Američka ratna mornarica prvi put je javno pokazala potpuno novu raketu vazduh-vazduh AIM-424 „Malice“, odnosno „Zloba“, čiji zvanično objavljeni domet premašuje 463 kilometra.
Postojanje rakete otkriveno je tokom vikenda na skupu udruženja „Tejlhuk“ u Rinu, u Nevadi, a prve detalje objavio je specijalizovani magazin Ejviejšn vik.
Američka mornarica gotovo istovremeno je pustila i fotografije koje pokazuju koliko je razvoj već odmakao. Na jednoj se vidi F/A-18E/F „Super hornet“ sa četiri nova projektila, dok je na drugoj AIM-424 smešten unutar unutrašnjeg spremnika naoružanja palubnog lovca F-35C. Mornarica je potvrdila da je raketa već u razvojnom testiranju.
Foto: U.S Navy
U.S Navy
Domet veći od 463 kilometra
Posle prvih šturih informacija Mornarica je objavila i zvanične karakteristike rakete.
AIM-424 dugačak je 4,11 metara, prečnika 34 centimetra i težak čak 680 kilograma. Raspon krila iznosi 67 centimetara, a bojna glava je rasprskavajuća.
Najvažniji podatak ipak je domet.
Mornarica navodi da „Zloba“ može da pogodi cilj na udaljenosti većoj od 250 nautičkih milja, odnosno više od 463 kilometra. Formulacija „više od“ ostavlja otvoreno pitanje koliki je njen stvarni maksimalni domet.
To je ogromna raketa u poređenju sa standardnim AIM-120 AMRAAM-om. Nov projektil je približno četiri puta teži od novijih verzija AMRAAM-a i pripada potpuno drugačijoj kategoriji oružja.
Proizvođač je američki „Rejtion“, odnosno kompanija RTX.
Ejviejšn vik navodi da je reč o dvostepenoj raketi. Takav koncept omogućava da prvi deo projektila obezbedi ogromnu početnu brzinu i domet, a da drugi nastavi let i sačuva dovoljno energije za završni manevar prema cilju. Javna specifikacija Mornarice potvrđuje raketni motor na čvrsto gorivo, ali ne otkriva detalje pogonskog sistema.
„Prvi vidi, prvi puca, prvi ubija“
Amerikanci ne kriju zbog čega prave takvo oružje.
Mornarica navodi da AIM-424 treba da joj omogući „odlučujuću nadmoć u vazdušnom prostoru“ protiv sve naprednijih pretnji.
Suština je pravilo koje američka vojna avijacija godinama pokušava da zadrži: prvi vidi, prvi puca, prvi uništi.
Ako američki F-35C pomoću sopstvenih senzora ili podataka sa drugog aviona, satelita ili broda otkrije neprijateljsku letelicu stotinama kilometara daleko, cilj je da može da lansira raketu pre nego što protivnički avion dobije priliku da uzvrati.
AIM-424 predviđen je za avione četvrte, pete i buduće šeste generacije.
Pored F/A-18E/F i F-35C, raketa bi trebalo da postane deo arsenala budućeg američkog palubnog lovca F/A-XX.
Posebno je značajno što projektil ovih dimenzija staje u unutrašnji prostor F-35C.
To omogućava stelt lovcu da zadrži malu radarsku uočljivost, umesto da veliku raketu nosi spolja ispod krila i tako neprijateljskim radarima znatno olakša njegovo otkrivanje.
Prava meta možda uopšte nisu lovci
Mornarica za sada ne govori koje će mete biti prioritet za AIM-424.
Ali raketa ekstremnog dometa otvara mogućnost da američki piloti pokušaju da unište ono bez čega čitava protivnička vazdušna operacija počinje da se raspada.
To su pre svega veliki avioni za rano upozoravanje i komandovanje, leteći radari, avioni-cisterne i druga skupa sredstva koja se uglavnom nalaze daleko iza borbene linije.
Takvi avioni nisu naročito pokretljivi, ali su presudni.
Leteći radar može da kontroliše ogroman deo vazdušnog prostora i navodi lovce prema ciljevima, dok tanker omogućava borbenim avionima da ostanu u vazduhu mnogo duže i deluju stotinama kilometara od svoje baze.
Ako ih protivnik primora da se povuku još nekoliko stotina kilometara unazad, domet i vreme delovanja čitave njegove borbene avijacije mogu naglo da padnu.
Upravo zbog takvih ciljeva američko Ratno vazduhoplovstvo već istražuje još ekstremniju kategoriju raketa. U junu je objavljeno da traži koncept vazduh-vazduh projektila sa maksimalnim dometom od najmanje 1.000 nautičkih milja, odnosno oko 1.850 kilometara.
Kina je glavni razlog trke
Pojava AIM-424 ne može se odvojiti od ubrzane trke Vašingtona i Pekinga u razvoju raketa velikog dometa.
Kina je poslednjih godina ozbiljno povećala domet svog vazdušnog naoružanja. Posebnu pažnju privukao je PL-17, veliki kineski projektil namenjen upravo napadima na vredne ciljeve poput letećih radara i aviona-cisterni sa veoma velikih udaljenosti. Procene njegovog dometa kreću se oko 400 do 500 kilometara.
Za SAD je problem posebno ozbiljan na Pacifiku.
Tamo su udaljenosti ogromne, broj aerodroma ograničen, a američka avijacija u eventualnom sukobu sa Kinom veoma bi zavisila od tankera i aviona za rano upozoravanje.
Ako kineski lovac može da lansira raketu na američki tanker sa nekoliko stotina kilometara, Vašington mora da ga drži dalje od zone borbe. A što je tanker dalje, manje goriva može da preda lovcima i oni kraće mogu da ostanu iznad cilja.
Američki odgovor zato nije samo bolja odbrana takvih aviona, već pokušaj da se kineski lovac uništi pre nego što sam dođe na položaj za lansiranje.
Tu u igru ulazi AIM-424.
Tajni program traje godinama
„Zloba“ se nije pojavila niotkuda.
Pentagon najmanje od prošle decenije radi na konceptima veoma dalekometnog vazdušnog naoružanja.
Jedan od najzagonetnijih projekata bio je LREW – „Long Range Engagement Weapon“. Još 2017. pojavile su se informacije o tajnom programu za novu generaciju vazduh-vazduh raketa, a koncept je prikazivao veliki dvostepeni projektil koji se lansira iz unutrašnjeg spremnika lovca F-22.
„Rejtion“ je bio povezan i sa tim projektom.
Nije zvanično potvrđeno da je AIM-424 direktni potomak LREW-a, ali sličnosti su očigledne: veliki domet, dvostepeni koncept, isti proizvođač i zahtev da raketa može da se nosi u unutrašnjem spremniku stelt aviona.
Američka vojska paralelno razvija i AIM-260 JATM kao naslednika AMRAAM-a, dok Mornarica već ima AIM-174B, vazdušnu verziju rakete SM-6 ogromnog dometa.
AIM-424 sada popunjava još jednu kategoriju – od početka je napravljen kao ekstremno dalekometna raketa vazduh-vazduh.
Kijev više nema dovoljno raketa „patriot“ kojima može da zaustavlja ruske balističke projektile, a britanski Gardijan piše da energetska infrastruktura ukrajinske prestonice pred novu zimu deluje praktično nezaštićeno, dok stanovnici već gomilaju generatore, baterije i električne grejalice.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev više nema dovoljno raketa „patriot“ kojima može da zaustavlja ruske balističke projektile, a britanski Gardijan piše da energetska infrastruktura ukrajinske prestonice pred novu zimu deluje praktično nezaštićeno, dok stanovnici već gomilaju generatore, baterije i električne grejalice.
Samo 10 odsto Nemaca zadovoljno je radom vlade kancelara Fridriha Merca, dok čak 88 odsto ocenjuje njen učinak negativno, pokazuje najnovije istraživanje Infratest dimapa.
Bivši lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski godinama pre rata tvrdio je da će Ukrajina biti samo prvi od četiri velika fronta šireg sukoba Zapada i Rusije — a među njima je navodio i Balkan.
Na današnji dan podsećamo na jedan od najdramatičnijih i najvažnijih trenutaka u savremenoj srpskoj istoriji, kada je nepokolebljivi vojnički duh generala Ratka Mladića stao na crtu zapadnim ultimatumima i svetskim moćnicima.
U srcu Prištine, na Trgu Skenderbeg, organizovan je jezivi zločinački skup na kojem se okupilo više od 150.000 ekstremista koji su uglas vikali "UČK", veličajući tako zločinačku Oslobodilačku vojsku Kosova. Tim povodom u Kolegijum uživo se uključio naš dopisnik Lazar Stević.
Lider Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav Šešelj gostovao je na Informer TV gde je u svom prepoznatljivom stilu saopštio srpskoj javnosti vest da je preminula ozloglašena haška sudija Flavija Latanci.
Jezivi zločinački skup organizovan je danas u srcu Prištine na Kosovu i Metohiji (KiM) na kom se okupilo više od 150.000 šiptara koji su uglas vikali UČK, veličajući tako zločinačku Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK).
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Strahinja Stojanović (35) ubijen je pre šest godina, 13. septembra 2020. godine, u Beogradu. Njegov život okončan je u stravičnoj eksploziji kada je bomba postavljena ispod njegovog "bmw X5" aktivirana u Ulici omladinskih brigada.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila u mestu Zaganovići kod Rogatice, poginula je državljanka Francuske, dok je vozač "audija" sa područja Ilidže uhapšen.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas oko 16.25 časova dogodila u Ulici Save Kovačevića u Novom Pazaru, u neposrednoj blizini poslovnog centra "Samald", život je izgubila žena (67).
Tragična vest o smrti mladića Stefana S. (30), koji je, 9. septembra, nastradao u Žičkoj ulici na Vračaru dok je izvodio alpinističke radove, duboko je potresla njegovu porodicu, prijatelje i kolege.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Popularni denser Nenad Kostrešević, poznatiji kao Neša Twins priznao je da je upravo on "krivac" za upoznavanje koleginice Mine Kostić sa verenikom Manetom Ćuruvijom Kaperom.
Pevačica Aleksandra Prijović pojavila se u dugačkoj beloj haljini svetskog brenda na koncertu u Nišu, gde se okupio veliki broj poštovalaca njenog lika i dela.
Pevač Bane Mojićević zatekao je sve u studiju i pokraj malih ekrana, kada je ispričao da je Žika Jakšić od njega tražio da glumi dečka koleginici Slavici Ćukteraš.
Pevačica Snežana Đurišić pojavila se na koncertu Dragana Kojića Kebe, te je progovorila o odlasku Ane Bekute iz žirija muzičkog takmičenja "Zvezde Granda", ali i dolasku Dragene Mirković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.