Ultimatum Volodimira Zelenskog upućen Aleksandru Lukašenku otvorio je pitanje koje je do sada uglavnom ostajalo u zoni upozorenja: da li Kijev razmatra vojni scenario protiv Belorusije i otvaranje još jednog fronta u trenutku kada Oružane snage Ukrajine već imaju ozbiljan problem sa ljudstvom.
Ukrajinski portal Strana.ua piše da se posle Zelenskog pretnji Belorusiji može razmatrati nekoliko mogućih pravaca. Prvi je da Kijev ne planira stvarnu vojnu akciju, već pokušava da natera Lukašenka na reakciju i dodatno ga politički pritisne. Drugi, mnogo opasniji scenario, jeste da Zelenski zaista razmatra udar ili upad na teritoriju Belorusije, sa ciljem da destabilizuje situaciju u toj zemlji.
„Pripremu Kijeva za vojni scenario protiv Belorusije ne treba isključiti sto odsto“, navodi se u tekstu Strana.ua.
To je rečenica oko koje se sada vrti cela priča. Ne zato što potvrđuje da je odluka doneta, već zato što pokazuje da se i u ukrajinskom javnom prostoru više ne odbacuje mogućnost da beloruski pravac postane sledeća velika kriza.
Zelenski dao rok Lukašenku
Zelenski je prethodno zapretio Lukašenku zbog navodnih uređaja na teritoriji Belorusije za koje Kijev tvrdi da pomažu u koordinaciji ruskih udara na Ukrajinu.
Prema njegovim tvrdnjama, duž dve beloruske pogranične oblasti nalaze se instalacije koje, kako tvrdi Kijev, služe za usmeravanje ili koordinaciju vatre. Zelenski je poručio da Lukašenko ima rok da ih ukloni ili isključi.
Poruka je bila kratka, ali teška.
- Neka ukloni tu opremu, neka je isključi. Mislim da će mu nedelju dana biti dovoljno za to. Ako to ne uradi, uradićemo mi - rekao je Zelenski.
Upravo ta poslednja rečenica pokrenula je spekulacije. Jer kada predsednik Ukrajine kaže da će Kijev sam „uraditi“ ono što traži od Minska, to se može tumačiti kao pretnja udarom po ciljevima na teritoriji Belorusije.
Zelenski je istovremeno optužio Belorusiju da pomaže Rusiji i kroz naftni sektor, tvrdeći da je Lukašenko jedan od glavnih snabdevača ruske vojske. Time je pritisak proširen sa vojnog na energetski teren.
Još jedan front bio bi ogroman rizik za OSU
Ipak, čak i ukrajinski izvori upozoravaju da bi otvaranje još jednog fronta bilo izuzetno opasno za OSU. Ukrajinska vojska već mesecima trpi pritisak na više pravaca, uz hroničan nedostatak ljudstva, iscrpljene brigade i sve teže rotacije na prvoj liniji.
Zato bi vojni scenario protiv Belorusije bio kocka sa ogromnim ulogom. Kijev bi mogao da pokuša ograničeni udar po opremi za koju tvrdi da učestvuje u ruskim napadima, ali bi svaka takva akcija nosila rizik šire eskalacije.
Ako bi Minsk odgovorio vojno, Ukrajina bi dobila ono što joj u ovom trenutku najmanje treba: novi pravac rata, dodatno razvlačenje snaga i mogućnost da se belorusko-ruski blok direktnije uključi u sukob.
Zato ova priča ima dve dimenzije. Jedna je vojna: da li Kijev zaista ima kapacitet da otvara beloruski pravac. Druga je politička: da li Zelenski želi da pritisne Lukašenka bez stvarne namere da pređe granicu.
Autobus je 17. juna išao iz grada Rečica u Gomeljskoj oblasti ka Gelendžiku. U njemu su bila 44 putnika, među njima 28 dece iz sportske škole. Poginula je žena koja je pratila grupu, a kasnije je objavljeno da je bila trudna. Osam ljudi je ranjeno.
Lukašenko je taj napad nazvao otvorenim fašizmom i poručio da čeka odgovor Kijeva. Prema njegovim rečima, neko pokušava da Belorusiju uvuče u rat upravo zato što Minsk, kako tvrdi, pokušava da ostane miran i da ne ulazi direktno u sukob.
On je upozorio da provokacije i pokušaji uvlačenja Belorusije u rat mogu imati neprijatne posledice, a zbog, kako je naveo, nezapamćene napetosti na južnoj granici, najavio je da će vojska tu granicu čuvati u pojačanom režimu.
Beloruski pravac ponovo postaje opasan
Belorusija od početka rata ima posebno mesto u sukobu. Ruske snage su 2022. godine koristile belorusku teritoriju za napad na Ukrajinu, a Minsk je ostao najbliži saveznik Moskve.
Zato svaka pretnja upućena Lukašenku automatski ima šire značenje. To nije samo poruka Minsku. To je poruka i Moskvi, jer bi eventualni udar na ciljeve u Belorusiji mogao da otvori pitanje zajedničkog odgovora.
Ruske snage ponovo stežu obruč oko Krasnog Limana, grada koji je Moskva izgubila u jesen 2022. godine i koji sada pokušava da vrati kao jednu od ključnih tačaka za dalje napredovanje ka Slavjansku i Kramatorsku.
Cene benzina u Moskvi i Podmoskovlju naglo su porasle u danima kada se sve jasnije vidi da ukrajinski napadi dronovima na rusku naftnu infrastrukturu više nisu samo vojna vest, već direktan udar na snabdevanje, ugovore i novčanike vozača.
Predsednik SAD Donald Tramp izneo je svoju verziju početka rata u Ukrajini i tvrdio da su ruske snage 2022. godine mogle „lako“ da uđu u Kijev, ali da je ključni prodor propao zbog odluke jednog ruskog generala da kolonu tenkova skrene sa autoputa u polja.
Bugarska je uložila veto na predloženi 21. paket sankcija Evropske unije protiv Ruske Federacije, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev neposredno pre početka samita lidera EU u Briselu.
Ekonomista Mihail Hazin ocenio je da pritisak na Belorusiju ne znači automatski njen ulazak u rat, ali da je Minsk ušao u najopasniju fazu od početka sukoba, jer se između zahteva Kijeva, interesa Moskve i šire igre Zapada otvara pitanje direktne bezbednosti beloruske teritorije.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko našao se pred najtežim izborom od početka rata: da nastavi punu savezničku saradnju sa Moskvom i rizikuje ukrajinske udare po beloruskoj infrastrukturi, ili da se politički distancira od Rusije kako bi zaštitio sopstvenu teritoriju.
Belorusija tvrdi da Kijevu nije u interesu da uvuče Minsk u ukrajinski sukob, jer bi to za Ukrajinu značilo otvaranje još jednog fronta — dužeg od hiljadu kilometara.
Volstrit džornal piše da Rusija pojačava politički, vojni i ekonomski pritisak na Belorusiju kako bi Minsk imao aktivniju ulogu u ratu protiv Ukrajine, uključujući moguće korišćenje beloruske teritorije kao platforme za napade i otvaranje novog pravca pritiska na Kijev.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ultimatumom Minsku pokušao da podeli belorusko društvo, ali je posle napada na autobus sa dečjom fudbalskom ekipom iz Belorusije u Brjanskoj oblasti postigao suprotan efekat.
Bivši poslanik Vrhovne rade i major OSU Igor Lucenko tvrdi da je Ukrajina više puta izvodila tajne diverzije na teritoriji Belorusije, gađajući relejne stanice koje, prema ukrajinskim navodima, pomažu ruskim dronovima „Geranj“ da lete ka severu Ukrajine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage ponovo stežu obruč oko Krasnog Limana, grada koji je Moskva izgubila u jesen 2022. godine i koji sada pokušava da vrati kao jednu od ključnih tačaka za dalje napredovanje ka Slavjansku i Kramatorsku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom poručio je penzionerima da se ne sekiraju i da im pravo glasa neće biti ukinuto za šta se otvoreno zalaže opoziciono-blokaderska bulumenta.
Nastavljajući da neguje partnerstvo i prijateljstvo sa lokalnim zajednicama širom Srbije, kompanija NIS raspisala je 18. godinu zaredom konkurs programa društvene odgovornosti "Zajednici zajedno".
Jutrošnji let iz Soluna za Minhen pretvorio se u pakao kada je usled kvara pukao prozor, a dekompresija usisala Srbina (61) kog je žena jedva spasila od pada!
Državljanin Srbije (61) povređen je tokom leta kompanije "Rajaner" sa solunskog aerodroma "Makedonija" za Minhen, nakon što je tokom leta pukao prozor aviona i došlo do dekompresije kabine, objavila je Prototema.
Prema poslednjem popisu stanovništva, najveći broj građana Crne Gore (43,18 odsto, odnosno 269.307 lica) izjasnio se da govori srpskim jezikom. Ako je demokratija zasnovana na poštovanju volje građana, onda je prirodno postaviti pitanje: zašto se ta volja ne odražava i u ustavnom položaju srpskog jezika?
Pripadnici policije uhapsili su U. M. iz Šapca i M. M. sa Uba zbog sumnje da su učestvovali u pokušaju ubistva Milana Ostojića, poznatijeg pod nadimkom Sandokan, koji se dogodio u Šapcu.
Kako Informer nezvanično saznaje, odlukom Višeg javnog tužilaštva u Beogradu protiv Danke Vuković obustaljena je istraga za pomaganje u ubistvu Aleksandra Nešovića, 12. maja u restoranu "27" na Senjaku!
Mladići Đorđe M. (24) i Milan M. (25) poginuli su u jezivoj saobraćajnoj nesreći kasno sinoć u ataru naselja Šangaj u Batajnici, kada je kvad kojim su upravljali sleteo u kanal. Na mestu nesreće reporteri Informera zatekli su tragove guma u travi pored zemljanog puta ka Staroj Pazovi.
Državljanin Srbije (48) uhapšen je na graničnom prelazu Bajakovo zbog sumnje da je krajem maja na auto-putu A3 oštetio jednu benzinsku stanicu tako što je natočio gorivo, a zatim napustio pumpu bez izmirenja računa.
Viši sud u Novom Pazaru odredio je pritvor policijskom službeniku V. K. (20) i S. J. (19), zbog saobraćajne nesreće na Goliji u kojoj je nastradao maloletnik.
Poznate holivudske ličnosti, poput Anđeline Džoli, Vudija Alena i Liv Tejlor često "prelaze granicu" s članovima svoje porodice, a za mnoge odnose se tvrdi da su "incesiodne" prirode.
Britanski pevač Hari Stajls ušao je u Ginisovu knjigu rekorda za najveći broj rasprodatih koncerata u nizu na londonskom stadionu Vembli, nakon što je održao 12 nastupa, saopštili su iz Ginisove knjige rekorda.
Latino diva Dženifer Lopez (56) zračila je čistim glamurom dok je sinoć izlazila iz svog hotela u Parizu. Slavna pevačica i glumica pokazala je niz fantastičnih modnih izdanja tokom ovogodišnje Nedelje mode, ali je njen poslednji izlazak posebno privukao pažnju.
Doktor Dejvid Sinkler objasnio je da postoji veza izmneđu rasta noktiju i usporene regeneracije kose, kože i unutrašnjih organa. Ukoliko vam nokti sporije rastu, to ukazuje na dramatične promene u telu.
Internet pretraživač Gugl zabeležio je najveći broj pretraga u svojoj istoriji tokom utakmice osmine finala Svetskog prvenstva u fudbalu između Argentine i Egipta, saopštio je viši potpredsednik kompanije za oblast znanja i informacija Nik Foks.
Finalistkinja "Pinkovih zvezdi" Irma Topolović oduševila je publiku kako svojim glasom, tako i izgledom i lepotom zbog čega je poslednjih dana glavna tema u javnosti.
Hrvatska voditeljka Tina Katanić pre nekoliko godina našla se u centru skandala kada ju je bivši fudbaler, Domagoj R., tajno snimao tokom intimnog odnosa sa dvojicom muškaraca.
Muzička diva Jelena Karleuša kod Jovane Jeremić progovorila o novoj pesmi ''Sad je sve okej'' kojom najavljuje novi album ''Enigma'', ali se dotakla i životnih padova, ali i uspona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.