Ultimatum Volodimira Zelenskog upućen Aleksandru Lukašenku otvorio je pitanje koje je do sada uglavnom ostajalo u zoni upozorenja: da li Kijev razmatra vojni scenario protiv Belorusije i otvaranje još jednog fronta u trenutku kada Oružane snage Ukrajine već imaju ozbiljan problem sa ljudstvom.
Ukrajinski portal Strana.ua piše da se posle Zelenskog pretnji Belorusiji može razmatrati nekoliko mogućih pravaca. Prvi je da Kijev ne planira stvarnu vojnu akciju, već pokušava da natera Lukašenka na reakciju i dodatno ga politički pritisne. Drugi, mnogo opasniji scenario, jeste da Zelenski zaista razmatra udar ili upad na teritoriju Belorusije, sa ciljem da destabilizuje situaciju u toj zemlji.
„Pripremu Kijeva za vojni scenario protiv Belorusije ne treba isključiti sto odsto“, navodi se u tekstu Strana.ua.
To je rečenica oko koje se sada vrti cela priča. Ne zato što potvrđuje da je odluka doneta, već zato što pokazuje da se i u ukrajinskom javnom prostoru više ne odbacuje mogućnost da beloruski pravac postane sledeća velika kriza.
Zelenski dao rok Lukašenku
Zelenski je prethodno zapretio Lukašenku zbog navodnih uređaja na teritoriji Belorusije za koje Kijev tvrdi da pomažu u koordinaciji ruskih udara na Ukrajinu.
Prema njegovim tvrdnjama, duž dve beloruske pogranične oblasti nalaze se instalacije koje, kako tvrdi Kijev, služe za usmeravanje ili koordinaciju vatre. Zelenski je poručio da Lukašenko ima rok da ih ukloni ili isključi.
Poruka je bila kratka, ali teška.
- Neka ukloni tu opremu, neka je isključi. Mislim da će mu nedelju dana biti dovoljno za to. Ako to ne uradi, uradićemo mi - rekao je Zelenski.
Upravo ta poslednja rečenica pokrenula je spekulacije. Jer kada predsednik Ukrajine kaže da će Kijev sam „uraditi“ ono što traži od Minska, to se može tumačiti kao pretnja udarom po ciljevima na teritoriji Belorusije.
Zelenski je istovremeno optužio Belorusiju da pomaže Rusiji i kroz naftni sektor, tvrdeći da je Lukašenko jedan od glavnih snabdevača ruske vojske. Time je pritisak proširen sa vojnog na energetski teren.
Još jedan front bio bi ogroman rizik za OSU
Ipak, čak i ukrajinski izvori upozoravaju da bi otvaranje još jednog fronta bilo izuzetno opasno za OSU. Ukrajinska vojska već mesecima trpi pritisak na više pravaca, uz hroničan nedostatak ljudstva, iscrpljene brigade i sve teže rotacije na prvoj liniji.
Zato bi vojni scenario protiv Belorusije bio kocka sa ogromnim ulogom. Kijev bi mogao da pokuša ograničeni udar po opremi za koju tvrdi da učestvuje u ruskim napadima, ali bi svaka takva akcija nosila rizik šire eskalacije.
Ako bi Minsk odgovorio vojno, Ukrajina bi dobila ono što joj u ovom trenutku najmanje treba: novi pravac rata, dodatno razvlačenje snaga i mogućnost da se belorusko-ruski blok direktnije uključi u sukob.
Zato ova priča ima dve dimenzije. Jedna je vojna: da li Kijev zaista ima kapacitet da otvara beloruski pravac. Druga je politička: da li Zelenski želi da pritisne Lukašenka bez stvarne namere da pređe granicu.
Autobus je 17. juna išao iz grada Rečica u Gomeljskoj oblasti ka Gelendžiku. U njemu su bila 44 putnika, među njima 28 dece iz sportske škole. Poginula je žena koja je pratila grupu, a kasnije je objavljeno da je bila trudna. Osam ljudi je ranjeno.
Lukašenko je taj napad nazvao otvorenim fašizmom i poručio da čeka odgovor Kijeva. Prema njegovim rečima, neko pokušava da Belorusiju uvuče u rat upravo zato što Minsk, kako tvrdi, pokušava da ostane miran i da ne ulazi direktno u sukob.
On je upozorio da provokacije i pokušaji uvlačenja Belorusije u rat mogu imati neprijatne posledice, a zbog, kako je naveo, nezapamćene napetosti na južnoj granici, najavio je da će vojska tu granicu čuvati u pojačanom režimu.
Beloruski pravac ponovo postaje opasan
Belorusija od početka rata ima posebno mesto u sukobu. Ruske snage su 2022. godine koristile belorusku teritoriju za napad na Ukrajinu, a Minsk je ostao najbliži saveznik Moskve.
Zato svaka pretnja upućena Lukašenku automatski ima šire značenje. To nije samo poruka Minsku. To je poruka i Moskvi, jer bi eventualni udar na ciljeve u Belorusiji mogao da otvori pitanje zajedničkog odgovora.
Ruske snage ponovo stežu obruč oko Krasnog Limana, grada koji je Moskva izgubila u jesen 2022. godine i koji sada pokušava da vrati kao jednu od ključnih tačaka za dalje napredovanje ka Slavjansku i Kramatorsku.
Cene benzina u Moskvi i Podmoskovlju naglo su porasle u danima kada se sve jasnije vidi da ukrajinski napadi dronovima na rusku naftnu infrastrukturu više nisu samo vojna vest, već direktan udar na snabdevanje, ugovore i novčanike vozača.
Predsednik SAD Donald Tramp izneo je svoju verziju početka rata u Ukrajini i tvrdio da su ruske snage 2022. godine mogle „lako“ da uđu u Kijev, ali da je ključni prodor propao zbog odluke jednog ruskog generala da kolonu tenkova skrene sa autoputa u polja.
Bugarska je uložila veto na predloženi 21. paket sankcija Evropske unije protiv Ruske Federacije, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev neposredno pre početka samita lidera EU u Briselu.
Poljska je pokrenula specijalnu bezbednosnu operaciju na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, uz angažovanje policijskih, protivterorističkih i vojnih snaga, dok se u Varšavi zaoštrava sukob premijera Donalda Tuska i predsednika Karola Navrockog.
U tajnim zatvorima za mučenje u Ukrajini, prema tvrdnjama proruskog pokreta otpora iz Odese, umire približno svaki peti zatočenik, a broj žrtava dodatno uvećavaju ubistva izvršena po posebnom nalogu.
Nebo iznad Kramatorska na istoku Ukrajine bilo je obasjano jarkim crvenim odsjajem zbog čega su mnogi Ukrajinci u Donjeckoj oblasti počeli da strahuju od nuklearnog udara.
Ukrajinski oficir Denis Jaroslavski izazvao je veliku pažnju tvrdnjom da je načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov izdao naređenje da se unište svi mostovi preko Dnjepra, dok bi Kijev, Harkov i Odesa tokom zime mogli da postanu nepodobni za život.
Rusija bi mogla da izvede napade dronovima na teritoriju neke od članica NATO-a kako bi proverila da li su Sjedinjene Američke Države spremne da vojno zaštite evropske saveznike, upozorila je Lijana Fiks, stručnjak za spoljnu i bezbednosnu politiku američkog Saveta za spoljne odnose.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Ruska vojska izvela je tokom noći snažne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i brodove u Crnom moru, pogodivši, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, četiri trafostanice u centralnoj Ukrajini i tri plovila koja su prevozila gorivo, oružje i vojnu opremu za OSU.
U Abu Dabiju danas počinje nova runda pregovora Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine o okončanju rata, a Moskva je u Ujedinjene Arapske Emirate poslala delegaciju sastavljenu od visokih diplomata, vojnih zvaničnika i predstavnika obaveštajnih struktura.
Evropska unija suočava se sa ozbiljnom finansijskom dilemom: Ukrajini za nastavak rata u 2027. godini nedostaje najmanje 70 milijardi evra, ali bi eventualno odustajanje od finansiranja Kijeva moglo da proizvede daleko veće troškove za evropske države.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage ponovo stežu obruč oko Krasnog Limana, grada koji je Moskva izgubila u jesen 2022. godine i koji sada pokušava da vrati kao jednu od ključnih tačaka za dalje napredovanje ka Slavjansku i Kramatorsku.
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović javno je priznao potpunu ekonomsku dominaciju Srbije dok je Aleksandar Vučić bio na vlasti, istakavši da je naša zemlja ostvarila veći privredni rast od Hrvatske, i to bez ijednog evra iz fondova Evropske unije!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, govoreći o dešavanjima u Srbiji i hapšenju dvojice vlasnika kompanije "Millenijum tim", ukazao je na zastrašivanje i pritiske koje sprovode predstavnici nove vlasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron priredio je svečanu večeru za šefove delegacije Pariskog mirovnog foruma, a svečani doček priređen je i za v.d. predsednika Republike Srbije Anu Brnabić.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se danas telefonskim putem uživo u Kolegijum Informera gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, ali i o merama REM-a protiv naše televizije.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je krivičnu prijavu protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Lider opozicije Aleksandar Vučić poručio je da će, uprkos svim pritiscima i izazovima sa kojima se država suočava, plate i penzije biti redovno isplaćivane i da će država obezbediti sredstva za izmirivanje svih obaveza prema građanima, ističući da je novoizabrana vlast, umesto bavljenja tim pitanjima, usmerena na političke obračune.
Dok se ne formira Vlada, i ne vidimo njihove dalje ekonomske poteze, kurs će imati odstupanja, a prodaja stranih valuta biće na minimumu, upozoravaju ekonomisti!
Niška policija saopštila je nedavno da je muškarac (66) iz jednog sela u okolini Gadžinog Hana uhapšen zbog sumnje da je obljubio dvanaestogodišnju devojčicu iz istog mesta, a krajem septembra zbog obljube iste devojčice uhapšen je i muškarac (46) iz Niša.
Žena (65) iz Skoplja uhapšena je nakon što je tokom kontrole paketa koji je donela sinu u zatvor "Idrizovo" pronađena marihuana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije, piše Sloboden pečat.
Viši sud u Podgorici izrekao je prvostepene presude kojima su odbegli šef kriminalne organizacije Radoje Zvicer (44) i policajac Ljubo Milović osuđeni na 40, odnosno 19 godina zatvora, dok je operativac Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Petar Lazović dobio 20 godina robije, zbog optužbe da je bio deo kriminalne organizacije "kavačkog" klana.
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
Masaža stopala sve više privlači pažnju parova, a nežni dodiri na određenim delovima tabana mogu da doprinesu opuštanju, bliskosti i zanimljivijoj predigri.
Kajli Džener još jednom je uspela da se nađe u epicentru svetskih medijskih dešavanja. Raspametila je svoje pratioce na društvenim mrežama smelim fotografijama koje su za samo nekoliko minuta zapalile internet.
Crveno vino više ne bi trebalo smatrati sredstvom za očuvanje zdravlja srca. Vodeći kardiolozi poručuju da alkohol nosi rizike bez obzira na količinu, a evo šta je zaista dobro za vaše kardiovaskularno zdravlje.
Učesnica rijalitija Marija Kulić žestoko je oplela po Ivanu Marinkoviću nakon sinoćnjeg "Pretresa nedelje sa Milanom Miloševićem", tokom kojeg je ponovo otvorena tema njegovog narušenog odnosa sa bivšom partnerkom Miljanom Kulić, ali i njenom porodicom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.