Iranski raketni i napadi dronovima naneli su američkim obaveštajnim službama na Bliskom istoku štetu bez presedana, pogodivši objekte CIA, radare i skupu opremu za nadzor, čija će popravka i zamena koštati više milijardi dolara.
To je objavio NBC njuz pozivajući se na četiri izvora upoznata sa procenom štete.
Razmere udara sada teraju Kongres da traži novac za obnovu, dok američki zvaničnici preispituju gde uopšte mogu bezbedno da drže obaveštajce i najosetljiviju opremu u regionu koji je pokazao da se nalazi u dometu iranskih raketa i bespilotnih letelica.
Pogođena stanica CIA u Rijadu
Jedan od najosetljivijih udara dogodio se već početkom marta, kada su iranski dronovi pogodili kompleks američke ambasade u Rijadu, u kojem se nalazi jedna od najvećih stanica CIA u regionu.
Rojters je tada, pozivajući se na izvor upoznat sa događajem, objavio da je stanica CIA zaista pogođena, iako nije bilo naznaka da je upravo ona bila namerno odabrana kao cilj. Saudijske vlasti potvrdile su da su dva drona pogodila ambasadu, izazvala požar i materijalnu štetu. U napadu nije bilo povređenih pripadnika CIA.
Interno upozorenje Stejt departmenta, koje je objavio Vašington post, pokazalo je da šteta nije bila beznačajna – deo krova ambasade se urušio, dim je prodro u unutrašnjost zgrade, a osoblju je naređeno da ostane u zaklonu.
Još jedan američki obaveštajni objekat pogođen je u provinciji Sulejmanija u istočnom Iraku. Prema izvorima NBC njuza, iranski udari pogodili su i druge osetljive lokacije širom regiona, među njima radare i sisteme za nadzor koje zajednički koriste američka vojska i obaveštajne službe.
Na meti su se, prema dostupnim podacima, našli i fiksni sistemi za elektronsko izviđanje, satelitske komunikacije i infrastruktura potrebna za obradu obaveštajnih podataka. Oštećenje takvih sistema ne svodi se samo na cenu opreme – ono direktno udara na sposobnost SAD da prate raketna lansiranja, kretanje jedinica i druge aktivnosti širom regiona.
CIA ovakvu situaciju nije imala
Izvori upoznati sa procenom štete opisali su posledice kao veće od bilo kakvog prethodnog razaranja koje su američke obaveštajne službe pretrpele.
CIA je osnovana 1947. godine, a američka špijunska infrastruktura decenijama je delovala u ratnim područjima. Međutim, nije bila naviknuta na situaciju u kojoj njene stanice, senzori i drugi objekti u više država nedeljama i mesecima postaju mete redovnih raketnih i napada bespilotnim letelicama.
Izvori nisu otkrili precizan konačan račun, ali procenjuju da će obnova i zamena uništenih objekata i opreme koštati više milijardi dolara.
Posebna procena Američkog instituta za preduzetništvo ranije je pokazala da bi samo popravljanje štete na 11 velikih američkih baza u sedam zemalja moglo da košta oko pet milijardi dolara, i to bez pune cene uništenog naoružanja i druge opreme.
Zbog toga se u Vašingtonu već postavlja mnogo neprijatnije pitanje – ne koliko košta obnova, nego da li neke od pogođenih objekata uopšte ima smisla ponovo graditi na istom mestu.
Bivši direktor za Iran u američkom Savetu za nacionalnu bezbednost Nejt Svonson ocenio je da obnavljanje pojedinih velikih baza nema naročitu svrhu, dok drugi stručnjaci očekuju povlačenje dela američkih kapaciteta dalje od Persijskog zaliva, gde su sada pokazali koliko su ranjivi.
Više od 2.000 napada, pogođeno najmanje 20 američkih lokacija
Razmere problema postaju jasnije kada se pogledaju brojke čitavog rata.
Od početka sukoba 28. februara zemlje Persijskog zaliva bile su izložene više od 2.000 raketnih i napada dronovima, koji nisu pogađali samo američke baze i diplomatske objekte već i aerodrome, luke, naftna postrojenja, brodove, stambene i poslovne zgrade.
Analiza satelitskih snimaka i video-materijala koju je sproveo BBC verifaj pokazala je da je Iran pogodio ili oštetio najmanje 20 američkih vojnih lokacija u osam država – Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Kuvajtu, Iraku, Jordanu, Bahreinu i Omanu. Pojedini analitičari procenjuju da je broj pogođenih objekata mogao da dostigne i 28.
Posebno su stradali sistemi protivvazdušne i protivraketne odbrane, radari, avioni za nadzor i dopunu goriva, hangari i druga vojna infrastruktura.
Kongresna istraživačka služba je u maju sastavila i najpotpuniji javno dostupan pregled američkih vazduhoplovnih gubitaka tokom operacije „Epik fjuri“: na spisku su 42 aviona, helikoptera i bespilotne letelice koji su uništeni ili oštećeni tokom operacije. Broj nije konačan, a izveštaj ne pripisuje svaki pojedinačni gubitak direktnom iranskom pogotku.
Među njima su bila 24 drona MQ-9 Riper, sedam aviona KC-135 Stratotanker, četiri F-15E Strajk igla, dva MC-130J, jedan E-3 Sentri, jedan F-35A, jedan A-10, jedan helikopter HH-60W i jedan MQ-4C Triton.
„Ušli smo u rat i dobili batine“
Napadi su otvorili ozbiljnu raspravu u Vašingtonu o tome kako su Pentagon, američka obaveštajna zajednica i Stejt department dozvolili da toliko skupe i osetljive lokacije ostanu izložene iranskim projektilima.
Set Džons, predsednik odeljenja za odbranu i bezbednost Centra za strateške i međunarodne studije, ocenio je da SAD nisu na vreme prilagodile zaštitu svojih baza potpuno promenjenoj pretnji.
- Sjedinjene Države ušle su u ovaj rat, a da nisu dovoljno razmislile o odbrani baza ni u jednom obliku. I dobili smo ozbiljne batine - rekao je Džons.
Problem je upravo u tome što su mnoge ogromne američke baze na Bliskom istoku građene za drugačiju vrstu rata. One su godinama služile kao bezbedna pozadina iz koje su američki avioni, obaveštajne službe i komande vodili operacije širom regiona.
Iran je pokazao da ta pozadina više nije bezbedna.
Velike, nepokretne baze, komandni centri, radari, hangari i obaveštajni objekti sada mogu da budu pronađeni, praćeni i gađani kombinacijom jeftinijih dronova i mnogo snažnijih balističkih i krstarećih raketa. Fajnenšel tajms navodi da je upravo ta ranjivost već primorala SAD da deo aviona i ljudstva pomeraju prema Izraelu, Jordanu i lokacijama dalje od neposrednog iranskog dometa.
Zato se posledice iranskih udara više ne mere samo brojem srušenih zgrada i cenom radara. Vašington sada mora da odluči da li će uložiti milijarde u ponovno podizanje iste mreže koju je Iran već pokazao da može da pogodi – ili će iz temelja menjati način na koji američka vojska i CIA funkcionišu na Bliskom istoku.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rostovsku oblast tokom noći pogodio je industrijsko-logističko područje kod Rostova na Donu i Aksaja, gde je planuo ogroman magacin kompanije DNS.
Ukrajinske vlasti potvrdile su da je posle ruskog udara na skladišni kompleks u selu Mila kod Kijeva izbio ogroman požar praćen snažnim sekundarnim detonacijama, zbog kojih je zatvoren deo glavnog puta Kijev–Čop, dok je najmanje šest ljudi povređeno, a 165 evakuisano.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Američke snage napale su iransko ostrvo Kešm u Ormuskom moreuzu, dok je gotovo istovremeno izveden napad bespilotnim letelicama na gasno polje Hor Mor u iračkom Kurdistanu.
Iran je u utorak, 17. novembra, izveo novi napad bespilotnim letelicama na američku vojnu bazu u Bahreinu, treći za samo pet dana, čime je dodatno zaoštren sukob Teherana i Vašingtona nakon dvomesečnog zatišja u Persijskom zalivu.
Američki vojnici koji su pokušavali da spasu ranjene nakon smrtonosnog iranskog napada na vojnu bazu u Kuvajtu morali su da pretražuju Gugl kako bi pronašli bolnice u koje mogu da ih prevezu, otkriva američka televizija Si-Bi-Es.
Iranske snage saopštile su da su sa šest bespilotnih letelica gađale američki radar protivvazdušne odbrane u helikopterskoj bazi Al Rifaa u Bahreinu, navodeći da je operacija izvedena kao odgovor na najnovije američke napade.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa zatražila je od Kine da iskoristi svoj uticaj na Iran kako bi pomogla u okončanju rata, objavio je "Vašington post".
Dve rakete pogodile su tokom noći strateški važno iransko ostrvo Kešm u Ormuskom moreuzu, javila je iranska novinska agencija Tasnim, dok je američki predsednik Donald Tramp potvrdio da su američke snage izvele nove udare na iranske položaje protivvazdušne odbrane.
Države Persijskog zaliva pripremaju se za mogućnost velikog američkog napada na Iran već tokom ove nedelje, strahujući da bi Teheran mogao da uzvrati udarima na njihove aerodrome, energetska postrojenja i drugu civilnu infrastrukturu.
Kineski predsednik Si Đinping upozorio je da Bliski istok i Persijski zaliv ne smeju da postanu poprište obračuna velikih sila, poručivši da je Peking spreman da zajedno sa arapskim državama radi na zaustavljanju rata i uspostavljanju trajnog mira.
Američki predsednik Donald Tramp razmatra mogućnost pokretanja nove velike vojne operacije protiv Irana, a Pentagon mu je već predstavio nekoliko scenarija za nastavak napada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Poznati provokator i akter skandala Dejan Petar Zlatanović još jednom je pokazao vrhunsku nevaspitanje i bahatost, udarivši na porodicu Aleksandra Vučića!
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.