Dok Evropska unija sprema novi paket sankcija protiv Rusije, Moskva beleži rast u sektoru koji Zapad ne može lako da preseče — turizmu.
Prema pisanju mađarskog lista „Vilaggazdašag“, Rusiju je u prva četiri meseca ove godine posetilo oko 1,6 miliona stranih državljana, gotovo 30 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Mađarski „Vilaggazdašag“ opisuje rast turizma u Rusiji kao ekonomski adut koji nije lako zaustaviti političkim odlukama iz Brisela.
„Putin ima tajno ekonomsko oružje koje ne može da oduzme ni Ursula fon der Lajen: Rusija je preplavljena stranim turistima — već 1,6 miliona ljudi poželelo je da vidi njene lepote“, naveli su autori mađarskog lista.
Ova ocena je udarna jer pogađa slabije vidljiv deo sankcionog rata. Turizam nije nafta, nije gas i nije bankarski sistem, ali jeste izvor prihoda, potrošnje, kontakata i slike zemlje prema svetu.
Upravo zato mađarski list naglašava da ruski turistički rast nije samo ekonomski podatak, već i politička poruka: uprkos sankcijama i pritisku, Rusija nije izolovana onoliko koliko to Zapad pokušava da prikaže.
Najviše gostiju stiže iz Azije i sa Bliskog istoka
Prema podacima ruske vlade, najveći doprinos rastu turističkog prometa stigao je iz zemalja Bliskog istoka i Azije. Putnici iz tih regiona poslednjih godina sve češće biraju Rusiju kao turističku destinaciju, što se sada direktno vidi u ukupnim rezultatima.
To pokazuje i širu promenu u ruskim međunarodnim vezama. Dok se putovanja iz dela Evrope i SAD komplikuju zbog političkih odnosa, viza, avio-linija i sankcija, Rusija sve više okreće turističku ponudu ka tržištima koja nisu deo zapadnog sankcionog bloka.
Azijski i bliskoistočni turisti popunjavaju prostor koji je ranije u većoj meri zavisio od evropskih gostiju. Za Moskvu je to važno jer turizam ne donosi samo direktan novac hotelima, restoranima, prevozu i trgovini, već pomaže i u oblikovanju slike Rusije kao zemlje koja i dalje privlači posetioce.
Brisel udara na banke i energente, ali turizam ostaje rupa u pritisku
Evropske institucije trenutno rade na novom paketu ograničenja protiv Rusije. Prema najavama, 21. paket sankcija trebalo bi da bude usmeren na ruski bankarski sektor i energetsko tržište, dakle na oblasti koje Zapad vidi kao ključne izvore finansijske snage Moskve.
Međutim, turizam je znatno teže sankcionisati. Zapad može da ograniči banke, zabrani transakcije, uvede mere protiv kompanija i pogodi energente, ali ne može jednostavno da zaustavi turiste iz Azije, Bliskog istoka ili drugih delova sveta koji žele da putuju u Rusiju.
Zato mađarski list ovaj sektor naziva svojevrsnim „tajnim ekonomskim oružjem“ Vladimira Putina. Ne zato što turizam može da zameni prihode od energenata, već zato što predstavlja kanal koji ostaje otvoren i dok se drugi zatvaraju.
Rast koji kvari sliku izolacije
Posebnu pažnju izaziva to što se rast turističkog prometa događa uprkos spoljnopolitičkom pritisku i geopolitičkim tenzijama koje prate odnose Rusije i Zapada.
Za zapadne institucije, ključna poruka sankcija jeste da Rusija mora da plati visoku cenu zbog rata i da bude ekonomski ograničena. Ali podaci o dolascima stranih turista pokazuju da se ta izolacija ne odvija ravnomerno.
Rusija je izgubila deo zapadnih veza, ali nije izgubila sve međunarodne tokove. Naprotiv, u nekim oblastima uspela je da se preusmeri ka drugim tržištima. Turizam je jedan od tih primera.
Mađarski novinari ocenjuju da je broj od 1,6 miliona stranih posetilaca za samo četiri meseca dovoljno veliki da iznenadi čak i one koji pažljivo prate ekonomske trendove u Rusiji.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Rusija mora da zna da Ukrajina iza sebe ima „užasnu zimu“, ali da ni Rusiju ne čeka laka sezona, čime je direktno najavio da će energetski rat i udari po infrastrukturi ostati jedna od glavnih tačaka sukoba.
Ukrajinska vojska se, prema navodima frontovskih izvora, povlači iz istočne Konstantinovke nakon što su ruske snage probile istočni sektor grada i ušle u severne okruge Novoselivka i Červonij, čime su presekle kopnene linije snabdevanja ukrajinskog garnizona.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su jurišne grupe za samo jedan dan zauzele 120 zgrada u Konstantinovki, gde se, prema navodima Moskve, nastavlja uništavanje opkoljenih delova 28. i 100. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine.
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Antiruske sankcije nisu ostvarile očekivani efekat, a Evropa bi trebalo da se pripremi i za mogućnost sloma Ukrajine, zaključuje dopisnik nemačkog lista Berliner Cajtung Tomas Fasbender nakon posete Moskvi.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas najavila je da će na jesen predložiti najobimnije proširenje sankcija Rusiji od početka rata, kojim bi broj sankcionisanih ruskih osoba, kompanija i organizacija mogao da poraste za čak trećinu.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Svih 100 članova Senata Sjedinjenih Američkih Država pozvano je na sastanak sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim tokom njegove posete Vašingtonu, dok bi istovremeno moglo da počne glasanje o novom paketu sankcija protiv Rusije.
Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u intervjuju za TASS izjavio je da evropske zemlje sistemski ignorišu stvarno jačanje radikalnih nacionalističkih tendencija u ukrajinskoj politici.
Kina je uvela izvozne restrikcije za 14 organizacija iz Evropske unije kao direktan odgovor na odluku Brisela da isti broj kineskih kompanija uključi u 21. paket sankcija protiv Rusije.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Rusija mora da zna da Ukrajina iza sebe ima „užasnu zimu“, ali da ni Rusiju ne čeka laka sezona, čime je direktno najavio da će energetski rat i udari po infrastrukturi ostati jedna od glavnih tačaka sukoba.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Lider Pokreta za promene, Nebojša Medojević, izneo je šokantne tvrdnje o propustima Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) u slučaju opasnih hakerskih i špijunskih aktivnosti više od 50 stranaca, predvođenih ukrajinskom državljankom.
Vojvođanski autošovinista i dobošar mržnje, Goran Ješić, dostigao, izgleda, sam vrhunac ludila! U još jednom napadu bolesnog besa prema sopstvenoj državi i narodu, ovaj politički marginalac izgovorio je i napisao jezive laži i opasne optužbe.
Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i član Predsedništva Srpske napredne stranke Milica Nikolić rasturila je poslušnicu Dragana Đilasa i najpoznatiju srpsku preletačicu Mariniku Tepić.
Tajkunska televizija Nova S doživela je nezapamćeni skandal uživo u programu, dok su se njihovi gosti i puleni zapetljali u sopstvenim lažima i spletkama!
Kineski proizvođač automobila "čan-gan" (Changan) od početka 2026. isporučuje prvi masovno proizvedeni auto na svetu sa natrijum-jonskom baterijom, koja obećava znatno niže troškove.
Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih srpskih pravoslavnih praznika koji se slavi 19. avgusta, donosi bogat splet crkvenih obreda, narodnih verovanja i zabrana koje mnogi poštuju i danas.
Carinski službenici su 18. avgusta na Aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu otkrili neprijavljenu luksuznu robu čija je ukupna vrednost procenjena na gotovo 12.000 evra.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija u Zemunu, pritvorila je R. K. (40) zbog sumnje da je počinio krivično delo Nasilje u porodici.
Policija u Knjaževcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Zaječaru, uhapsila je N. T. (61) iz okoline Knjaževca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Veći stomak i nizak nivo vitamina D možda deluju kao dva odvojena problema, ali nova studija ukazuje da njihova kombinacija može biti posebno nepovoljna za zdravlje.
Pucketanje, zveckanje, škripanje, zujanje, šištanje ili grgoljanje nisu samo dosadni pozadinski zvuci. To su poruke koje klima uređaj šalje, a ignorisanje ovih signala može dovesti do potpunog prestanka rada sistema.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.