Jugoistočna Azija i širi prostor južne Evroazije mogli bi da postanu jedan od najvažnijih pravaca za rusku ekonomiju, jer se upravo tamo danas premeštaju kapital, proizvodnja i politička težina koju je decenijama držao Zapad, ocenio je penzionisani pukovnik Spoljne obaveštajne službe Rusije Andrej Bezrukov.
On je na kanalu Lektorij Rusija rekao da se najbrži ekonomski rast više ne nalazi u starim zapadnim centrima moći, već u ogromnom pojasu koji počinje od Turske, ide preko arapskog sveta, Irana, Pakistana i Indije, i završava se u Jugoistočnoj Aziji.
Taj prostor, prema njegovim rečima, danas raste tempom koji Zapad više ne može da prati.
Kapital zaobilazi Kinu i ulazi u novi region
Bezrukov tvrdi da je upravo jug i jugoistok velike Evroazije trenutno najživlji ekonomski prostor na svetu. Tamo se otvaraju fabrike, grade novi industrijski lanci, raste srednja klasa i stvaraju obrazovni sistemi koji mogu da nose dugoročan razvoj.
- Najbrže rastući region u svetu sada je jug, odnosno jugoistok velike Evroazije. To je pojas koji počinje otprilike od Turske, obuhvata arapski svet, zatim Iran, Pakistan, Indiju i Jugoistočnu Aziju. Tamo je prosečan tempo ekonomskog rasta od pet do sedam odsto. Tamo se stalno pojavljuju nove mogućnosti. To je trenutno ekonomski najdinamičniji region i takav će ostati još najmanje deset do petnaest godina - rekao je Bezrukov.
Njegova procena je jednostavna: tamo gde se proizvodnja širi, gde se ljudi bogate i gde nastaje nova potrošačka klasa, tamo nastaje i nova politička težina.
Zbog toga Moskva, kako smatra, ne sme da zakasni.
Posebno je ukazao na Maleziju, Indoneziju, Indiju i Vijetnam. U te zemlje sada ulazi novac koji je ranije išao u Kinu, jer je Kina u međuvremenu postala skuplja, razvijenija i za mnoge investitore sve ozbiljniji konkurent, a ne samo povoljna proizvodna baza.
Drugim rečima, veliki deo svetske industrije traži novi prostor. Taj prostor sve češće nalazi upravo u Aziji van Kine.
Za Rusiju je to važan signal. Ako se svetska proizvodnja i tržišta pomeraju ka tom regionu, Moskva mora da bude prisutna tamo gde se pravi nova ekonomska mapa.
Rusija traži mesto u poretku koji se tek formira
Bezrukov smatra da za Rusiju Jugoistočna Azija nije važna samo kao tržište za izvoz. Ona je važna i zato što te zemlje pokušavaju da izađu iz senke najvećih sila.
Mnoge od njih ne žele da zavise ni od Vašingtona ni od Pekinga. Ne žele da budu samo nečija proizvodna zona, sirovinski dodatak ili politički satelit. One pokušavaju da naprave sopstvenu industriju, sopstvene tehnologije i sopstvenu spoljnopolitičku ravnotežu.
Tu Rusija, prema Bezrukovu, vidi prostor za sebe.
- Kina postaje skupa, postaje konkurent. Zato taj region sada zaista vri. Mi tamo obavezno moramo da budemo prisutni - ocenio je on.
Rusiji, kako je dodao, taj pravac može da otvori više vrata odjednom. Prvo, kroz tehnologije koje te zemlje mogu da prihvate upravo zato što ne dolaze ni iz Kine ni iz Sjedinjenih Američkih Država. Drugo, kroz izvoz sirovina, energenata i hrane. Treće, kroz dugoročnu političku saradnju sa državama koje pokušavaju da izgrade veću samostalnost.
- Taj region pokušava da izgradi tehnološki suverenitet, da ne zavisi od velikih igrača kao što su Kina i Sjedinjene Američke Države. Zato se tehnologije koje mi možemo da donesemo tamo dobro primaju, jer oni žele nešto nezavisno, nešto svoje - rekao je Bezrukov.
U tome je, prema njegovom viđenju, glavna ruska šansa. Moskva ne mora da se takmiči sa Zapadom tamo gde je Zapad već izgradio zatvorene sisteme, niti sa Kinom tamo gde Peking ima ogromnu prednost. Umesto toga, može da traži prostor u zemljama koje tek grade svoju ekonomsku snagu i koje ne žele da budu potpuno vezane ni za jedan veliki centar moći.
Zato Bezrukov posebno ističe prehrambenu industriju, izvoz poljoprivrednih proizvoda, naftu i gas. To su oblasti u kojima Rusija već ima šta da ponudi, a potrebe tog regiona će, kako raste stanovništvo i srednja klasa, biti sve veće.
U suštini, poruka je jasna: dok se stari ekonomski poredak troši, novi se ubrzano sklapa na jugu i jugoistoku Evroazije. Ako Rusija želi da ostane ozbiljan igrač, mora da bude tamo gde se otvaraju fabrike, rastu tržišta i rađa nova potrošačka snaga.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
Kina pozitivno gleda na obnavljanje pune trgovine energentima između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, rekao je za Sputnjik kineski politički komentator Sima Pinbang.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost podneo je krivičnu prijavu protiv Nove S i N1, koji su danas prekršili izbornu tišinu. Takođe, podneta je prijava i protiv Rajfajzen banke, koja je u svojoj objavi takođe prekršila izbornu tišinu.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije reaguje povodom navoda da je Nova S prekršila izbornu tišinu i zahteva hitnu, nedvosmislenu i javnu reakciju nadležnih institucija.
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u nedelju, tokom izbornog dana, objavljivati procene izlaznosti u pet termina, na osnovu preseka podataka i to u 9.00, 11.00, 14.00, 17.00 i 19.00 časova.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera pozvao je u uživo u "Kolegijumu 1" Republičku izbornu komisiju (RIK), kako bi prijavio najstrašnije kršenje predizborne tišine na Novoj S i N1.
Nemilosrdna kampanja usmerena protiv vlasti ne prestaje ni u trenucima kada bi izborna pravila morala da obezbede mir, red i jednakost za sve učesnike izbornog procesa.
Manastir Davidovica nalazi se u dolini Lima, nedaleko od Brodareva, i predstavlja značajnu srpsku srednjovekovnu svetinju. Podigao ga je Dimitrije Nemanjić u 13. veku, a njegova prošlost povezuje se sa dinastijom Nemanjića, pravoslavnom tradicijom i narodnim predanjima.
U Kalendaru Javnog zdravlja oktobar je obeležen i kao mesec pravilne ishrane. Cilj je da se skrene pažnja na pravilne navike u ishrani. Doktorka Dragana Milošević ističe važnost prevencije gojaznosti kod dece i apeluje na veće uključivanje roditelja.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pančevu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsili su V. P. (47) iz Kragujevca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Lilijan Dronijak (96), poznatija kao Grandma Droniak, uspela je da izgradi pravu internet imperiju i prikupi 15 miliona pratilaca na društvenim mrežama.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Ćerka pevača Darka Lazića, Srna, našla se u žiži javnosti zbog fotografije koju je njena majka Katarina Lazić podelila na svom Instagram profilu, kako pozira u leopard pantalonama.
Komentari