Ruski predsednik Vladimir Putin je, prema pisanju Kijev posta, pokrenuo drakonsko pooštravanje bezbednosti nakon što je u Moskvi procenjeno da zapadna i ukrajinska veštačka inteligencija mogu da prate kretanje najviših ruskih zvaničnika, pa i samog predsednika Rusije.
Kremlj je ponovo pretvoren u tvrđavu. Moskva je pod jačim nadzorom, oko ključnih objekata raspoređeni su antidronski timovi i snajperisti, a ljudi iz Putinovog okruženja dobili su nova ograničenja kretanja i komunikacije.
Prema navodima Kijev posta, Putin je 8. juna naredio da se njegove dve odrasle ćerke i njihovo troje dece sklone u porodični bunker na Crnom moru, pošto je saznao za tehnologiju veštačke inteligencije koja je, kako tvrdi list, korišćena za lociranje iranskog vrhovnog lidera.
Kamera je postala opasnija od špijuna
Kijev post piše da je izraelska obaveštajna služba razvila sistem koji je preko kamera u Teheranu izvlačio snimke, prepoznavao lica, pratio kretanje, navike, susrete i rute visokih iranskih zvaničnika.
Taj sistem nije radio kao obična kamera. On je, prema opisu lista, godinama skupljao materijal, upoređivao lica, pravio obrasce ponašanja i znao ko se sa kim sastaje, kada i gde.
Foto: profimedia
U Moskvi je upravo to shvaćeno kao nova vrsta opasnosti. Putin je već godinama pod ogromnom zaštitom, okružen telohraniteljima, dvojnicima i degustatorima hrane. Ali sada problem više nije samo čovek sa puškom ili dron iznad krova. Problem je mreža kamera, baza podataka i algoritam koji može da prepozna naviku pre nego što telohranitelji uopšte vide pretnju.
Zato je, prema navodima lista, Rusija počela da gasi ili ograničava deo specijalizovanih kamera, kako snimci ne bi mogli da budu hakovani i iskorišćeni za praćenje.
Telefoni zabranjeni, kretanje pod kontrolom
Kijev post tvrdi da su nova pravila pogodila čitav Putinov unutrašnji krug. Ljudi koji dolaze u kontakt sa predsednikom, od generala do kuvara, ne smeju da koriste mobilne telefone povezane sa internetom.
Naređeno im je da koriste službeni prevoz, a ne privatna vozila, kako bi njihovo kretanje bilo pod državnom kontrolom. Pod nadzor su stavljene i rezidencije zaposlenih u predsedničkom aparatu.
Deo osoblja, prema istim navodima, prebačen je u skloništa. U Moskvi su pojačani timovi za borbu protiv dronova, a snajperisti se raspoređuju oko osetljivih tačaka.
To više nije obična zaštita lidera. To je sistem straha od tehnologije koja može da pronađe metu kroz kameru, signal, automobil, rutu, lice, hod ili naviku.
Likvidacije generala pojačale paniku
Strah u Moskvi dodatno su pojačale likvidacije ruskih vojnih i bezbednosnih figura. Kijev post piše da je 10. juna još jedan visoki ruski general stradao kada mu je automobil eksplodirao tokom noćne vožnje kroz Moskvu.
List podseća da je napad izveden blizu mesta gde je godinu dana ranije na sličan način ubijen još jedan visoki general. Ruski državni mediji su iste večeri izvestili i o pokušaju ubistva zaposlenog u jednom naučno-industrijskom preduzeću.
Prsti se, kako navodi Kijev post, upiru u Ukrajinu, ali se o tajnim ukrajinskim mrežama unutar Rusije i na teritorijama pod ruskom kontrolom zna vrlo malo.
Upravo to najviše brine Kremlj. Ne zna se ko prati, ko dostavlja podatke, ko postavlja eksploziv, ko označava metu i ko sledeći može da bude pogođen.
Ukrajina rat pretvorila u lov na podatke
Kijev post tvrdi da je Ukrajina tokom rata tehnološki nadmašila očekivanja i razvila sisteme koji spajaju dronove, veštačku inteligenciju, termoviziju i prepoznavanje ciljeva.
Na frontu, kako se navodi, ukrajinski dronovi mogu da prepoznaju ruske vojnike po konturama lica, toplotnom tragu i načinu kretanja. Čak ni specijalni ogrtači i zaštitna oprema, koje pojedini ruski vojnici koriste da bi se sakrili od detekcije, ne daju siguran rezultat.
Jedan ukrajinski graničar opisao je za kijevske medije kako to izgleda na terenu: ruski vojnik čuje dron, sedne i pokrije se ogrtačem, ali ga letelica ipak prepozna i napadne.
- Vidimo ih sa kilometra. Posebno su vidljivi po hladnom vremenu, a naročito noću kada se kreću - rekao je on.
AI kao novi lovac na lidere
Najveći strah za Moskvu, međutim, nije običan dron. To je sistem koji može da pretvori ceo grad u zamku.
Kijev post, pozivajući se na zapadne izvore, navodi da savremeni sistemi veštačke inteligencije već prevazilaze klasično prepoznavanje lica i registarskih tablica. Oni analiziraju obrasce kretanja, promene izgleda, odnose među ljudima, rute vozila, pešačke navike i ponavljajuće kontakte.
Kada jednom identifikuju osobu, automatski prave profil njenog kretanja i veza.
To znači da lider više ne mora da bude praćen fizički. Dovoljno je da se pojavi u mreži kamera, da njegovo vozilo prođe poznatom rutom ili da se neko iz njegovog okruženja ponovi u istom obrascu.
U takvom svetu bunker, telohranitelji i zatvoreni konvoji više nisu dovoljni.
Oružane snage Ukrajine pokrenule su seriju koordinisanih kontranapada severno od Limana, u pravcu reke Žerebec, dok istovremeno nastavljaju pritisak jugoistočno od grada.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nagovestio je da bi sledeća velika meta ukrajinskih udara mogao da bude Krimski most, poručio je Genadij Hazan, predsednik Ukrajinskog udruženja pilota i vlasnika aviona.
Transportni pogon Zaporoške nuklearne elektrane našao se na udaru, a prema saopštenju uprave stanice, oštećena su tri vozila, pumpe za gorivo i stakla na zgradi radionice.
Moguće primirje u Ukrajini Zapad i Oružane snage Ukrajine iskoristili bi za predah, obnovu i pripremu novog udara, dok bi ruska vojska rizikovala opasno opuštanje, ocenio je vojni analitičar Mihail Zvinčuk, autor projekta „Ribar“.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da odgovori na telefonski poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, saopštio je pomoćnik šefa ruske države Jurij Ušakov, nakon što su Moskvi preko evropskih posrednika preneti signali o spremnosti Kijeva da razgovara o teritorijalnim pitanjima.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Oružane snage Ukrajine pokrenule su seriju koordinisanih kontranapada severno od Limana, u pravcu reke Žerebec, dok istovremeno nastavljaju pritisak jugoistočno od grada.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari