Dugi redovi vozila navodno su se formirali ispred benzinskih pumpi širom Saudijske Arabije nakon što su jemenski Huti raketama i dronovima napali naftna postrojenja kompanije „Saudi Aramko“ u Džizanu i Janbuu.
Iranska novinska agencija Tasnim objavila je da je reč o „nezapamćenim“ kolonama širom zemlje, dok su se na društvenim mrežama pojavili snimci vozila koja čekaju gorivo. Međutim, lokacija i vreme nastanka svih snimaka nisu nezavisno potvrđeni, a saudijske vlasti nisu saopštile da u zemlji vlada nestašica benzina.
Istovremeno, nije sporno da je iz pravca velike rafinerije u Džizanu posle napada kuljao gust crni dim. Rojters je proverio autentičnost snimka na kojem se vidi veliki stub dima iznad postrojenja Aramka, dok je Al Džazira objavila snimke posledica napada na saudijsku naftnu infrastrukturu.
Desetine raketa i dronova krenule na Aramko
Vojni portparol Huta Jahja Sari saopštio je da su njihove snage u subotu izvele dve velike operacije protiv naftnih postrojenja na saudijskoj obali Crvenog mora.
Prva operacija bila je usmerena na, kako je rekao, osetljive ciljeve kompanije Aramko u Džizanu, dok su u drugom napadu gađani objekti u Janbuu. Huti tvrde da su upotrebili desetine balističkih i krstarećih raketa, kao i veliki broj bespilotnih letelica.
- Odgovorićemo na eskalaciju eskalacijom i proširićemo operacije u skladu sa razvojem događaja - rekao je Sari.
Saudijska Arabija nije zvanično potvrdila da su objekti pogođeni, ali je civilna zaštita tokom napada aktivirala sistem za rano upozoravanje. Alarm se jednom oglasio u Džizanu, a tri puta u Janbuu.
Stanovnicima je naređeno da se udalje od prozora, pronađu zaklon i ne napuštaju domove dok opasnost ne prođe. Saudijske službe kasnije su objavile da je neposredna pretnja prestala, ne navodeći detalje napada niti obim štete.
Satelitski sistem američke Nacionalne uprave za vazduhoplovstvo i svemir (NASA), namenjen otkrivanju požara, registrovao je nekoliko toplotnih odstupanja na području rafinerije u Džizanu. Dva trgovinska izvora iz Azije navela su da su dobila informacije o mogućem oštećenju skladišta nafte i goriva.
Kompanija Aramko nije odgovorila na zahteve svetskih medija da saopšti da li je proizvodnja prekinuta i koliko je postrojenje oštećeno.
Rafinerija u Džizanu može da preradi do 400.000 barela nafte dnevno i predstavlja jedan od najvećih energetskih projekata na jugozapadu Saudijske Arabije. Njena izgradnja koštala je približno 21 milijardu dolara.
Rakete presretnute iznad Janbua
Huti tvrde da su pogodili ciljeve i u Janbuu, ključnom saudijskom naftnom centru na obali Crvenog mora. Međutim, grčki bezbednosni izvori saopštili su da su dve balističke rakete koje su letele prema naftnim postrojenjima presretnute američkim sistemom protivvazdušne odbrane „Patriot“.
Baterijom „Patriot“ u Saudijskoj Arabiji upravljaju pripadnici grčke vojske na osnovu bezbednosnog sporazuma Atine i Rijada.
Janbu ima ogroman značaj za saudijski izvoz jer predstavlja zapadni završetak naftovoda Istok–zapad. Tim pravcem nafta iz nalazišta u istočnom delu Saudijske Arabije stiže do Crvenog mora bez prolaska kroz Ormuski moreuz.
Upravo je Janbu postao još važniji nakon poremećaja plovidbe kroz Ormuski moreuz. Ukoliko Huti ozbiljno ugroze i izvoz preko Crvenog mora, Saudijska Arabija bi istovremeno bila pritisnuta na oba glavna pravca kojima njena nafta stiže do svetskog tržišta.
Zbog napada na Džizan i Janbu, kao i snimaka redova na pumpama, među stanovništvom se proširio strah od prekida snabdevanja. Ipak, trenutno nema zvaničnih podataka o obustavi rada rafinerija, uvođenju ograničenja prodaje niti nestašici goriva na nivou cele zemlje.
Tvrdnju da su redovi „širom Saudijske Arabije“ za sada je objavila agencija Tasnim, ali je nisu potvrdili saudijska državna agencija, Aramko ni vodeće međunarodne novinske agencije.
Pad Slavjanska i Kramatorska izazvao bi nezapamćenu paniku u zapadnim prestonicama i mogao da dovede do slanja evropskih kopnenih snaga u Ukrajinu, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
U ruskom raketnom udaru na kijevski konstruktorski biro „Luč“ poginulo je 38 ljudi, uglavnom inženjera i vrhunskih stručnjaka za raketnu tehnologiju, izjavio je general-major u rezervi Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Sergej Krivonos.
Aktuelna kriza na tržištu goriva pokazala je da svet, uprkos sankcijama i višegodišnjim pokušajima da potisne Moskvu iz globalne trgovine energentima, i dalje snažno zavisi od Rusije, ocenjuje američki Si-En-En.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Paklene vrućine i suša u Evropi otežale su funkcionisanje alternativnih izvoznih ruta Ukrajine, uključujući i one preko Dunava, čime su, kako pišu mediji, išle naruku Rusiji u sukobu. Kako se navodi, ovakve vremenske prilike su "neočekivani saveznik" Rusije.
Rusko Ratno vazduhoplovstvo je tokom Specijalne vojne operacije dostiglo novi nivo i sada može da uništava krstareće rakete i bespilotne letelice, saopštio je komandant Ratnog vazduhoplovstva Rusije, general-pukovnik Sergej Kobilaš.
Specijalna vojna operacija će pre ili kasnije biti završena pod našim uslovima, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pad Slavjanska i Kramatorska izazvao bi nezapamćenu paniku u zapadnim prestonicama i mogao da dovede do slanja evropskih kopnenih snaga u Ukrajinu, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorava građane na internet prevare, a žrtva može biti svako ko koristi telefon, računar, društvene mreže ili elektronsko bankarstvo.
Procenjuje se da će za 28 nedelja primene Zakona o legalizaciji biti upisano 320.000 objekata u Republičkom geodetskom zavodu, koliko je bilo upisano u poslednjih 28 godina, rekao je direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Srbije Đorđe Milić.
Putnici iz autobusa srpske agencije koji je jutros oko 3 sata sleteo sa puta u Bugarskoj, krenuli su danas popodne put Srbije. Autobus niških registarskih oznaka stigao je na lice mesta oko 15 časova, preuzeo putnike i oni su nastavili putovanje ka Srbiji.
Sva ubistva i teška ubistva, uključujući pokušaje i pripremne radnje, koja su izvršena od početka 2026. godine do danas na teritoriji Beograda, uspešno su rasvetljena i rešena, potvrdio je glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Viber je uveo novu AI funkciju zasnovanu na OpenAI tehnologiji, koja korisnicima omogućava da brzo dobiju rezime nepročitanih poruka u grupnim četovima.
Džini Lu, mops spašen iz trgovine psećim mesom u Južnoj Koreji, pobedio je na ovogodišnjem takmičenju za najružnijeg psa na svetu u petak u Santa Rosi u Kaliforniji.
Ljubomora može biti signal dubljih problema u vezi, a najopasnija postaje kada preraste u kontrolu i neosnovane optužbe. Psiholog objašnjava kada ona predstavlja problem, a kada nije loša.
Ako vam je potreban brz, jednostavan i ukusan posni obrok, ovi uštipci su odličan izbor. Priprema ne zahteva mnogo vremena ni komplikovane sastojke, pa su idealni kada želite nešto toplo i zasitno bez dugog stajanja u kuhinji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.