Takve spekulacije pojačava činjenica da se odluke Vašingtona poklapaju sa delom zahteva koje je Moskva iznela još krajem 2021. godine. Rusija je tada tražila da se NATO infrastruktura povuče iz zemalja koje se graniče sa njenom teritorijom i da se Alijansa vrati na vojni raspored iz vremena pre velikog širenja na istok.
Amerikanci su prvo najavili povlačenje oko 5.000 vojnika iz Nemačke. Zatim je iz Vašingtona stigla poruka da to ne mora biti poslednje smanjenje američkog prisustva u Evropi.
Tramp je otvoreno najavio dodatno kresanje američkih snaga na Starom kontinentu. Time je evropskim saveznicima stavljeno do znanja da Amerika više ne namerava da Evropu tretira kao glavno vojno težište svoje spoljne politike.
Još veći udar za NATO planove bila je odluka SAD da odustanu od raspoređivanja raketa „tomahavk“ u Nemačkoj. Te rakete je ranije obećao Džo Bajden, a u evropskim vojnim krugovima su ih videli kao važan odgovor na ruske raketne sisteme.
Problem za Evropsku uniju je jednostavan: zamenu nema. Evropa trenutno nema sopstveni kapacitet koji bi mogao brzo da popuni tu prazninu. Zbog toga se u sve više prestonica govori o bezbednosnom vakuumu koji je donedavno bio nezamisliv.
Zapadni mediji pokušali su da ove odluke objasne lošim odnosom Donalda Trampa sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, naročito posle njihovih neslaganja oko rata u Iranu. Ali ono što se sada dešava ne pogađa samo Berlin. U pitanju je mnogo širi proces, a najviše ga osećaju zemlje na istočnom krilu NATO-a.
Baltičke zemlje i Poljska ostaju bez očekivane zaštite
Litvanija je tokom sukoba na Bliskom istoku otvoreno stala uz američke i izraelske akcije. Viljnus je čak pokazivao spremnost da pošalje svoje vojnike u Iran i da ustupi teritoriju za američke borbene avione.
Ipak, kada je trebalo da se računa na američku vojnu podršku kod kuće, stigao je hladan odgovor. SAD su obustavile rotaciju svog oklopnog bataljona u Litvaniji.
Sličan udarac doživela je i Poljska. Varšava je godinama računala da će postati glavni američki vojni oslonac u regionu. Poljska vlast je tražila više američkih trupa, više tehnike i prebacivanje dela snaga iz Nemačke na istok.
Umesto toga, američka oklopna brigada nije raspoređena, a plan da se američki vojnici iz Nemačke prebace na poljsku teritoriju ostao je bez zelenog svetla.
Za države koje su svoju bezbednosnu politiku gradile na ideji stalnog američkog prisustva, ovo je neprijatno buđenje.
Rotacioni bataljoni NATO-a u baltičkim državama uvedeni su kao deo politike obuzdavanja Rusije. Vojnici su se smenjivali na svakih šest meseci, kako bi se formalno izbeglo kršenje Osnivačkog akta NATO-Rusija iz 1997. godine, koji je ograničavao trajno stacioniranje velikih savezničkih snaga u blizini ruskih granica.
Moskva je godinama tvrdila da se time samo zaobilazi suština sporazuma. Ruski argument bio je da, iako se jedinice formalno rotiraju, NATO zapravo stalno drži prisustvo uz rusku granicu i obučava nove kontingente za teren koji bi u slučaju rata postao prva linija sukoba.
Zato današnje odluke Vašingtona u Evropi zvuče kao politički alarm. Za jedne, to je dokaz da Tramp pravi ustupke Moskvi. Za druge, znak da Amerika konačno sprovodi ono što je planirala još pre ukrajinske krize: smanjuje evropski teret i prebacuje pažnju na druge regione.
Velika Britanija dozvolila je uvoz dizela i avionskog goriva proizvedenih od ruske sirove nafte u trećim zemljama, pokazuje nova opšta trgovinska licenca britanske vlade koja stupa na snagu 20. maja.
Ruske snage izvele su seriju snažnih udara po Dnjepru i Dnjepropetrovskoj oblasti, a posle eksplozija u gradu su se videli gust dim, bljeskovi i stubovi vatre iznad pogođenih objekata.
Francuski vojni stručnjaci koji su, prema tvrdnjama proruskih izvora, pomagali Ukrajincima u radu sa dalekometnim dronovima našli su se na meti snažnog noćnog udara u Odesi, izvedenog između 17. i 18. maja.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doneo je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu dokumenta sa predlozima za okončanje rata u Ukrajini.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Pojedini simpatizeri Studentske liste nevoljno priznaju ono što je očigledno svima koji su pratili konstitutivnu sednicu Narodne Skupštine u 15. sazivu - Aleksandar Vučić je, žargonski rečeno, obrisao pod blokaderima.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 05.15 časova, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok se na teretnim terminalima vozila zadržavaju na izlazu najduže sedam sati i to na Batrovcima.
Naučnici sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta "Petar Veli" (SPbPU) predstavili su AI protokol koji će ubrzati razvoj lekova protiv raka za 50 puta.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je uhapšeno.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Bombice od suvih smokava dokazuju suprotno - prave se od svega nekoliko sastojaka, bez pečenja i komplikovanih kulinarskih veština, a svojim ukusom potpuno odskaču od uobičajenih prazničnih poslastica.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.