus ponovo je uspela da privuče pažnju javnosti, ovoga puta kadrovima sa snimanja novog spota koji podseća na uvod u po*no snimak, kako kažu na mrežama!
Pevačica Tanja Savić stigla je na koncert Dragana Kojića Kebe, gde je večeras specijalnigost, u društvu partnera Mukija - te otvorila dušu o bolnom odrastanju.
Pevačica Nadežda Biljić nedavno je zabrinula javnost, nakon što se saznalo da vodi borbu sa kancerom, a njen suprug Toma Panić je sada objavio snimak sa jednog nastupa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.