Američka vojna industrija došla je do granice koju više ne može da sakrije: SAD nemaju dovoljno raketa za dug rat visokog intenziteta, a ono što proizvode preskupo je, sporo i teško za nadoknadu.
Pentagon zato traži potpuno drugačiji model proizvodnje. Umesto oslanjanja samo na vrhunske, komplikovane i skupe sisteme, američka vojska sada gura ideju masovne izrade jednostavnijih raketa — po principu koji Fajnenšel tajms opisuje kao „Mekdonalds model“: standardizovana procedura, pojednostavljene linije, gotove komponente i proizvodnja koja može brzo da se proširi.
Cilj je brutalan i jasan: rakete više ne smeju da budu luksuz koji se troši brže nego što može da se napravi.
Ratovi troše arsenale brže nego što ih Amerika obnavlja
Američki arsenali su projektovani za drugačiji tip rata: precizni udari, ograničene operacije, skupi projektili i uverenje da će tehnološka prednost nadoknaditi manji broj komada.
Ali ratovi iscrpljivanja rade po drugoj logici. Rakete, dronovi i artiljerija troše se u hiljadama. Ako industrija ne može da prati ritam fronta, ni najskuplje oružje ne rešava problem.
Fajnenšel tajms navodi da bi Pentagonu, i uz maksimalno ubrzanje proizvodnje, bile potrebne godine, a ne meseci, da nadoknadi rakete potrošene u sukobu sa Iranom.
SAD godišnje proizvode oko 600 krstarećih raketa tog tipa, a svaka košta približno 2,6 miliona dolara. To je moćno oružje, ali nije oružje koje može lako da se troši u masovnom ratu.
Slična računica važi i za druge američke sisteme. Raketa PrSM košta oko 1,6 miliona dolara po komadu, dok JASSM ide oko 1,9 miliona dolara.
Takve cene imaju smisla kada se gađa mali broj ciljeva. Nemaju smisla kada rat traži desetine hiljada projektila i stalnu nadoknadu zaliha.
Radionica u Virdžiniji kao pilot-projekat
Pilot-model za novi pristup nalazi se u severoistočnoj Virdžiniji, u radionici kompanije Ko-Aspajr.
Na prvi pogled, to nije klasična fabrika oružja. Nema velikih komplikovanih mašina, ogromnih hala i procesa koji traju mesecima. Rakete se sklapaju na radnim stolovima, po uputstvu, uz osnovni alat i delove koji se mogu brzo nabaviti.
U proizvodnji se koriste i komponente iz civilnog sveta, uključujući motore od radio-upravljanih modela aviona. Takav pristup drastično spušta cenu i ubrzava sklapanje.
Ideja je da se u slučaju rata ovakve linije mogu brzo umnožiti širom zemlje. Ne pravi se savršena raketa za svaku moguću misiju, već dovoljno dobra, jeftina i brojna raketa za rat u kojem količina ponovo postaje presudna.
„Može da se napravi i u fiskulturnoj sali“
Dug Deneni, veteran i čovek iz kompanije Ko-Aspajr, opisao je radionicu kao model koji može da se podigne gotovo bilo gde.
Njegova poruka je da bi se ovakva proizvodnja, u ratnim uslovima, mogla organizovati čak i u školskoj fiskulturnoj sali.
To je suština promene koju Pentagon traži. Američki sistem nabavke decenijama je pravio oružje kroz duge programe, skupe ugovore i komplikovane lance dobavljača. Sada se traži nešto drugo: proizvodnja koja ne čeka savršene uslove, nego brzo izbacuje veliki broj projektila.
Ratno vazduhoplovstvo traži 12 milijardi dolara
Američko Ratno vazduhoplovstvo već je zatražilo oko 12 milijardi dolara za nabavku 28.000 raketa u narednih pet godina.
Paralelno, Pentagon je predstavio program kupovine 10.000 raketa kopnenog baziranja u naredne tri godine.
Te brojke pokazuju da više nije reč o eksperimentu na papiru. Vašington pokušava da prebaci vojnu industriju na logiku masovne potrošnje i masovne obnove arsenala.
Drugim rečima, Pentagon priznaje da budući rat neće dobiti onaj ko ima nekoliko hiljada skupih projektila, već onaj ko može da ih proizvodi u desetinama hiljada.
Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
Pukovnik Vladimir Kononikov, komandant 154. posebne mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine, pronađen je mrtav u Zaporoškoj oblasti, a okolnosti njegove smrti ispituju policija i vojna komanda.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Pojedini simpatizeri Studentske liste nevoljno priznaju ono što je očigledno svima koji su pratili konstitutivnu sednicu Narodne Skupštine u 15. sazivu - Aleksandar Vučić je, žargonski rečeno, obrisao pod blokaderima.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 05.15 časova, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok se na teretnim terminalima vozila zadržavaju na izlazu najduže sedam sati i to na Batrovcima.
Naučnici sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta "Petar Veli" (SPbPU) predstavili su AI protokol koji će ubrzati razvoj lekova protiv raka za 50 puta.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je uhapšeno.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Bombice od suvih smokava dokazuju suprotno - prave se od svega nekoliko sastojaka, bez pečenja i komplikovanih kulinarskih veština, a svojim ukusom potpuno odskaču od uobičajenih prazničnih poslastica.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.