Kerč je jutros, 15. jula, potpuno ostao bez električne energije posle novog napada dronovima, dok sever Krima već gotovo dve nedelje živi uz višesatne i celodnevne prekide struje.
Nestanak električne energije zaustavio je pumpe za vodu, pogodio železnicu, proizvodnju hrane i poljoprivredu, a stanovnici Armjanska, Krasnoperekopska i Džankoja od vlasti traže odgovor kada će dobiti makar nekoliko sati stabilnog napajanja.
Načelnik administracije Kerča Ivan Košelj potvrdio je da je ceo grad obustavljen sa mreže i da su najvažnije službe prebačene na rezervne izvore energije. Ekipe su upućene na teren, ali rok za potpunu obnovu sistema nije saopšten. Zbog kvara na elektroenergetskoj mreži u Kerču je istovremeno smanjen pritisak vode, uz upozorenje da su mogući delimični ili potpuni prekidi vodosnabdevanja.
Posle Balaklavske termoelektrane napadnut i Kerč
Novi udar usledio je dan nakon napada na Balaklavsku termoelektranu kod Sevastopolja. Prema izveštajima sa poluostrva, oko 4.10 časova čula se snažna eksplozija, iznad elektrane se podigao dim, a deo Sevastopolja ostao je bez struje. Lokalne vlasti najpre su govorile o „tehnološkom poremećaju“, a kasnije potvrdile napad na energetsku infrastrukturu.
Ruski izvori ocenjuju da su udari na Kerč, Balaklavsku termoelektranu, glavne dalekovode i trafostanice deo sistematskog pokušaja da se život i snabdevanje na Krimu učine neodrživim. Ukrajina je ranije saopštavala da napada energetsku, železničku i logističku infrastrukturu koju ruske snage koriste za snabdevanje jedinica na jugu fronta.
Armjansk dobija struju samo tri sata
Najkritičnije stanje je na severu poluostrva. Džankoj, Krasnoperekopsk, Armjansk i okolni rejoni danima su potpuno ili delimično isključeni, dok iz kompanije „Krimenergo“ priznaju da nije moguće saopštiti kada će redovno napajanje biti obnovljeno, jer sve zavisi od stepena oštećenja na pojedinim delovima mreže.
Načelnik administracije Armjanska Vasilij Teliženko najavio je da će višespratnice biti priključivane postepeno, samo tamo gde stanje mreže to omogućava.
- Postepeno ćemo uključivati stambene zgrade tamo gde postoji tehnička mogućnost. Ali samo u strogo određenom periodu — od 18 do 21 čas - poručio je stanovnicima.
Tri sata struje trebalo bi da omoguće ljudima da napune telefone, uključe frižidere, pripreme hranu i naprave zalihe vode. Međutim, ni taj raspored nije zagarantovan ukoliko dođe do novog preopterećenja ili udara.
Foto: Profimedia
Bez struje stale pumpe, iz slavina izlazi rđava voda
Prekid napajanja oborio je i vodosnabdevanje, jer bez električne energije ne rade pumpne stanice. Stanovnici tvrde da je voda koja povremeno stigne do stanova mutna, rđava i sa vidljivim primesama, zbog čega može da se koristi samo za tehničke potrebe.
U Krasnoperekopsku se voda pušta po dva sata ujutru i dva sata uveče. Današnji spisak ograničenja obuhvata Krasnoperekopsk, Armjansk i ceo Krasnoperekopski rejon, dok su prekidi zbog kvarova na mreži prijavljeni i u Kerču, Džankojskom, Nižnjegorskom, Belogorskom i drugim delovima poluostrva.
U gradskoj upravi i Domu kulture u Krasnoperekopsku otvoreni su centri u kojima građani mogu da napune mobilne telefone i spoljne baterije, ostave lekove koji moraju da se čuvaju u frižideru i podnesu zahtev za državnu pomoć.
Vlasti su obećale jednokratnu isplatu od 15.000 rubalja za svakog člana porodice ukoliko domaćinstvo dokaže da je više od 48 sati uzastopno bilo bez električne energije ili vode i da u tom periodu nije organizovano alternativno snabdevanje.
Stanovnici privatnih kuća nešto se lakše snalaze. U dvorištima zidaju improvizovane peći i ložišta kako bi mogli da kuvaju na otvorenoj vatri, dok ljudi u višespratnicama bez struje, vode i gasa nemaju takvu mogućnost.
Džankoj ostao bez železnice, mlekara smanjuje proizvodnju
Džankoj je bez stabilnog snabdevanja duže od nedelju dana, a energetska kriza sada udara i na dva najvažnija izvora prihoda grada - železnicu i prehrambenu industriju.
Prema izveštaju PolitNavigatora, putnički vozovi ne nastavljaju dalje od Kerča, dok je stanica Džankoj posle napada svedena na tehničku funkciju. Bez električne energije, međutim, ni takav ograničen rad ne može normalno da se održava.
Problemi su pogodili i džankojsku mlekaru „Novator“. Preduzeće smanjuje proizvodnju, dok se zaposlenima, prema navodima lokalnog izvora, nudi neplaćeno odsustvo ili odlazak iz firme na lični zahtev.
Načelnik gradske administracije Igor Ivin preporučio je stanovnicima koji ne mogu da spremaju hranu da koriste kafiće ili kupuju gotova jela u prodavnicama priključenim na agregate. Njegova poruka izazvala je dodatno nezadovoljstvo u gradu u kojem su mnoge porodice već ostale bez prihoda i zaliha hrane.
Poljoprivrednici usred žetve ostaju bez dizela
Još teže je u Džankojskom i Krasnoperekopskom rejonu, gde poljoprivrednici usred žetve pokušavaju da pronađu gorivo za traktore, kombajne i pumpe za navodnjavanje.
Regionalno Ministarstvo poljoprivrede ograničene količine goriva prvenstveno usmerava ka velikim stočarskim gazdinstvima, dok mali poljoprivrednici moraju sami da traže dizel. Prema svedočenjima koja prenose lokalni izvori, najbliža mesta na kojima je moguće napuniti dozvoljenih 200 litara u kanistere nalaze se tek u pravcu Kamensk-Šahtinskog, duboko na ruskoj teritoriji.
Put do tamo i nazad može da potroši veliki deo kupljenog goriva. Lokalne pumpe ostaju prazne, dok preprodavci dizel traže između 220 i 250 rubalja za litar, što berbu pojedinih useva čini finansijski besmislenom. Šire gledano, na krimskim pumpama benzin je poslednjih dana koštao oko 190 do 220 rubalja, dok su cene kod preprodavaca išle i do 300 rubalja. Prodaja je ograničena na 20 litara po vozilu, a sipanje u kanistere uglavnom je zabranjeno.
Američki senatori iz obe stranke predstavili su novi paket sankcija protiv Rusije i zatražili da ga Kongres usvoji pre avgusta, kao političko nasleđe pokojnog republikanskog senatora Lindzija Grejema.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je tvrdnje da je Rusija možda umešana u smrt senatora Lindzija Grejema i rekao da lekarski nalazi ukazuju na ozbiljan, nasledni problem sa srcem i aortom.
Rusija priprema preusmeravanje pošiljki žita iz Azovskog mora nakon ukrajinskih napada na više brodova, koji su poremetili pomorski saobraćaj na ruti preko koje prolazi približno četvrtina ruskog izvoza žitarica.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski priznao je da povratak Krima trenutno nije deo konkretne agende Kijeva, uprkos pojačanim ukrajinskim napadima na poluostrvo.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od Vlade da se što pre reši kriza sa gorivom na Krimu, pošto su cene u tom regionu, prema oceni Moskve, otišle previsoko, a snabdevanje ostalo napeto.
Krim je tokom noći bio pod novim talasom udara, a prema lokalnim izvorima i satelitskim podacima, pogođeni su lučka zona u Kerču, energetski objekti kod Simferopolja i područje aerodroma Gvardejsko.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Ruska vojska počela je da gradi čitave podzemne komplekse za skladištenje goriva u zoni specijalne vojne operacije, menjajući logistiku iz temelja kako bi ključne zalihe zaštitila od ukrajinskih bespilotnih letelica.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp doveo je u pitanje jedno od najvažnijih obećanja datih Kijevu, poručivši da još nije odlučio da li će Ukrajini dozvoliti da proizvodi rakete-presretače za protivvazdušni sistem Patriot.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da sporazum o ukrajinskim prirodnim resursima omogućava Vašingtonu da u svakom trenutku uđe u Ukrajinu i uzme „praktično sve što poželi“, otvoreno predstavljajući dogovor kao direktan američki pristup rudnom bogatstvu te zemlje.
Pet pripadnika ukrajinskih Snaga za specijalne operacije (SSO) vodi se kao nestalo nakon nekontrolisane detonacije municije na vojnom poligonu u Hmeljnickoj oblasti, dok su trojica specijalaca ranjena i prebačena u bolnicu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uhapšene su tri osobe koje su osumnjičene da su ubile vlasnika piljare na Karaburmi, a pronađen je i deo novca koji je, kako se sumnja, odnet iz stana ubijenog.
Neko na "holideju", a neko se bori za Srbiju! Dok se nosilac blokaderske liste Vladan Đokić treći put ove godine brčka na moru, predsednik Aleksandar Vučić neumorno obilazi Srbiju i Republiku Srpsku i razgovara sa narodom, sluša probleme običnog čoveka i nudi rešenja!
Lažni ekolog Aleksandar Jovanović Ćuta otvoreno je priznao da su ciljevi blokadera privilegije i novac, a da bi ostvarili te ciljeve blokaderima će biti neophodna pomoć stranaca.
Ambasada Ruske Federacije povodom Dana sećanja na ubijene i prognane Srbe saopštila je da je „Oluja“ jedna od najtragičnijih stranica novije istorije Balkana.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić poslala je apel svim građanima Srbije da pažljivo poslušaju govor predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji će govoriti na skupu posvećenom sećanju na stradale i prognane u zločinačkoj akciji Oluja.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa direktorima "Elektroprivrede Srbije" zaduženim za proizvodnju uglja i energije u Kolubari, Kostolcu i termoelektrani Nikola Tesla, kao i u Drinsko-Limskim hidroelektranama i Đerdapu.
Iz užičkog vodovoda apeluju na građane da vodu za piće koriste racionalno i odgovorno, zbog izuzetno visokih temperatura, jer je došlo do rekordne potrošnje.
Bila je to odlična vest koja je dočekala čitaoce Večernjih Novosti tog 4. avgusta 1960. godine: u velikim gradovima u Srbiji je upravo bila završena vakcinacija protiv dečije paralize. Kako su pisale Novosti, „Sejbinovu živu vakcinu“ primila su deca predškolskog i školskog uzrasta u Valjevu, Zaječaru, Užicu, Subotici i Zrenjaninu dok je vakcinacija upravo počela u Šapcu i Leskovcu.
Nezapamćeno nasilje odigralo se u nedelju prepodne u Lazarevcu, kada je za sada nepoznati muškarac brutalno napao i opljačkao stariji bračni par u njihovom porodičnom domu.
U Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu juče su privedena trojica osumnjičenih: C. H. (39), X. Z. (36) i W. Z. (35), svi državljani Narodne Republike Kine.
Užička policija utvrdila je identitet dvojice muškaraca čija su tela jutros pronađena u reci Đetinji, na Gradskoj plaži u Užicu. Reč je o Imreu Fabianu zvanom Fudo (54) i Darku Muriću (31), obojici iz Užica.
U akciji Uprave kriminalističke policije i PU Užice uhapšen je A. F. (47), kod kojeg je, prema navodima policije, pronađeno oko 6,04 kilograma amfetamina, 73,8 grama kokaina i digitalna vaga za precizno merenje.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Glumac Dragiša Milojković, koga će publika zauvek pamtiti kao Milutina iz serije "Seljaci", biće sahranjen u utorak, 4. avgusta, na Gradskom groblju u Jagodini.
Dok letnje vrućine i nemilosrdno sunce primoravaju većinu biljaka na povlačenje, prave balkonske zvezde tek tada priređuju pravi spektakl. Cinija, bugenvilija i petunija obožavaju žestoko sunce i visoke temperature.
Tom (36), koji radi kao muški eskort, tvrdi da njegov posao nije zasnovan samo na intimnim susretima, već i na razgovoru, pažnji i razumevanju koje pruža svojim klijentkinjama.
Iako su putovanja stvorena za odmor i uživanje, opuštena atmosfera često umanjuje naš oprez. Prevaranti to znaju, zbog čega turističke destinacije svake godine postaju mesto brojnih finansijskih prevara.
Često korišćenje veštačke inteligencije (AI) može da dovede do razvoja zavisnosti, oteža neposrednu komunikaciju među ljudima i izazove probleme u prilagođavanju društvenom okruženju, izjavila je direktorka Instituta za kliničku psihologiju i socijalni rad moskovskog Univerziteta Pirogov Vera Nikišina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.